WHO – čak četvrtina tinejdžera ne vježba nijedan dan

Što je WHO zapravo izmjerio

Istraživači su analizirali podatke prikupljene između 2010. i 2025. godine, uspoređujući koliko se dana u tjednu adolescenti kreću dovoljno intenzivno da to zadovoljava preporuku WHO-a od sat vremena dnevno. Rezultat je da samo 14 posto mladih postiže taj cilj svih sedam dana u tjednu, dok četvrtina nema niti jedan takav dan. Autori izvješća navode da se globalna razina aktivnosti adolescenata praktički nije pomaknula od 2010. godine, unatoč deklariranom cilju Ujedinjenih naroda da se neaktivnost do 2030. smanji za 15 posto. Prema izvješću, nijedna zemlja trenutačno nije na putu da taj cilj ostvari.

Djevojčice manje aktivne od dječaka

Izvješće ponavlja nalaz koji WHO prati već godinama: djevojčice su u prosjeku manje aktivne od dječaka, a razlika se razlikuje od zemlje do zemlje. Autori zato među četiri prioriteta za sljedeće razdoblje ističu upravo zatvaranje te rodne razlike, uz dosezanje najmanje aktivnih adolescenata, smanjenje nejednakosti između skupina te jačanje praćenja podataka kako bi se znalo djeluju li mjere. Izvješće ne donosi odvojene podatke za Hrvatsku niti za jugoistočnu Europu, pa se regionalna slika mora sastavljati iz drugih izvora.

Kako Hrvatska stoji prema vlastitim podacima

Jedan takav izvor je hrvatsko izvješće Active Healthy Kids, objavljeno u srpnju 2026. u okviru međunarodne inicijative Global Matrix 5.0. Prema njemu je ukupna tjelesna aktivnost hrvatske djece i adolescenata ocijenjena ocjenom C+, s procjenom da između 54 i 59 posto djece i mladih ispunjava preporučenu razinu kretanja. Dječaci su u tom izvješću dobili ocjenu B, a djevojčice C, dok su djeca mlađe dobi ocijenjena bolje (B) od adolescenata (C+). Posebno loše stoji skupina djece i mladih s invaliditetom ili kroničnim bolestima, kojima je dodijeljena ocjena F. Iako metodologije dva izvješća nisu identične, smjer poruke je isti kao u WHO-ovu izvješću: što su djeca starija, kretanja u njihovu danu je sve manje.

Zašto manjak kretanja nije samo pitanje kondicije

WHO u izvješću ne navodi konkretne kliničke preporuke za pojedinca, nego upozorava na posljedice na razini populacije. Nedovoljna tjelesna aktivnost u adolescenciji povezuje se s dugoročno većim rizikom za kardiovaskularne bolesti, debljinu i probleme s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi, a autori izvješća naglašavaju da je sadašnji trend posebno zabrinjavajuć zato što se razina aktivnosti ne poboljšava ni u razvijenim ni u zemljama u razvoju. Izvješće podsjeća da je pristup sigurnim, dostupnim i besplatnim prostorima za kretanje, poput igrališta, školskih dvorana i biciklističkih staza, jedan od ključnih uvjeta da se trend promijeni.

Što to znači za roditelje u Hrvatskoj

Izvješće ne zamjenjuje liječnički pregled niti procjenu razvoja djeteta, ali može biti poticaj da roditelji obrate pažnju na to koliko se njihovo dijete doista kreće tijekom tjedna, posebno nakon prelaska u srednju školu kada, prema oba izvješća, aktivnost u pravilu opada. Ako dijete ima kroničnu bolest ili redovitu terapiju koja bi mogla utjecati na izdržljivost ili volju za kretanjem, moguće interakcije lijekova roditelji mogu provjeriti u alatu za provjeru interakcija, a za procjenu je li smanjena aktivnost povezana sa zdravstvenim razlogom vrijedi potražiti pedijatra ili specijalista u bazi klinika na eDoktoru. Razgovor s djetetom o razlogu izbjegavanja kretanja, nedostatku vremena, društva ili samopouzdanja, prema WHO-u je često korisniji prvi korak od postavljanja novih pravila o ekranima.

Izvori

• WHO – A generation missing out: global trends in adolescent physical activity, 2010-2025
• Active Healthy Kids Global Alliance – Croatia 2026 Report Card

Naslovna slika: Ron Lach / Pexels