Preskoči na sadržaj
Zdravlje +

Dugi COVID povezan s promjenama mikrobioma usta i pluća

4 min
liječnik gleda snimku pluća na ekranu u bolnici
Zena u poslovnom sakou stoji prekrizenih ruku u uredu
Pratite eDoktor

Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.

Sadržaj članka 5 poglavlja
Kratki odgovor

Kratki odgovor: Istraživači sa Sveučilišta u Dundeeju otkrili su da osobe s najtežim oblikom dugog COVID-a imaju jasno drugačiji sastav bakterija u ustima i plućima od osoba bez teških simptoma. Studija na 771 pacijentu, objavljena u časopisu European Respiratory Journal, povezuje te promjene s lošijom plućnom funkcijom, kognitivnim tegobama poput brain foga i probavnim smetnjama. Prenosi Medical Xpress 11. listopada 2026.

Što su istraživači zapravo proučavali

Studija je dio velikog britanskog projekta PHOSP-COVID, koji prati posljedice koronavirusne infekcije kroz 38 bolnica u Ujedinjenom Kraljevstvu. Obuhvaćeno je 771 osoba liječenih od covida-19 između veljače 2020. i ožujka 2021., u razdoblju prije masovne cijepljenosti stanovništva. Pacijenti su pet mjeseci nakon otpusta iz bolnice podijeljeni u četiri skupine prema ozbiljnosti simptoma dugog covida: vrlo teška, teška, umjerena i blaga.

scientist examining lung x-ray in laboratory
Foto: cottonbro studio / Pexels

Šest mjeseci nakon otpusta znanstvenici su prikupili uzorke sline i sputuma od svih sudionika. DNK sekvenciranjem utvrdili su koji mikroorganizmi naseljavaju usnu šupljinu i dišne putove, zatim su izmjerili njihovu raznolikost i količinu te usporedili rezultate s ozbiljnošću simptoma koje je svaki pacijent prijavio.

Glavni nalazi studije

Osobe s vrlo teškim dugim covidom imale su mjerljivo drugačiji mikrobiom usta i pluća u odnosu na one bez izraženih simptoma. Promjene u mikrobiomu dišnih putova bile su povezane s tri skupine problema koje pacijenti s dugim covidom često prijavljuju liječnicima:

  • lošija plućna funkcija pri mjerenjima disanja
  • neurokognitivni simptomi, uključujući takozvani brain fog
  • probavne tegobe koje traju mjesecima nakon infekcije
  • povišeni upalni markeri u krvi kod pacijenata s viškom bakterija koje proizvode mliječnu kiselinu

Prva autorica studije, Daniela Alferes de Lima Headley sa Sveučilišta u Dundeeju, ocijenila je da je mikrobiom „snažan kandidat“ za jedan od čimbenika koji doprinose dugom covidu, jer je poznato da utječe na zdravlje cijelog tijela, ne samo dišnog sustava. James Chalmers, voditelj respiratornog istraživanja na istom sveučilištu koji je vodio studiju, upozorio je na ključnu nepoznanicu: znanstvenici još ne znaju jesu li te promjene u mikrobiomu postojale već prije infekcije koronavirusom ili su njezina posljedica.

Zašto je redoslijed uzroka i posljedice važan

Raquel Duarte, voditeljica odjela za zarazne bolesti pri Europskom respiratornom društvu sa Sveučilišta u Portu, koja nije sudjelovala u istraživanju, istaknula je da uočeni obrasci u mikrobiomu nisu povezani samo s oštećenjem dišnog sustava, nego i s kognitivnim i probavnim simptomima. Ako se buduća istraživanja potvrde da su promjene mikrobioma uzrok, a ne samo posljedica teškog dugog covida, to bi otvorilo put prema novim dijagnostičkim testovima ili ciljanim terapijama usmjerenima na ravnotežu bakterija u dišnom sustavu.

Za sada takav test ne postoji u kliničkoj praksi, ni u Ujedinjenom Kraljevstvu ni u Hrvatskoj. Dugi covid se i dalje dijagnosticira na temelju trajanja i kombinacije simptoma nakon preboljene infekcije, bez specifičnog laboratorijskog markera koji bi potvrdio dijagnozu.

Zabrinuti ste za svoje nalaze?

Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.

Autori studije sami naglašavaju ograničenje istraživanja: svi uključeni pacijenti liječili su se od covida-19 u prvoj godini pandemije, prije nego što su cjepiva postala dostupna širem stanovništvu. Nije poznato bi li rezultati bili isti kod osoba koje su preboljele infekciju nakon cijepljenja ili s novijim varijantama virusa, pa su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se nalaz mikrobioma pretvori u klinički test.

Što to znači za pacijente s dugim covidom u Hrvatskoj

Pacijenti koji mjesecima nakon preboljenog covida osjećaju umor, zamagljeno razmišljanje ili probavne smetnje, i dalje se u hrvatskom sustavu upućuju liječniku obiteljske medicine, koji prema potrebi traži daljnju obradu kod specijalista. Nalaz britanskih istraživača ne mijenja taj put odmah, ali potvrđuje da dugi covid nije isključivo pitanje pluća, nego stanje koje može zahvatiti više sustava u tijelu istovremeno.

Tko prepoznaje simptome opisane u ovoj studiji kod sebe ili člana obitelji, korisno je zabilježiti kada su se simptomi javili u odnosu na infekciju i koliko dugo traju, te tu informaciju ponijeti na pregled kod liječnika. Pregled postojećih nalaza i terapija koje pacijent uzima može pomoći u otkrivanju mogućih interakcija, a popis klinika koje se bave post-covid stanjima dostupan je i online.

Više o provjeri međudjelovanja lijekova koje pacijent možda uzima dostupno je na alatu za provjeru interakcija, a popis zdravstvenih ustanova i klinika na pregledu klinika na eDoktoru.

Izvori

Naslovna slika: Anna Shvets / Pexels

Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.

Ema Radan

Piše o prehrani, probavi i imunitetu.
1.607+ čitatelja prima naš newsletter

Zdravstveni savjeti. Svaki tjedan. Besplatno.

Primajte stručne članke, recepte i savjete za zdraviji život svakog ponedjeljka, srijede i petka.

Bez spama. Odjava jednim klikom.