U zdjelu dodati banane i izgnječiti ih vilicom. Zatim dodati jaja, otopljeni maslac, šećer, mlijeko i ekstrakt vanilije.
Sve promiješati.
Dodati brašno i prašak za pecivo te sve promiješati.
Kalup namazati maslacom i posipati brašnom te uliti smjesu.
U zagrijanu pećnicu (180 stupnjeva) staviti kalup sa smjesom i pecite 55-65 minuta.

Posluživanje

Ostavite gotov banana bread da se ohladi i zatim poslužite.

Banana bread – dodatne informacije

Banana bread jednostavno je jelo koje se najčešće konzumira kao doručak no može predstavljati i jednu vrstu deserta.

Lagan, prozračan kruh koji se može konzumirati i 2-3 dana nakon pečenja.

Dobra je kombinacija sa mlijekom, ali i jogurtom.

Po želji, u kruh se može dodati sušeno, ali i orašasto voće.

Banana sadrži veliku količinu kalija.

Kalij je nakon kalcija i magnezija najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu.

Gledajući kalij, uvijek se promatra i natrij jer su njihove funkcije isprepletene.

Koncentracije ovih iona se značajno razlikuju i vrlo su fiksne te moraju biti dobro regulirane da bi naš organizam funkcionirao pravilno i da bi uspješno provodio različite signale između stanica, živčane signale te općenito da bi održavao osmotsku stabilnost svih stanica u organizmu.

Kalijevi ioni imaju vrlo visoku koncentraciju unutar stanica koja otprilike jednaka koncentraciji natrijevih iona izvan stanica.

Iz toga se vidi kako su oni komplementarni – visoka koncentracija natrijevih iona u tekućini i oko stanica te visoka koncentracija kalijevih unutar stanica.

Na taj je način osmotski tlak uravnotežen te organizam nastoji održati ovu ravnotežu natrija i kalija, prvenstveno da bi se održala sama osmotska stabilnost stanice, a osim toga, ravnoteža natrija i kalija značajno utječe na krvni tlak.

Kad se poremeti ova ravnoteža, kad padne koncentracija kalija u međustaničnim tekućinama, poveća se koncentracija natrija i raste krvni tlak.

Banana bread

Živčane stanice prenose impulse kroz organizam upravo zahvaljujući tome što u tom prijenosu sudjeluju natrijevi i kalijevi ioni.

Oni su ti koji svojim promjenama koncentracija izazivaju odgovarajuće promjene u živcima i na taj način prenose živčani podražaj s jednog mjesta na drugo.

Zbog svega navedenog, kalij je važan za održavanje zdravlja kardiovaskularnog te živčanog sustava.

U organizmu može se pojaviti stanje povišene i smanjene koncentracije kalija odnosno hiperkalijemija i hipokalijemija.

Hiperkalijemija najčešće nastaje kao posljedica nedovoljnog izlučivanja kalija putem bubrega što može biti posljedica uzimanja lijekova koji blokiraju izlučivanje kalija.

Također, zatajenje bubrega vrlo često dovodi do povišene razine. Takve osobe trebaju birati hranu koja ne sadrži velike količine kalija.

Dobri načini za smanjenje kalija u namirnicama je na primjer namakanje krumpira u vodi 30 minuta. Preporuča se u tom slučaju narezati krumpir kako bi se povećala dodirna površina s vodom.

Kod osoba koje imaju hipokalijemija, potrebno je povećati namirnice bogate kalijem, a to je voće i povrće kao što su avokado, banana, brokula, artičoka, naranča, krumpir, marelica, rajčica i grah.

Banana je bogata i magnezijem.

Viši unos magnezija se povezuje s većom gustoćom kosti. Magnezij ima ulogu u učenju i pamćenju.

Magnezij je potreban za formiranje kosti, proteina i masnih kiselina, neophodan je pri replikaciji stanica, aktivira vitamine B kompleksa, relaksira mišiće, sudjeluje u grušanju krvi i stvaranju ATP – a, nosioca tjelesne energije.

Lučenje i funkcija inzulina također zahtijevaju prisustvo magnezija.

Najpoznatiji učinci ovog minerala su ublažavanje grčeva, blagi laksativni učinak te blago snižavanje krvnog tlaka.

Manjak magnezija se uočava kod osoba koje pate od migrena, astme, grčeva u nogama, kod bolesti srca.

Manjak je rijedak, a može uzrokovati grčeve mišića, anoreksiju, mučninu, osteoporozu.

Iako je rijetko, manjak je sve češći zbog sve većeg unosa prerađene hrane koja je siromašna magnezijem.

Manjak u kombinaciji s niskim unosom kalija i kalcija doprinosi hipertenziji.

Nutritivni status je teško procijeniti preko razine u serumu jer je prilično konstantna te je kvalitetniji biomarker magnezij u leukocitima.

Prirodni izvori magnezija jesu soja, kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah, banane, zob, avokado, krumpir i smeđa riža.

Magnezij u obliku dodatak prehrani preporuča se sportašima te starijim osobama jer prema istraživanjima nemaju adekvatan unos magnezija što uzrokuje smanjenu kvalitetu kosti te slabost mišića.

*******

Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.

Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.

eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.

Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu

Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>

*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;

Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)

Domaći banana bread za doručak