Preskoči na sadržaj
Zdravlje +

Opasni TikTok trend looksmaxxing ugrožava dječake

4 min
proizvodi za njegu koze na stolu u kupaonici
Zena u poslovnom sakou stoji prekrizenih ruku u uredu
Pratite eDoktor

Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.

Sadržaj članka 3 poglavlja
Kratki odgovor

Liječnici sa Sveučilišta u Torontu upozorili su u znanstvenom komentaru objavljenom u časopisu Journal of Adolescent Health da internetski trend poznat kao "looksmaxxing" dječake i mlade muškarce izlaže ozbiljnim fizičkim i psihičkim rizicima. Komentar je objavljen 6. studenoga 2026. godine, a prenosi ga EurekAlert, servis za znanstvena priopćenja pri AAAS-u. Trend se širi TikTokom, Instagramom i specijaliziranim forumima, a obuhvaća sve od svakodnevne njege kože do gladovanja, zlouporabe steroida i opasnih zahvata na licu. Autori pozivaju kliničare, ali i roditelje, da prepoznaju znakove upozorenja prije nego što dječja fascinacija izgledom preraste u zdravstveni problem.

flat lay of skincare products and a smartphone on a bathroom counter, no people
Foto: Sarah Chai / Pexels

Što je looksmaxxing

Pojam looksmaxxing označava pokušaj da se vlastiti izgled dovede do “maksimuma” prema standardima koje nameću online zajednice, prenosi Sveučilište u Torontu. Dio sadržaja je sasvim neškodljiv, poput redovite njege kože, vježbanja ili sprječavanja gubitka kose. Problem nastaje kod onoga što stručnjaci zovu hardmaxxing, odnosno agresivnije metode koje obećavaju brže i dramatičnije rezultate.

Autori komentara navode da zajednice okupljene oko ovog trenda često tvrde kako se privlačnost može objektivno izmjeriti, pri čemu se kao ideal nameću simetrično lice i izražena čeljust. Takvi mjerljivi ideali pojačavaju usporedbu s drugima, nezadovoljstvo vlastitim tijelom i pretjeranu važnost koja se pridaje izgledu, posebno kod dječaka koji još prolaze kroz pubertet i traže svoje mjesto među vršnjacima.

Od njege kože do “bone smashinga” – koliko je opasno

Na opasnijem kraju spektra nalaze se prakse koje liječnici u komentaru izravno navode kao rizične: produljeno gladovanje i ekstremne dijete, zlouporaba anaboličkih steroida i peptidnih dodataka, izbjeljivanje kože te kozmetički zahvati bez medicinskog nadzora. Spominje se i praksa poznata kao “bone smashing”, namjerno udaranje po licu alatima u uvjerenju da se time oblikuje čeljust ili jagodice – postupak bez znanstvenog temelja koji nosi stvaran rizik od prijeloma i ozljeda.

Hrvatski liječnici koji se bave adolescentima prepoznaju slične obrasce i kod domaćih tinejdžera, jer su TikTok i Instagram jednako prisutni u Zagrebu, Splitu ili Osijeku kao i u Torontu ili Londonu. Razlika je u tome što roditelji i nastavnici u Hrvatskoj za sada rjeđe prepoznaju terminologiju trenda, pa im znakovi mogu promaknuti.

Zašto struka diže uzbunu baš sada

Komentar u Journal of Adolescent Health nije klasična studija s ispitanicima, nego poziv kliničarima da sustavno postavljaju pitanja o zabrinutosti zbog izgleda tijekom redovitih pregleda adolescenata. Autori preporučuju probir na poremećaje tjelesne slike i prehrane, anksioznost, depresiju, zlouporabu tvari te suicidalne misli, jer se ta stanja često skrivaju iza naizgled bezazlene opsesije izgledom.

Posebno upozoravaju da prostori u kojima se trend razvija izlažu dječake i pseudoznanstvenim tvrdnjama, neregulisanim proizvodima te sadržaju koji normalizira mizoginiju i samoozljeđivanje. Pristup koji preporučuju nije zabrana ili ismijavanje, nego smanjenje štete – razgovor koji razlikuje običnu adolescentsku brigu o izgledu od ponašanja koje upućuje na stvarni medicinski ili psihički problem.

teenager's smartphone with social media app icons on screen, close up, no faces visible
Foto: Sanket Mishra / Pexels

Zabrinuti ste za svoje nalaze?

Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.

Što ovo znači za roditelje u Hrvatskoj

Za roditelje dječaka u Hrvatskoj ovo priopćenje je prilika da krenu u razgovor prije nego što navike prerastu u problem. Stručnjaci savjetuju da se obrati pažnja na nekoliko signala: naglo mijenjanje prehrambenih navika, satima provedeno pred ogledalom ili kamerom, kupovanje dodataka prehrani ili kozmetičkih proizvoda bez znanja roditelja, povlačenje iz druženja te pretjeranu osjetljivost na komentare o izgledu.

Ako se takvi znakovi pojave, obiteljski liječnik ili pedijatar prva su točka za razgovor, a po potrebi i upit za uključivanje psihologa ili psihijatra za djecu i adolescente. Razgovor s djetetom vrijedi voditi bez osude, s otvorenim pitanjima o tome što gleda na mreži i zašto mu je to privlačno, umjesto izravne zabrane korištenja aplikacija koja obično samo potisne problem iz vidokruga.

Prije traženja dodatnih savjeta o eventualnim dodacima prehrani ili pripravcima o kojima dijete čita na mreži, korisno je provjeriti moguće interakcije i rizike kroz alat za provjeru interakcija, dok za stručni razgovor s liječnikom roditelji mogu pogledati popis klinika i ambulanti u svojoj blizini.

Izvori

Naslovna slika: Cup of Couple / Pexels

Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.

Kako nastaju naši tekstovi

Uredništvo eDoktora

Tekstove priprema i provjerava uredništvo eDoktora. Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje pregled kod liječnika.

Zdravstveni savjeti, svaki tjedan besplatno

1.633 pretplatnika prima stručne članke, recepte i savjete - ponedjeljkom, srijedom i petkom.

Bez spama. Odjava jednim klikom.