Kasna večera povezana s većim rizikom masne jetre

Istraživanje je prenio portal Medical Xpress, a detalje je objavio i News-Medical.net. Studija je dio šireg zanimanja medicine za tzv. kronobiologiju, znanost o tome kako vrijeme obroka utječe na metabolizam, a ne samo njegov sastav i količina.

Što su istraživači točno mjerili

Tim je analizirao podatke iz tri poznate dugoročne studije, Nurses’ Health Study I i II te Health Professionals Follow-up Study, u kojima su sudionici godinama prijavljivali svoje prehrambene navike, uključujući vrijeme posljednjeg obroka u danu. Istraživači su te podatke usporedili s medicinskom dokumentacijom o dijagnozama masne bolesti jetre i ciroze tijekom razdoblja praćenja. Sudionici koji su redovito večerali kasnije, bliže spavanju, imali su statistički značajno veći rizik od ovih bolesti u odnosu na one koji su obrok završavali nekoliko sati prije odlaska na spavanje. Zaključak vrijedi i nakon što su autori uzeli u obzir ukupan broj kalorija, tjelesnu težinu i druge poznate čimbenike rizika.

Tko stoji iza istraživanja

Analizu su vodili hepatolog Robert Wilechansky i stručnjak za kronobiologiju Andrew McHill, u suradnji istraživačkih timova OHSU-a i Massachusetts General Hospitala. Riječ je o opservacijskoj studiji, što znači da ne dokazuje izravnu uzročnu vezu, nego snažnu povezanost između vremena večere i zdravlja jetre na velikom uzorku praćenom kroz dulje razdoblje. Autori ističu da je veličina uzorka, gotovo 200.000 ljudi, jedna od prednosti ovog rada u odnosu na manje studije o prehrani koje se objavljuju svakodnevno.

Zašto vrijeme obroka utječe na jetru

Tijelo tijekom večeri i noći postaje manje osjetljivo na inzulin, pa se šećer iz hrane pojedene kasno sporije i teže obrađuje. Istraživači objašnjavaju da to dovodi do viših razina glukoze i masnih kiselina u krvi tijekom noći, a jetra je organ koji preuzima teret njihove obrade i pretvaranja u masne naslage. Kad se taj obrazac ponavlja godinama, nakupljanje masti u jetrenim stanicama može prerasti u kroničnu upalu, a potom u ožiljkavanje tkiva, odnosno cirozu. Upravo ta dugoročna izloženost, a ne pojedinačna kasna večera, objašnjava zašto se razlika u riziku pojavljuje na razini desetljeća praćenja, a ne nakon nekoliko tjedana.

Što to znači za pacijente u Hrvatskoj

Masna bolest jetre u Hrvatskoj pogađa veliki dio odrasle populacije, a većina oboljelih o tome ne zna sve dok se ne otkrije slučajno, na redovnom pregledu krvi ili ultrazvuku abdomena. Bolest u ranoj fazi obično ne daje simptome, pa se otkriva preko povišenih jetrenih enzima ili tijekom pretrage zbog drugog razloga. Osobe s prekomjernom težinom, dijabetesom tipa 2 ili povišenim masnoćama u krvi nose veći osnovni rizik, a nalazi ove studije pokazuju da raspored obroka tijekom dana može taj rizik dodatno povećati ili smanjiti, neovisno o ukupnom unosu hrane.

Liječnik opće medicine može uputiti na pretragu jetrenih enzima i, ako je potrebno, na ultrazvuk, a interakcije lijekova koji se uzimaju uz postojeću terapiju vrijedi provjeriti i samostalno prije bilo kakve promjene navika. Korisan alat za to je provjera interakcija lijekova na eDoktoru, dok se za daljnju dijagnostiku i mišljenje specijalista isplati pogledati popis klinika koje se bave bolestima jetre i probave.

Što čitatelj može napraviti već danas

• Pokušati završiti večeru nekoliko sati prije odlaska na spavanje, a ne neposredno uz lijeganje.
• Ako postoji prekomjerna težina, dijabetes ili povišene masnoće u krvi, zatražiti od liječnika provjeru jetrenih enzima na sljedećem redovnom pregledu.
• Izbjegavati obilne, masne obroke kasno navečer, osobito uz alkohol, jer se njihov učinak na jetru tada dodatno pojačava.
• Pratiti vlastiti ritam obroka kroz nekoliko tjedana i postupno pomicati večeru na ranije vrijeme, umjesto naglog mijenjanja navika.

Izvori

• Medical Xpress – Late-night eating linked to higher risk of fatty liver disease
• News-Medical.net – Late-night snacking may affect liver health

Naslovna slika: Craig Adderley / Pexels