Žene bez obiteljskog liječnika brže umiru od raka dojke

Što su istraživači utvrdili

Studiju su vodili dr. Priya Thomas sa Western Universityja i dr. Phillip Blanchette, znanstvenik instituta ICES i onkolog u London Health Sciences Centreu. Tim je pretražio administrativne zdravstvene podatke Ontarija i izdvojio sve žene kojima je rak dojke otkriven tek kad se već proširio po tijelu, takozvani de novo metastatski rak dojke. Takvih je u Ontariju između tri i šest posto svih dijagnoza raka dojke.

Od 4.004 bolesnice u uzorku, njih 23 posto umrlo je u prvih šest mjeseci nakon dijagnoze. Istraživači su stupanj marginalizacije mjerili prema takozvanom Ontario Marginalization Indexu, koji uzima u obzir stabilnost stanovanja, prihode, dob, zaposlenost i kronične bolesti. Pokazalo se da su stariji dobnoj skupini, kroničari, stanovnice ruralnih područja i žene iz ekonomski ugroženih sredina imale najveći rizik od rane smrti.

Žene koje su imale svog obiteljskog liječnika rjeđe su umirale u tom razdoblju, a ujedno su češće imale mamografiju u dvije godine prije dijagnoze. Autori zato zaključuju da je kontinuitet skrbi kod obiteljskog liječnika jedan od čimbenika koji odlučuje o tome hoće li se rak dojke otkriti prije ili nakon što se proširi.

Zašto obiteljski liječnik igra ulogu kod raka dojke

Obiteljski liječnik obično prvi primijeti promjenu u nalazima, podsjeti pacijentkinju na preventivni pregled ili je upita je li bila na mamografiji. Kad žena nema svog liječnika, taj mehanizam izostaje, a simptom poput čvora u dojci ili promjene na koži često se zapostavi dok se bolest ne proširi na kosti, jetru ili plućno tkivo. U takvoj, već metastatskoj fazi liječenje je znatno teže, a prognoza lošija nego kod bolesti otkrivene u ranom stadiju.

Autori studije upozoravaju da specijalisti onkolozi sami ne mogu nadoknaditi taj nedostatak, jer se bolesnice do njih uglavnom dovode baš preko obiteljske medicine. Zato predlažu jačanje probira u ugroženim zajednicama i bolju dostupnost mamografije kao jedan od načina da se smanji broj slučajeva otkrivenih tek kad je rak već proširen.

Što to znači za Hrvatsku

Hrvatska ima nacionalni Program ranog otkrivanja raka dojke koji žene u dobi od 50 do 69 godina pozivaju na besplatnu mamografiju svake dvije godine, a i on uvelike ovisi o tome hoće li obiteljski liječnik podsjetiti pacijentkinju da se pregledu odazove. Problem je što više hrvatskih županija, posebno u ruralnim i otočnim područjima, već godinama bilježi manjak obiteljskih liječnika, a dio stanovništva ostaje bez tima ili čeka duže na termin. Isti obrazac marginalizacije koji je kanadska studija opisala, dakle veza između slabije dostupnosti liječnika i kasnijeg otkrivanja bolesti, vrijedi i za hrvatski sustav, makar kod nas nema istovjetnog istraživanja s brojkama.

Žene koje nemaju odabranog liječnika mogu se svejedno same prijaviti u program probira preko HZZO-a ili zatražiti upućivanje preko bilo kojeg dostupnog obiteljskog tima, uključujući privremene zamjene u ambulantama bez stalnog liječnika. Baza klinika i ordinacija na eDoktoru može pomoći pri traženju najbliže ustanove koja prima nove pacijentice ili obavlja mamografiju.

Što studija ne dokazuje

Riječ je o opservacijskom istraživanju temeljenom na administrativnim podacima, ne o kliničkom pokusu, pa autori ne mogu dokazati da nedostatak liječnika izravno uzrokuje smrt, samo da su te dvije stvari povezane. Kanadski zdravstveni sustav organiziran je drugačije od hrvatskog, s drugim modelom financiranja obiteljske medicine, pa se brojke ne mogu izravno prenijeti na hrvatske bolesnice. Istraživači i sami najavljuju dodatne studije o skrbi u ruralnim sredinama i o ulozi virtualnih pregleda, što znači da ovo nije konačna riječ o temi.

Što možete napraviti

Ako nemate odabranog obiteljskog liječnika, prijavite se na listu čekanja u najbližem domu zdravlja ili privatnoj ordinaciji koja prima nove pacijente, jer upravo ta osoba najčešće pokreće upućivanje na mamografiju i druge preglede. Ženama u dobi od 50 do 69 godina isplati se provjeriti jesu li pozvane u nacionalni program probira, a one izvan te dobne skupine s obiteljskom anamnezom raka dojke trebale bi o ranijem probiru razgovarati s liječnikom čim ga pronađu. Svaku opipljivu promjenu u dojci, bez obzira na dob, vrijedi prijaviti liječniku odmah, a ne čekati sljedeći redovni pregled.

Tko želi provjeriti postoje li interakcije između lijekova koje uzima tijekom liječenja, to može učiniti u alatu za provjeru interakcija lijekova na eDoktoru, premda odluku o terapiji uvijek donosi liječnik.

Izvori

• Medical Xpress – Marginalization, lack of primary care provider increase risk of early death from metastatic breast cancer
• EurekAlert – Breast cancer: marginalization, lack of primary care provider increase risk of early death from newly diagnosed metastatic cancer

Naslovna slika: Vitaly Gariev / Pexels