Proteinski slatki doručak
Proteinske palačinke današnji su recept koji se može konzumirati kao doručak ili užina.
Doručak je vrlo bitan obrok koji se ne bi trebao izbjegavati jer je organizmu potrebna energija za novi dan nakon cijele noći.
Želudac je ispražnjen i počinje se izlučivati želučana kiselina jer želudac očekuje hranu.
Ako hrane nema, kiselina nagriza želudac i posljedice dugoročnog nagrizanja su ozbiljni zdravstveni problemi.
Sastojci (2 osobe)
- Zrnati sir 150 g
- Bademovo mlijeko 35 ml
- Jaje 1 komad
- Brašno 60 g
- Ekstrakt vanilije 1 desertna žličica
- Proteini u prahu 15 g
Kalorije
- 1 porcija sadrži 310 kcal
Vrijeme izrade
- Priprema: 10 minuta
- Pečenje: 10 minuta
- Ukupno: 20 minuta
Priprema – Proteinske palačinke
- U blender stavite sve sastojke i izmiksajte ih (isti postupak i mikserom u zdjeli).
- Zagrijte tavu (najbolje s neprijanjajućom površinom) i dodajte dio smjese. Kada se počinju raditi mjehurići okrenite i pecite drugu stranu.
Posluživanje
- Poslužite palačinke uz dodatak javorovog sirupa ili neko voće.
Proteinske palačinke – dodatne informacije
Proteinske palačinke vrlo su popularne kod populacijskih skupina koje imaju u cilju unijeti što više proteina.
Najčešće ih konzumiraju sportaši koji pokušavaju imati što veći unos proteina, a što manji unos masti.
Proteinske palačinke mogu se kombinirati s različitim voćem kao što su banane ili borovnice i tako još bolje upotpuniti ovaj obrok s blagodatima voća.
Proteini izgrađuju najsitnije molekule u ljudskom organizmu, enzime, tkiva, organe i mišiće.
Proteini se unose svakodnevno prehranu i dnevni unos bi trebao biti 0,8 g/kg tjelesne mase pojedinca.
Energija se prvenstveno dobija od ugljikohidrata zatim masti, a proteini su zadnja opcija kojom se tijelo posluži kada nema ostalih makronutrijenata.
Masti i ugljikohidrati imaju zalihe u organizmu u obliku masnog tkiva i glikogena dok proteini nemaju zalihu. Proteini se nalaze u tkivima i kada se moraju koristiti zalihe, proteini se otpuštaju iz tkiva.
Iz tog razloga, ako duži period nema unosa masti i ugljikohidrata, počet će se gubiti mišićna masa.
Proteini služe za izgradnju organizma te se konstantno razgrađuju iz hrane na aminokiseline koje onda grade nove stanice i tkiva.
Bademovo mlijeko dobilo je na popularnosti u zadnjih nekoliko godina.
Razlog tome je sve veće prakticiranje veganstva odnosno zamjena životinjskog mlijeka s biljnim alternativama.
Bademovo mlijeko nema laktoze te je zbog toga u prednosti u odnosu na kravlje mlijeko kod populacije koja je intolerantna na laktozu.
Ima vrlo malo kalorija ako je nezaslađeno.
Bademovo mlijeko ne sadrži kolesterol za razliku od kravljeg mlijeka.
Kolesterol je glavni sterol u životinjskim tkivima.
Kolesterol je prekursor steroidnih hormona, glukokortikoida (kortizon), mineralokortikoida (aldosteron), androgena (testosteron), estrogena (estradiol).
Također je prekursor žučnih soli koje nastaju u jetri te vitamina D.
Biljke ne sadrže kolesterol već slične molekule koje se nazivaju fitosteroli.
Oni su vrlo zanimljivi i svakako se preporučuju u prehrani jer imaju sposobnost kompetencije sa kolesterolom na način da se oni apsorbiraju umjesto kolesterola.
Također, oni uzrokuju snižavanje LDL kolesterola, a HDL kolesterol postaje efikasniji.
Fitosteroli su jedna od glavnih komponenti koji uzrokuju poboljšanje i smanjenje razvitka kardiovaskularnih bolesti.
Uobičajena preporuka za unos kolesterola je da njegov unos ne prelazi 300 mg za zdrave osobe odnosno 200 mg za oboljele od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa ili s povišenom razinom kolesterola u krvi.
Također, sadrži i omega-3 masne kiseline te vitamin E.
Oprezni moraju biti ljudi koji imaju alergije na orašaste plodove odnosno bademe.
Javorov sirup najčešće se koristi kao zaslađivač ili preljev na palačinkama.
Sadrži veliku količinu ugljikohidrata tako da nije pogodan za osobe sa šećernom bolesti no ima niži glikemijski indeks od kuhinjskog bijelog šećera kada je u pitanju korištenje kao zaslađivača.
Bogat je cinkom i manganom kao i polifenolima.
Cink, poput željeza, pomaže u zaštiti tijela od trovanja teškim metalima.
Cink inducira i inhibira proces apoptoze te unapređuje zdravlje kože i kose. Također, bitan je u metabolizmu makronutrijenata, živčanom sustavu i imunološkom sustavu.
Manjak cinka može rezultirati nepravilnim rastom kao i gubitkom osjeta okusa. Vlakna smanjuju apsorpciju cinka.
Mangan ima ulogu u stvaranju vezivnog tkiva i kosti, rastu i reprodukciji, te metabolizmu ugljikohidrata i lipida.
Uživajte u današnjem slatkom obroku – proteinske palačinke!
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
