Sluh je jedno od najvažnijih osjetila koje imamo.
Zajedno s vidom, ravnotežom, opipom i propriocepcijom, sluh čini naš sustav za percepciju prostora.
Slušni sustav ne čini samo uho, već i slušni put te kora mozga, koji zajedno omogućuju prepoznavanje i interpretaciju zvukova iz naše okoline.
Buka: utjecaj na organizam
Utjecaj buke na ljudski organizam vrlo je ozbiljan.
Ovisi o jakosti buke i frekvenciji, ali generalno jača buka nižih frekvencija manje je štetna od buke iste jakosti, ali viših frekvencija.
Buka izaziva suženje krvnih žila i porast krvnog tlaka, djeluje i na promjene hormona, slabljenje imuniteta, grčenje mišića, želučane tegobe, ali i pad mentalnih sposobnosti.
Indirektno može dovesti do umora, smanjene radne sposobnosti, ometanje komunikacije, koncentracije, odmora, ali i sna.
Nagluhost ili gluhoća u starosti je individualna. Sluh, nažalost, nije osjetilo koje se samostalno regenerira, ali ga prevencijom možemo sačuvati.
Buka: utjecaj na sluh
Štetni učinci buke na naš sluh često su podcijenjeni.
Oštećenje sluha uzrokovano bukom djeluje izravno na osjetne stanice unutar našega uha.
Razumijevanje kako buka utječe na te stanice ključno je za prevenciju i zaštitu našega zdravlja.
Struktura osjetnih stanica u unutarnjem uhu
Unutarnje uho sadrži tri reda vanjskih i jedan red unutarnjih osjetnih stanica. Ove stanice igraju ključnu ulogu u procesu slušanja:
- Vanjske osjetne stanice filogenetski su mlađe i osjetljivije na oštećenja. Buka prvenstveno pogađa vanjske osjetne stanice, koje su odgovorne za pojačavanje zvučnih signala i doprinose mehaničkom gibanju uha. Zbog svoje veće brojnosti, vanjske stanice imaju značajnu ulogu u funkciji slušnog sustava.
- Oko 95% vlakana slušnog (VIII.) moždanog živca povezuje se s unutarnjim osjetnim stanicama, a samo 5% ide na vanjske. Unutarnje stanice su ključne za prijenos zvučnih informacija do mozga.
One prve propadaju pod štetnim utjecajem buke.
Posljedice oštećenja vanjskih osjetnih stanica
Kada vanjske osjetne stanice budu oštećene zbog izlaganja buci, dolazi do promjena u načinu funkcioniranja unutarnjih stanica.
Mehanička svojstva uha se mijenjaju, što dovodi do:
- smanjene osjetljivosti na niske intenzitete uha: Uho postaje manje sposobno detektirati tihi zvuk.
- Povećane osjetljivosti na promjene intenziteta zvuka: Uho postaje vrlo osjetljivo na male promjene u glasnoći zvuka.
- Sniženog praga boli: Zvukovi koji bi inače bili podnošljivi sada izazivaju bol pri nižim intenzitetima.
Ako boravimo pet minuta u jakoj buci, oporavak treba biti deset minuta u tihom prostoru.
Sindrom senzoričke zamjene nagluhosti – Recrutement
Jedan od najčešćih rezultata oštećenja uzrokovanih bukom je razvoj sindroma senzoričke zamjedbene nagluhosti, poznatog kao recrutement.
Ovaj sindrom karakteriziraju tri glavna simptoma:
- podignut prag sluha: Osobe s recrutementom trebaju jači zvuk da bi ga čuli
- Spušten prag boli: Zvukovi uzrokuju bol pri nižim intenzitetima nego što je to slučaj kod zdravog uha
- slušna preosjetljivost: Uho postaje preosjetljivo na promjene u intenzitetu zvuka, što može biti vrlo neugodno
Buka u ušima
Tinitus, poznat kao zvonjava, šum u ušima, predstavlja svaki neželjeni zvuk u uhu koji može značajno utjecati na kvalitetu života.
Može biti povremen ili stalan, objektivan ili subjektivan te mehanički ili nemehanički.
Objektivni šumovi nastaju zbog fizičkih smetnji poput poremećaja cirkulacije u uhu, bolesti unutarnjeg uha ili propadanja stanica unutar uha. Ovi su šumovi stvarni i mogu se detektirati medicinskim intrumentima.
Subjektivni šum u uhu, često opisan kao “fućkanje”, “kipljenje vode” ili pak “zvuk televizora bez programa” zovemo i fantomskim šumom u uhu jer se ne može objektivno mjeriti.
Može biti posljedica različitih faktora poput umora, iscrpljenosti, psihičkih smetnji.
Manifestira se u uhu, iako ne potječe direktno iz njega.
Tinitus može biti simptom mnogih stanja, od fizičkih problema unutar uha do psihičkih poremećaja.
Ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnih psihofizičkih poremećaja u cijelom organizmu, uključujući nesanicu, anksioznost i depresiju.
Ako zvonjava u ušima ne prestaje, važno je potražiti stručnu medicinsku pomoć.
Pravovremena dijagnoza i tretman mogu spriječiti pogoršanje simptoma i pomoći u poboljšanju kvalitete života.
Bijela buka
Bijela buka naziv je za zvuk koji sadrži sve frekvencije u spektru čujnog zvuka u istoj jačini.
Budući da bijeli šum obuhvaća više pojaseva zvuka, ponekad se naziva širokopojasni šum.
Bijela buka i san
Istraživači još uvijek pokušavaju razumijeti kako bijela buka poboljšava san kod nekih ljudi.
Jedna od teorija je da bijela buka pomaže prikrivanju pozadinskih zvukova koji mogu ometati san, poput buke prometa ili susjeda.
Na taj način stvara stabilno zvučno okruženje koje može pomoći osobi da lakše zaspi i ostane spavati.
Ostale koristi bijele buke
Proučavan je učinak bijelog šuma na ljude, a pronađeni su dokazi da može smanjiti plač kod dojenčadi, poboljšati radnu izvedbu i potencijalno pomoći u simptomu poremećaja pažnje/hiperaktivnosti.
Srodni tipovi širokopojasnih zvukova
Osim bijele buke, postoje i drugi tipovi širokopojasnih zvukova, poput smeđeg i ružičastog šuma.
Iako se smatraju širokopojasnim, smeđi i ružičasti šum percipiraju se kao dublji zvukovi u usporedbi s bijelom bukom.
- Smeđi šum: Ima više energije u nižim frekvencijama, stvarajući dublji i ugodniji zvuk.
- Ružičasti šum: Ravnomjernije raspoređuje energiju kroz frekvencije pa zvuči prirodnije i mekše od bijelog šuma.
- Plavi šum: Ima više energije u višim frekvencijama, što ga čini oštrijim i prodornijim zvukom.
- Ljubičasti šum: Sadrži još više energije u višim frekvencijama u odnosu na plavi šum, stvarajući vrlo oštar zvuk.
- Sivi šum: Frekvencijski je ujednačen poput bijele buke, ali prilagođen tako da ljudsko uho percipira sve frekvencije kao jednako glasne.
Dozvoljena buka u decibelima
Buka veća od 80dB može ozbiljno oštetiti naš sluh i druge organe.
Ova razina buke nije prisutna samo u prometu ili na gradilištima, već i na mnogim radnim mjestima, poput, primjerice, proizvodnih pogona.
Buka na radnim mjestima predstavlja značajan zdravstveni rizik, a mnogi radnici izloženi su razinama buke koji mogu uzrokovati trajno oštećenje sluha.
Buka na radnim mjestima predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje radnika, posebno za njihov sluh.
Provođenjem preventivnih mjera, korištenjem zaštitne opreme i educiranjem radnika, možemo značajno smanjiti rizik od oštećenja sluha i poboljšati radne uvjete.
Ako ste izloženi buci na radnom mjestu, važno je poduzeti korake kako biste zaštitili svoj sluh i zdravlje.
Muzika u slušalicama nije preglasna ako je u granicama 50 – 70dB, što je intenzitet ljudskog govora. Sve glasnije od toga je opasno.
Buka: kako je percipiramo
Ako se razina buke smanji za 6 dB, rizik od oštećenja sluha se smanjuje na 1/4.
Zapaženo je da se razlika razine buke od 10 dB zapaža kao dvostruko veći ili dvostruko manji intenzitet zvuka.
Umjetna pužnica, kohlearni implantat
Umjetna pužnica – kohlearni implantat sastoji se od dva dijela: vanjskog koji se nosi iza uha i unutarnjeg koji se kirurški ugradi u sljepoočnu kost.
Vanjski dio uređaja prikuplja zvukove iz okoline i procesira ih u električni signal.
Kirurški ugrađen unutarnji dio prenosi električni signal do pužnice i početka slušnog živca, koji zatim šalje signal do slušnih jezgara u mozgu.
Današnji uređaji mnogo su manji, lakši i sofisticiraniji nego prije.
Moderni kohlearni implantati nude vrhunsko procesiranje zvuka, omogućujući korisnicima što prirodniju komunikaciju.
Napredne metode stimulacije oštećenih osjetnih stanica unutar uha omogućuju bolju prilagodbu i učinkovitost uređaja.
Metode intraoperativnog i postoperativnog ispitivanja podraživanja slušnog živca postale su jednostavnije i dostupnije, omogućujući preciznije prilagodbe i bolji ishod za pacijente.
Buka u Hrvatskoj: koliko stanovnika ima oštećen sluh
Gubitak sluha je značajan problem koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a Hrvatska nije izuzetak.
Oko 200 000 osoba u Hrvatskoj ima oštećen sluh, bilo da se radi o šumovima u ušima ili potpunoj gluhoći.
Godišnje se rađa 50-60 gluhih i 200-300 nagluhih osoba, što dodatno ističe važnost ovog problema.
Buka u gradovima
Karte buke izrađene su za gradove poput Splita, Rijeke, Varaždina, Dubrovnika te Popovače.
Najviša dopuštena razina buke tijekom dana u zoni stanovanja je 55, po noći 40dB, dok je u mješovitim zonama poslovne namjene i stanovanja to danju 65dB, a noću 50dB.
Prema izvoru Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strateško planiranje, grad Zagreb je izradio Stratešku kartu buke koja sadrži stratešku kartu buke cestovnog, željezničkog i cestovnog prometa te industrijskih pogona i postrojenja.
Prema rezultatima analize, na razini svih gradskih četvrti Grada Zagreba stanovnici su izloženi prekomjernoj buci cestovnog prometa.
Pretpostavlja se da približno 9.5% stanovnika Grada Zagreba ima izraženu smetnju povezanu s bukom cestovnog prometa dok 2,5% stanovnika svjedoči poremećenom snu.
S obzirom na to da je približno 54% stanovnika izloženo razinama buke cestovnog prometa > 53dB, za približno 1700 stanovnika s ishemijskim bolestima srca mogući je uzrok bolesti upravo prekomjerna razina buke cestovnog prometa.
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama.
Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet.
Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
