®
Zelenilo blizu doma smanjuje rizik demencije za 20 posto
Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.
Sadržaj članka 6 poglavlja
Ljudi koji žive bliže zelenim površinama imaju petinu manji rizik razvoja demencije tijekom života, pokazuje nova studija Sveučilišta u Stockholmu i Karolinska instituta koju prenosi Euronews. Istraživanje je pratilo gotovo 3000 ljudi tijekom 16 godina, a najjača je veza zabilježena kada je zelenila bilo unutar samo 100 metara od kućnog praga. Rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Alzheimer's & Dementia i otvaraju pitanje treba li zdravlje mozga postati dio urbanističkog planiranja i u hrvatskim gradovima.
Što su istraživači točno mjerili
Studiju je vodila Cecilia Stenfors sa Sveučilišta u Stockholmu, u suradnji s Karolinska institutom. Tim je tijekom 16 godina pratio zdravlje gotovo 3000 ljudi i bilježio koliko je zelenih površina, parkova i drvoreda bilo u njihovoj neposrednoj okolini. Pokazalo se da osobe s više zelenila oko doma imaju 20 posto manji rizik od razvoja demencije u odnosu na one koji žive u okolini s malo zelenih površina.
Veza je bila najizraženija za zelenilo u krugu od sto metara od kuće, dok je slabila kako se udaljenost povećavala. Drugim riječima, nije presudno postoji li velik park negdje u gradu, nego ima li drveća i zelene površine odmah pred vratima.
Zašto zelenilo štiti mozak
Stenfors objašnjava da prirodno okruženje djeluje na više razina. „Prirodna okolina i zelenilo mogu podržati psihološki odmor i smanjiti stres“, navodi u izjavi koju prenosi Euronews. Kronični stres je poznat čimbenik rizika za kognitivni pad, pa manje stresno okruženje može dugoročno štititi mozak.
Osim smanjenja stresa, zelene površine ohrabruju ljude na šetnju i tjelesnu aktivnost, poboljšavaju kvalitetu zraka u susjedstvu i pružaju prostor za druženje sa susjedima, što smanjuje socijalnu izolaciju. Sva tri čimbenika, tjelesna aktivnost, čist zrak i socijalni kontakt, već su ranije povezivana s nižim rizikom demencije u drugim istraživanjima.
Ulf Kallweit, neurolog i supredsjedatelj radne skupine za utjecaje okoliša pri Europskoj akademiji za neurologiju, dodaje da okolina u kojoj čovjek živi utječe i na kvalitetu sna, a loš san je sam po sebi povezan s lošijim zdravljem mozga.
Poruka za urbano planiranje
Stenfors naglašava da bi zdravlje mozga trebalo postati sastavni dio planiranja gradova. „Zdravlje mozga treba uzeti u obzir kada planiramo i razvijamo svoje gradove“, poručuje, dodajući da zelene površine oko domova treba gledati kao zajednički javnozdravstveni resurs, a ne samo kao estetski dodatak.
Zabrinuti ste za svoje nalaze?
Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.
Ta poruka ima težinu i u hrvatskom kontekstu, gdje se rasprave o gradnji na zelenim površinama u gradovima poput Zagreba redovito vode kao pitanje prostora i infrastrukture, rijetko kao pitanje javnog zdravlja. Rezultati ove studije dodaju argument da gubitak zelenih površina u blizini stambenih zgrada nije samo urbanistička, nego i zdravstvena tema.
Ograničenja studije koja treba znati
Riječ je o opservacijskoj studiji, što znači da pokazuje povezanost, a ne izravnu uzročnost. Ljudi koji si mogu priuštiti život u zelenijim dijelovima grada često imaju i viši socioekonomski status, bolji pristup zdravstvenoj skrbi i zdraviji način života, pa ti čimbenici mogu djelomično objasniti rezultat. Ranije studije iz drugih zemalja pokazale su slične, ali ne identične rezultate, pa znanstvenici i dalje raspravljaju koliko je sama zelena površina uzrok, a koliko odraz drugih životnih prilika.
Što to znači za čitatelja
Tko bira stan ili kuću, a brine o dugoročnom zdravlju mozga, prema ovim nalazima ima dobar razlog tražiti susjedstvo s drvećem i parkom u blizini, ne samo onim negdje u gradu nego konkretno uz zgradu. Tko već živi u dijelu grada s manje zelenila, svakodnevna šetnja u najbliži park ili drvored prema drugim istraživanjima ipak nosi korist, čak i kad kućna adresa ostaje ista. Za starije osobe i njihove obitelji, ovi nalazi mogu biti dodatni argument pri odabiru doma za umirovljenje ili skrb, uz sve ostale medicinske i obiteljske čimbenike koje liječnik i obitelj zajedno procjenjuju.
Više o drugim nalazima vezanim za srce, tlak i nalaze pogledajte u pregledu klinika na eDoktoru, a ako uzimate više lijekova, provjerite moguće interakcije u alatu za provjeru interakcija lijekova.
Izvori
Naslovna slika: SHOX ART / Pexels
Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.