Alergija na pelud: Kako prepoznati simptome i olakšati si život u sezoni cvatnje
Kad priroda procvjeta – naše oči zasuze?
Proljeće i ljeto mnogima donose radost – toplinu, sunce, cvijeće i duže dane. No, za milijune ljudi, to je i početak bitke sa suzama, kihanjem i svrbežom. Peludne alergije nisu samo sezonska neugodnost – one mogu ozbiljno utjecati na svakodnevni život.
Ali zašto neki kihnu deset puta samo kad prođu pored stabla, dok drugi ni ne trepnu? I što možemo učiniti da olakšamo simptome – bez zatvaranja prozora do rujna?
Što je alergija na pelud?
Alergija na pelud jedna je od najčešćih sezonskih alergija koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta, uključujući velik broj stanovnika Hrvatske. Riječ je o prekomjernoj reakciji imunološkog sustava na pelud – mikroskopske čestice koje biljke ispuštaju u zrak tijekom cvatnje. Iako je pelud prirodni element koji ne predstavlja opasnost za većinu ljudi, kod osoba koje pate od alergije, dolazi do burne reakcije organizma, koja može biti vrlo neugodna i ometati svakodnevni život.
Pelud najčešće dolazi iz drveća, trava i korova. Kad udišemo zrak zasićen peludi, imunološki sustav kod alergičnih osoba prepoznaje pelud kao “uljeza” i počinje stvarati antitijela koja oslobađaju histamin i druge kemikalije. Upravo te kemikalije uzrokuju simptome poput kihanja, curenja nosa, svrbeža očiju, pa čak i astme.
Alergije na pelud obično su sezonske, što znači da se pojavljuju u određeno doba godine, ovisno o biljkama koje su tada u cvatu. No u nekim slučajevima simptomi mogu potrajati i veći dio godine ako je osoba osjetljiva na više vrsta peludi. Ova alergija na pelud može imati značajan utjecaj na kvalitetu života, posebno ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme.
Kako nastaje alergijska reakcija?
Alergijska reakcija na pelud počinje kada tijelo prepozna pelud kao prijetnju. Imunološki sustav, koji je inače odgovoran za obranu tijela od štetnih tvari, pogrešno procjenjuje pelud kao opasnu tvar. Kad osoba udiše pelud, stanice imunološkog sustava počinju stvarati antitijela poznata kao imunoglobulin E (IgE). Ova antitijela se vežu za stanice koje oslobađaju histamin – kemikaliju odgovornu za simptome alergije.
Histamin uzrokuje širenje krvnih žila, iritaciju nosne sluznice i pojačano lučenje sluzi, što rezultira kihanje, curenje nosa, začepljenost i svrbež očiju. Kod nekih ljudi dolazi i do simptoma u donjem dišnom sustavu, poput kašlja, otežanog disanja i sviranja u plućima. U težim slučajevima može doći i do napada astme.
Zanimljivo je da tijelo ne reagira odmah na pelud prilikom prvog izlaganja. Potrebno je nekoliko izlaganja da bi imunološki sustav “zapamtio” pelud i počeo stvarati antitijela. Jednom kada se to dogodi, svaki sljedeći kontakt s peludi može izazvati trenutnu i snažnu reakciju.
Alergija na pelud – edoktor.hr
Glavni krivci: Drveće, trave i korovi
-
Proljetni period (ožujak – svibanj): Pelud drveća poput breze, lijeske i johe.
-
Ljetni period (svibanj – srpanj): Trave – posebno ljulj, timotejka i raž.
-
Jesenski period (kolovoz – listopad): Korovi, najčešće ambrozija – zloglasni neprijatelj alergičara.
Zanimljivost: Jedna biljka ambrozije može proizvesti do milijardu zrnaca peludi godišnje – i putovati stotinama kilometara vjetrom!
Simptomi peludne alergije: Kada kihanje nije samo kihanje
Peludne alergije mogu se manifestirati kroz razne simptome, a njihova jačina ovisi o osjetljivosti pojedinca i količini peludi u zraku.
Najčešći simptomi uključuju:
-
Kihanje, često u napadima
-
Curenje i začepljenost nosa
-
Svrbež i suzenje očiju
-
Osjećaj pritiska u sinusima
-
Suhi kašalj i osjećaj grebanja u grlu
-
Umor i poteškoće s koncentracijom
“Nisam mogao spavati noćima jer sam stalno kašljao i imao osjećaj da mi je glava puna vate.” – Ivan, 35
Kod djece se simptomi mogu manifestirati i kao tamni kolutovi ispod očiju (“alergijski podočnjaci”) ili učestalo trljanje nosa (“alergijski pozdrav”).
Genetska predispozicija kod alergija na pelud
Genetika igra ključnu ulogu u razvoju alergija. Ako jedan od roditelja ima alergije, postoji otprilike 30% šanse da će i dijete razviti neku vrstu alergije. Ako su oba roditelja alergična, taj postotak skače na čak 60-70%. Nasljeđuje se sklonost ka alergijskoj reakciji, ne nužno i specifična vrsta alergije.
Osim genetike, okolina u kojoj dijete odrasta također utječe. Teorija higijene, primjerice, sugerira da djeca koja su izložena manjem broju mikroorganizama u ranoj dobi imaju veći rizik od razvoja alergija jer im imunološki sustav nije “istreniran” kako treba. S druge strane, djeca koja odrastaju na selu, u kontaktu sa životinjama i prirodom, rjeđe razvijaju alergije.
Dijagnostika i testiranje: Kako znati jeste li alergični na pelud?
Mnogi ljudi godinama podnose simptome misleći da imaju običnu prehladu. No, razlika je ključna – alergija na pelud ne uključuje temperaturu i traje duže od virusne infekcije.
Metode testiranja uključuju:
-
Kožni ubodni test (prick test): Kap peluda nanese se na kožu, a zatim se lagano ubode. Ako nastane crvenilo i oteklina – pozitivno.
-
Krvni testovi (RAST ili specifični IgE): Otkrivaju antitijela koja ukazuju na alergijsku reakciju.
Dijagnozu je najbolje postaviti kod alergologa koji može procijeniti i težinu simptoma.
Prevencija i kontrola simptoma: Može li se izbjeći sezona peludi?
Iako peludi ne možemo izbjeći u potpunosti, postoje načini kako znatno smanjiti izloženost i olakšati simptome.
Praktični savjeti za svakodnevicu:
-
Pratite peludnu prognozu. Kad je razina visoka, ograničite boravak na otvorenom.
-
Zatvarajte prozore ujutro i navečer. Tada je koncentracija peludi u zraku najviša.
-
Tuširanje i presvlačenje nakon boravka vani. Pelud se zadržava na kosi i odjeći.
-
Koristite pročišćivače zraka. Posebno u spavaćoj sobi.
-
Ne sušite rublje na otvorenom. Pelud se može zalijepiti za tkanine.
“Samo kad sam počela zatvarati prozore ujutro i prati kosu prije spavanja, simptomi su se prepolovili.” – Ana, 28
Liječenje: Što kad ni maramice ne pomažu?
Postoji više opcija za ublažavanje simptoma peludne alergije, a odabir ovisi o težini i učestalosti problema.
Alergija na pelud – Najčešći lijekovi uključuju:
-
Antihistaminici: Smanjuju kihanje i svrbež (npr. loratadin, cetirizin).
-
Kortikosteroidni sprejevi za nos: Smanjuju upalu i začepljenost (npr. mometazon).
-
Dekongestivi: Privremeno smanjuju oticanje sluznice nosa, ali se ne preporučuju za dugotrajnu upotrebu.
Imunoterapija (hiposenzibilizacija):
Dugoročno rješenje za teže slučajeve. Tijelo se postepeno “navikava” na alergene putem redovitih injekcija ili tableta pod jezik.
Prodajna preporuka:
Ako vas simptomi peludne alergije iscrpljuju iz dana u dan, razmislite o kupnji HEPA pročišćivača zraka za dom – jedan mali uređaj može vam donijeti ogroman predah.
Zaključak: Možemo li živjeti s peludnim alergijama – i živjeti dobro?
Peludne alergije nisu prolazna smetnja – za mnoge su to kronične sezonske tegobe koje utječu na kvalitetu života, san i koncentraciju. No, uz pravu kombinaciju znanja, prevencije i terapije, moguće je značajno smanjiti simptome – pa čak i potpuno ih kontrolirati.
Dakle, moramo li zatvoriti prozore cijelo proljeće? Ne nužno – ali moramo naučiti kad ih otvoriti. A najvažnije – ne ignorirati simptome i potražiti pomoć.
“Kad sam prihvatila da su to alergije, a ne ‘slaba otpornost’, sve se promijenilo – počela sam se liječiti, a ne samo trpjeti.” – Klara, 41
Pelud možda ne možemo zaustaviti – ali možemo kontrolirati svoju reakciju na nju.
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije revidirati.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
