ECDC traži hitnu akciju protiv otpornosti na antibiotike

Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.
Sadržaj članka 5 poglavlja
Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je 18. studenoga, povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima, da Europska unija ne ide u skladu s ciljevima smanjenja otpornosti bakterija na antibiotike do 2030. godine. Istodobno je pokrenuta kampanja koja se po prvi put usmjerava na djecu, jer se najveći dio antibiotika u Europi propisuje baš u toj dobnoj skupini. Hrvatska je kao članica EU obvezana na iste ciljeve, pa podaci izravno utječu na to kako liječnici i roditelji pristupaju svakoj prehladi ili grlobolji kod djeteta.
Što pokazuju novi podaci ECDC-a
ECDC je usporedio podatke iz 2025. s referentnom 2019. godinom, prema ciljevima koje je Vijeće EU usvojilo još 2023. Potrošnja antibiotika kod ljudi smanjena je samo 5 posto, dok je cilj bio smanjenje od 20 posto, pa Europa prema ovom pokazatelju znatno zaostaje. Udio antibiotika iz tako zvane „Access“ skupine, onih koji se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji smatraju najsigurnijim prvim izborom, porastao je s 61,1 na 62,5 posto, blizu cilja od 65 posto.
Zabrinjavajući je podatak o bakteriji Klebsiella pneumoniae otpornoj na karbapeneme, posljednju liniju antibiotika koja se koristi kad drugi lijekovi ne djeluju. Broj infekcija krvotoka uzrokovanih tom bakterijom porastao je 72 posto u odnosu na 2019., dok je cilj bio smanjenje od 5 posto. Slična je situacija s bakterijom Escherichia coli otpornom na cefalosporine treće generacije, gdje je zabilježen rast od 16,4 posto umjesto planiranog pada od 10 posto. ECDC navodi i rast prijava infekcija E. coli otpornih na karbapeneme, i u bolnicama i izvan njih. Ravnateljica ECDC-a Pamela Rendi-Wagner izjavila je da Europa „zaostaje za nekoliko ciljeva koje je EU postavila za 2030. u borbi protiv antimikrobne otpornosti“, ali je dodala da brže genomsko praćenje sada omogućuje bolji uvid u širenje otpornih sojeva i brže donošenje odluka o liječenju.

Zašto je kampanja 2026. usmjerena na djecu
Prema podacima ECDC-a, gotovo 90 posto ukupne potrošnje antibiotika u Europi odvija se izvan bolnica, u obiteljskoj medicini i pedijatriji. Dojenčad i djeca predškolske dobi su skupina koja najčešće prima antibiotik, iako su upale grla, prehlade i kašalj kod djece u velikoj većini uzrokovani virusima protiv kojih antibiotik ne djeluje. Zato je slogan ovogodišnje kampanje „Care for your kids – use antibiotics wisely“, odnosno poziv roditeljima da antibiotik za dijete traže i koriste samo kad ga liječnik stvarno procijeni potrebnim.
ECDC u istom priopćenju podsjeća da nepotrebno uzimanje antibiotika u djetinjstvu ne liječi virusnu infekciju, ali ubrzava razvoj otpornih bakterija koje dijete, a potom i cijela zajednica, nosi godinama. Agencija je uz priopćenje objavila i novo izvješće o otpornosti za 2025., ažuriranu procjenu rizika za bakterije otporne na karbapeneme te podatke o potrošnji antibiotika po zemljama, prikupljene kroz mreže EARS-Net i ESAC-Net.
Što to znači za Hrvatsku
Hrvatska svake godine prijavljuje podatke o potrošnji i otpornosti antibiotika u iste europske mreže na koje se ECDC poziva, pa su ciljevi za 2030. jednako obvezujući za hrvatski zdravstveni sustav kao i za ostatak Unije. U praksi to znači da liječnici obiteljske medicine i pedijatri u Hrvatskoj dobivaju istu smjernicu kao kolege u drugim zemljama članicama, da antibiotik nije automatski odgovor na povišenu temperaturu ili grlobolju kod djeteta, nego odluka koja se donosi na temelju kliničke slike ili, kad je potrebno, mikrobiološkog nalaza.
Roditelji koji su u nedoumici je li propisani lijek siguran u kombinaciji s drugim lijekovima ili dodacima koje dijete ili ostali članovi obitelji uzimaju, mogu provjeriti moguće interakcije u eDoktorovom alatu za provjeru interakcija lijekova. Za savjet o tome kada je grlobolja ili prehlada razlog za posjet liječniku, koristan je pregled klinika i ordinacija u bazi eDoktora, a širi kontekst o razmjerima otpornosti na antibiotike u Europi eDoktor je ranije opisao u tekstu o 35.000 smrti povezanih s otpornim bakterijama godišnje.
Zabrinuti ste za svoje nalaze?
Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.

Što roditelji mogu napraviti već danas
- Ne tražiti antibiotik unaprijed, prije nego liječnik pregleda dijete i procijeni je li infekcija bakterijska.
- Ako je antibiotik propisan, dati ga u dozi i trajanju koje je odredio liječnik, bez prekidanja terapije čim dijete bude bolje.
- Ne davati djetetu ostatke antibiotika iz prethodne terapije ili lijek propisan drugom članu obitelji.
- Redovito pranje ruku i cijepljenje prema nacionalnom kalendaru smanjuju broj infekcija za koje bi se antibiotik uopće razmatrao.
ECDC najavljuje da će tijekom cijelog Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima, do 24. studenoga, objavljivati dodatne materijale namijenjene zdravstvenim radnicima i roditeljima, a praćenje potrošnje antibiotika u Hrvatskoj i dalje provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo i hrvatski mikrobiolozi kroz postojeće europske mreže nadzora.
Izvori
- ECDC – Urgent action needed to safeguard the effectiveness of antibiotics (18.11.2026.), ecdc.europa.eu
- WHO – World AMR Awareness Week 2026, who.int
Naslovna slika: Tima Miroshnichenko / Pexels
Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.
®