Umor u adolescenata

Umor u adolescenata

U posljednja dva desetljeća sve više mladih u razdoblju adolescencije izvještava o kroničnom nedostatku spavanja i umoru.

Uočena je i tendencija među mladima da kasnovečernje sate provode u budnom stanju, najčešće na socijalnim mrežama na internetu.

Radi se o trendovima navika spavanja i povećanom umoru koji nisu samo rezultat bioloških promjena u pubertetu, već i promjena u životnom stilu.

Tip: jutarni / večernji

Preferencije vremena buđenja i vremena odlaska na spavanje opisuju se na dimenziji jutarnjosti – večernjosti.

Za jutarnje je tipove karakteristično da ujutro lako ustaju, njihova energija u jutarnjim satima cvijeta, tada su alertniji, a kasni im odlazak na spavanje predstavlja izazov te brzo usnivaju.

Suprotno vrijedi za večernje tipove, tzv. “sove”: ujutro mogu duže spavati, alertniji su navečer, potrebno im je duže vremena da bi zaspali te se češće žale da nisu dovoljno naspavali. Kako se dan povlači, oni postaju živahniji.

Razlike između jutarnjih i večernjih tipova su djelomično nasljeđene osobine, oblikovane genetikom i vanjskim faktorima.

Spol, dob, kulturalni i socijalni čimbenici zajedno utječu na kronotip.

Jutarnji tipovi, sa svojom sklonosti ranom ustajanju, često se povezuju s depresivnim tendencijama, bulimičnim ponašanjem i manjim zadovoljstvom životom.

Promjene u jutarnjosti-večernjosti

Promjene u jutarnjosti-večernjosti događaju se tijekom cijeloga života:

• u mlađoj dobi djeca pokazuju veću preferenciju prema jutarnjosti
• u adolescenciji, osobito u dobi između dvanaeste i četrnaeste godine uočava se promjena prema večernjosti
• da bi se u odrasloj dobi ponovno vratila preferencija jutarnjosti

Jutarnjost-večernjost adolescenata

Adolescenti su u svojevrsnom tranzicijskom razdoblju između obrasca spavanja tijekom djetinjstva i odrasle dobi.

U većini istraživanja dobiva se veća preferencija večernjosti kod djevojčica, premda nalazimo istraživanja u kojima ta razlika nije potvrđena.

Djevojke također izvještavaju o više problema sa spavanjem, a k tome se ti problemi u njih manifestiraju u ranijoj dobi nego u dječaka.

Pubertet i navike spavanja

Razlike između adolescenata i adolescentica u obrascima spavanja i problemima sa spavanjem najčešće se pripisuju fiziološkim i psihosocijalnim promjenama povezanima s pubertetom.

Naime, u većine dječaka pubertet započinje oko dvanaeste godine, a kod djevojčica dvije godine ranije, tako da je većina djevojčica u dobi od četrnaeste godine bliže završnim fazama puberteta, dok dječaci tada pokazuju prve znakove puberteta.

Početak puberteta ujedno je i početak fizioloških i psiholoških čimbenika koji djeluju na spavanje.

Proces spavanje – budnost u adolescenciji prolazi u procesu reorganizacije i to se najčešće uočava u:

• odgođenom spavanju prema večernjosti
• skraćenom ukupnom vremenu spavanja
• razvoju neredovitih obrazaca spavanja
• pojavi razlike u obrascima spavanja između radnih dana i vikenda

Poneka istraživanja utvrđuju da promjene u spavanju tipične za pubertet (odgođeno spavanje prema večernjim satima i spavanje s prekidima) ustvari prethode tjelesnim promjenama povezanim s pubertetom.

To znači da se promjene u obrascu spavanja javljaju prije pubertalnih tjelesnih promjena.

U svijetu adolescencije, autori ističu važnost promatranja rezultata istraživanja u svjetlu neurobioloških promjena povezanih sa spolnim hormonima.

Ove promjene počinju oblikovati obrasce spavanja prije nego što se manifestiraju u tjelesnim promjenama povezanima s pubertetom.

Promjene u obrascu spavanja i teškoće sa spavanjem, bez obzira jesu li rezultat bioloških promjena, pretrpanog dnevnog rasporeda ili životnog stila adolescenata, najčešće za posljedicu imaju umor i oslabljeno svakodnevno funkcioniranje.

Biološki i psihosocijalni čimbenici

Biološki čimbenici koji u adolescenciji pridonose pomaku prema večernjosti uzrokuju pomak u fazi endogenih cirkadijalnih ritmova i sporiju akumulaciju homeostatskog pritiska spavanja.

No, ove biološki uvjetovane promjene stalno su u interakciji s brojnim psihosocijalnim čimbenicima.

Primjerice, društvene obveze, školski rasporedi i korištenje tehnologije mogu dodatno utjecati na obrasce spavanja i osjećaj umora kod adolescenata.

Umor i školsko postignuće

Školsko je postignuće kronično umornih učenika iz generacije u generaciju sve lošije, a više je i komorbidnih problema nego prije.

Loša kvaliteta spavanja značajna je za pojavu klinički značajnih simptoma anksioznosti, poremećaja raspoloženja, poremećaja spavanja i drugih psihijatrijskih poremećaja kasnije u životu.

Razni čimbenici mogu negativno utjecati na kvalitetu i kvantitetu spavanja u adolescenciji, podjednako internalni (pubertalni status, osobine ličnosti) kao i eksternalni čimbenici (raspored školskih i izvanškolskih aktivnosti, druženje s vršnjacima, noćni izlasci, aktivnost na internetu i slično).

Najuočljivije promjene povezane sa spavanjem u adolescenciji vide se u preferenciji kasnijeg odlaska na spavanje i razlikama u rasporedu spavanja i buđenja između radnog tjedna i vikenda.

Ispitivanja pokazuju da samo 15% adolescenata spava oko 8 sati tijekom radnih dana, kada moraju ići u školu, a oko 26% adolescenata izjavljuje da spava oko 6 sati ili manje te da nedostatak spavanja nastoje kompenzirati spavajući duže vikendom.

Spavanje duže vikendom

Umor može nastati zbog promjena u obrascu i arhitekturi spavanja i njihove neusklađenosti sa školskim i drugim obvezama tijekom radnih dana i vikendom.

Budući da se cirkadiurni sustav sporo adaptira na ove promjene produženo spavanje tijekom vikenda može uzrokovati simptome jet lag-a u početku radnog tjedna, osobito ako je nastava u jutarnjoj smjeni.

Očekivano je da mnogi adolescenti tada osjete izražene simptome umora jer se nastoje probuditi u vrijeme kada njihovo tijelo nije spremno za buđenje i aktivnost, tj. kada je temperatura tijela najniža.

Općenito, zanemareni signali umora tijekom adolescencije mogu imati brojne dugoročne negativne posljedice na zdravlje i kvalitetu života.

Zanimljivi su rezultati u vezi nadoknade spavanja vikendom u jednome istraživanju.

Tada nisu utvrđene razlike u jutarnjosti-večernjosti između adolescentica i adolescenata, no pokazalo se da su tijekom vikenda, kada nema nastave i kada su svi slobodni prilagođavati se vlastitom ritmu i potrebama za spavanjem, adolescentice ipak kasnije odlazile na spavanje i kasnije ujutro ustajale.

Može se zaključiti kako pubertalno zreliji adolescenti pokazuju veću sklonost večernjosti
i izvještavaju o više simptoma umora. Adolescentice su pubertalno zrelije, pa u skladu s
prethodno rečenim, pokazuju veću sklonost večernjosti i izraženiji umor u odnosu na muške vršnjake.

Navike prije spavanja

Ulaskom u pubertet adolescenti su skloniji u večernjim satima baviti se aktivnostima svojstvenim odraslima (kasniji izlasci, druženja s prijateljima, gledanje televizije), za razliku od ranijih razdoblja života.

Nadalje, roditeljski nadzor se smanjuje u brojim aspektima života mlade osobe pa tako i nad vremenom odlaska na spavanje i načinom provođenja vremena prije spavanja.

Nemali broj adolescenata do kasnih noćnih sati provodi vrijeme na internetu ili čak ostavljaju tijekom noći uključen telefon kako bi u svakom trenu bili dostupni vršnjacima.

Internet je postao neizostavan dio svakodnevice, a uz to dolazi i neizbježna povezanost s ekranima do kasno u noć.

Upravo gledanje televizije i socijalno druženje na internetu neposredno prije spavanja može povećati fiziološku pobuđenost i otežati uspavljivanje.

Spavanje i sport

Adolescencija je, kako smo već naglasili, razdoblje značajnih promjena, ne samo fizičkih i emocionalnih, već i u obrascima spavanja.

U isto vrijeme, mnogi se adolescenti aktivno bave sportom, što dodatno utječe na njihove potrebe za snom.

Dovoljan san svakako pomaže u oporavku mišića nakon intenzivnih treninga, poboljšava kognitivne funkcije ali i regulira hormone povezane s apetitom, stresom i rastom, što je ključno za zdrav razvoj.

Adolescenti koji se bave sportom često imaju različite obrasce spavanja u usporedbi s vršnjacima.

Fizička aktivnost može pomoći u poboljšanju kvalitete sna, ali i donijeti izazove poput povećane potrebe za snom ili poremećaja rasporeda (treninzi rano ujutro ili kasno navečer mogu poremetiti prirodni cirkadijalni ritam, otežavajući dosljedan raspored spavanja).

Stoga je važno usvojiti dobre navike spavanja:

1. pokušajte ići na spavanje i buditi se u isto vrijeme svaki dan pa čak i vikendom
2. stvaranje rutine koja uključuje aktivnosti poput čitanja ili meditacije može pomoći tijelu da se pripremi za san
3. plavo svijetlo elektroničkih uređaja može ometati proizvodnju melatonina, hormona koji regulira san
4. spavaća soba trebala bi biti tamna, tiha i hladna kako bi se olakšalo usnivanje i održao dubok san

Bavljenje sportom može pozitivno utjecati na kvalitetu sna, ali sportaši svakako moraju biti svjesni svojih povećanih potreba za odmorom.

Usvajanje zdravih navika spavanja ključno je za optimizaciju performansi, prevenciju ozljeda i opći razvoj mladih sportaša.

Kvalitetnim snom adolescenti mogu poboljšati svoje sportske rezultate i postići bolje fizičko i mentalno zdravlje.

Istraživanje o pubertalnom razvoju, jutarnjosti-večernjosti i umoru kod adolescenata

Nedavno istraživanje pokazalo je veze između pubertalnog razvoja, kronotipa (jutarnjost-večernjost) i umora kod adolescenata koristeći nekoliko psiholoških ljestvica: Ljestvicu pubertalnog razvoja (PDS), Ljestvicu večernjosti-jutarnjosti za djecu (MESC) i Multidimenzijsku ljestvicu umora (MFS).

Ispitanici su procjenjivali koliko ih često muče određeni simptomi povezani s umorom, koristeći ljestvicu od 5 stupnjeva.

Rezultati su otkrili značajne razlike između adolescenata i adolescentica s obzirom na prosječnu kronološku dob.

Iako su razlike u dobi bile male, pokazalo se da su adolescenti u svim kategorijama nešto stariji od adolescentica, što ukazuje na to da su pubertalno nezreliji.

Spol se pokazao kao značajan prediktor u analizi, s adolescenticama koje su značajno sklonije doživljavanju simptoma umora u usporedbi s adolescentima.

Kako adolescenti i adolescentice stare, razvijaju večernji obrazac spavanja i sve više doživljavaju simptome umora.

Kronični umor

Umor označava osjećaj abnormalne iscrpljenosti nakon inače uobičajenih aktivnosti.

Ako umor potraje dulje od šest mjeseci, može se govoriti o sindromu kroničnog umora koji može biti povezan s drugim somatskim problemima.

>> pročitajte i naš članak o nesanici

Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.

Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama.

Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet.

Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.

eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.

Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu

Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>

*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;

Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)

izvor: