Pečena puretina s batatom i zelenom salatom
Sastojci
Priprema
- Pureća prsa narezati na plosnate komade i začiniti paprom i soli.
- Na tavu staviti maslinovo ulje i kad se zagrije dodati meso.
- Peći s jedne strane dok ne dobije boju, okrenuti i peći s druge strane.
- Batat oguliti i narezati na ploške debljine prsta.
- U zdjelu staviti batat, dodati malo maslinovog ulja i sve promiješati.
- Na pleh staviti papir za pečenje te posložiti batat.
- Pleh staviti u zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva i peći 30 minuta.
- Pureća prsa i batat poslužiti na tanjur.
- Sa strane poslužiti zelenu salatu začinjenu soli, paprom i bučinim uljem.
Vrijednosti su procjena po porciji, izračunata iz navedenih količina sastojaka. Stvarne vrijednosti ovise o namirnicama koje koristite, veličini porcije i načinu pripreme, pa mogu odstupati. Podaci su informativni i ne zamjenjuju savjet nutricionista ni liječnika, osobito ako pratite propisanu prehranu.
Jelovnik složen prema vama. Vodiči po mjeri vodi vas kroz 12 tjedana - tjedni plan obroka, zamjene za sastojke koje ne jedete i popis za kupnju. Sve u aplikaciji, bez traženja recepata.
Pogledaj vodič
Pečena puretina s batatom i zelenom salatom - dodatne informacije
Iako je od bijelog mesa najčešće konzumirana piletina, danas donosimo recept jednostavnog jela koji kao glavnu namirnicu sadrži puretinu.
Kao prilog, puretina je upotpunjena s batatom koji je prava riznica nutrijenata.
Puretina s batatom primjer je cjelovitog obroka koji donosi vitamine, minerale i proteine.
Batat ima niži glikemijski indeks od krumpira pa je zbog toga bolji odabir za osobe sa šećernim bolesti jer će uzrokovati manje podizanje šećera u krvi.
Također, bogat je vlaknima koja osim osjećaja sitosti pomažu i u regulaciji šećera u krvi.
Puretina je bijelo meso koje se tradicionalno priprema za blagdane. Porijeklom je iz Amerike i smatrala se namirnicom za bogate.
Puretina se često nalazi na stolu za vrijeme Božića, ali i za Dan zahvalnosti na zapadu.
Krasi ju dobar proteinski profil, ali i izvor kvalitetnih masnih kiselina te selen.
Sadrži puno manje zasićenih masnih kiselina od crvenog mesa.
Zasićene masne kiseline povezane su sa bolestima kardiovaskularnog sustava te se preporučuje smanjiti njihov unos.
Selen je antioksidans i štiti stanice i tkiva od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali.
Budući da njegove antioksidativne sposobnosti dopunjuju djelovanje vitamina E oni se uzajamno jačaju.
Batat se naziva slatkim krumpirom i također potječe iz Amerike gdje se od davnina konzumira.
Kao i krumpir, u Europu je došao nakon otkrića Amerike gdje se dalje proširio po svijetu i ima veliku značajnost.
Iako je prva pomisao na batat narančasto meso, batat može biti narančast, ljubičast, žut i crven izvana te bijel, žut i narančast iznutra.
Iako po teksturi i sličnosti s jelima uz koje se konzumira, batat jako sliči krumpiru, njegova nutritivna vrijednost je vrlo visoka.
Batat je bogat vitaminom C i E.
Vitamin E je vitamin topljiv u mastima i antioksidans koji inhibira oksidaciju polinezasićenih masnih kiselina u hidroperokside.
Nastali peroksidni radikali zatim uzrokuju lančanu reakciju oksidacije novih masnih kiselina.
Kao što i sama boja govori, batat je izrazito bogat karotenoidima.
Najvažniji karotenoid je beta karoten, koji se u crijevima i jetri lako može rascijepiti i dati retinol.
Retinol stvara purpurni pigment rodopsin koji je fotoreceptor štapičastih stanica u zjenici.
Beta karoten ima važnu ulogu u prevenciji noćnog sljepila što je sporo oporavljanje vida nakon bljeska svjetlosti u mraku ili nesposobnost viđenja pri prigušenom svjetlu.
U stanici se retinol i retinal konvertiraju u ostale aktivne oblike ovisno o potrebi.
Beta karoten ima ulogu prekursora vitamina A, ali također dijeluje i kao antioksidans.
Vitamin A ima u oku dvije nezamjenjive funkcije: održava transparentnost rožnice i sudjeluje u konverziji svjetlosne energije u živčane impulse što se događa na mrežnici.
Vitamin A je moguće nakupiti u organizmu i stvoriti rezervu koja se koristi u periodima bez izvora ovog vitamina.
Glavno skladište, metabolički i regulatorni centar za vitamin A je jetra u kojoj se može skladištiti vitamina A dovoljno za deficit od par mjeseci.
Najbogatiji izvor vitamina A su namirnice životinjskog podrijetla - jetra, ulje iz jetre riba, mlijeko i mliječni proizvodi, maslac i jaja. Konzumiranje tamnozelenog i tamno-narančastog povrća i voća osigurava adekvatan unos vitamina A.