®
WHO objavio smjernice za liječenje pretilosti kod tinejdžera
Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.
Sadržaj članka 5 poglavlja
Svjetska zdravstvena organizacija objavila je 7. listopada 2026. nove kliničke smjernice za cjelovito liječenje pretilosti kod adolescenata u dobi od 10 do 19 godina. Dokument od 133 stranice prvi put na jednom mjestu povezuje prehranu, tjelesnu aktivnost, psihološku podršku, digitalne alate, lijekove i kirurgiju u jedinstven pristup namijenjen liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Za Hrvatsku, gdje prema podacima HZJZ-a više od trećine osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost, riječ je o smjernicama koje će vjerojatno utjecati na to kako pedijatri i obiteljski liječnici pristupaju mladim pacijentima s viškom kilograma.
Osam područja koja WHO traži da se procjenjuju zajedno
Smjernice je izradio Odbor za pregled smjernica WHO-a zajedno s odjelom za prehranu i sigurnost hrane (NFS). Dokument ne propisuje jedan recept za mršavljenje, nego traži da liječnik kod adolescenta s pretilošću procijeni osam povezanih područja prije nego predloži plan liječenja.
- prehranu i obrasce hranjenja
- razinu tjelesne aktivnosti
- sedentarno ponašanje i kvalitetu spavanja
- intervencije za promjenu ponašanja
- digitalno zdravstvene alate za praćenje
- farmakoterapiju, kad je indicirana
- bariatrijsku kirurgiju u strogo određenim slučajevima
- multimodalne, kombinirane programe
Cilj je, piše WHO u sažetku dokumenta, odgovoriti na rastuće globalno opterećenje pretilošću kroz pristup koji uzima u obzir dob, okolnosti i funkcioniranje djeteta, a ne samo broj na vagi.
Zašto se ovo tiče hrvatskih obitelji
Hrvatska se godinama nalazi iznad europskog prosjeka po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom. Rasprava o farmakoterapiji pretilosti dodatno je aktualna otkako je HZZO sredinom rujna uvrstio tirzepatid na dopunsku listu lijekova za liječenje dijabetesa tipa 2 kod odraslih. Nove WHO smjernice prve postavljaju formalni okvir za to kada bi se slična razmišljanja o lijekovima, pa i o kirurgiji, mogla primijeniti i na adolescente, a ne samo na odrasle osobe.
Pedijatri u Hrvatskoj dosad su se u liječenju adolescentske pretilosti pretežno oslanjali na promjenu prehrane, tjelesnu aktivnost i podršku obitelji. Farmakoterapija i kirurgija ostaju krajnje mjere, rezervirane za teže oblike pretilosti uz ozbiljne popratne bolesti, a odluku o njima donosi isključivo liječnik nakon detaljne procjene.
Dio hrvatskih obiteljskih liječnika već sada upućuje adolescente s izraženom pretilošću na dodatnu dijagnostiku kod endokrinologa, posebice kada se uz višak kilograma javljaju umor, poremećaji menstrualnog ciklusa ili nagle promjene apetita. Takve upute obično prethode bilo kakvom razgovoru o lijekovima, jer liječnik prvo mora isključiti hormonske ili metaboličke uzroke koji zahtijevaju posve drugačiji pristup od klasičnog mršavljenja. Roditelji često i ne znaju da takva pretraga postoji dok ih liječnik ne upozori na nju.
Farmakoterapija i kirurgija nisu prvi korak
WHO naglašava da su lijekovi i kirurški zahvati tek dio šireg, multimodalnog pristupa, ne zamjena za promjenu životnih navika. Smjernice traže da liječnici prije svega procijene postoji li realna mogućnost promjene prehrane i aktivnosti, psihološku spremnost djeteta i obitelji, te eventualne popratne bolesti poput povišenog tlaka ili šećera u krvi. Roditelji koji primjećuju da njihovo dijete uzima više lijekova istovremeno mogu provjeriti moguće interakcije kroz alat za provjeru interakcija lijekova na eDoktoru, no svaka odluka o uvođenju ili promjeni terapije ostaje na liječniku.
Zabrinuti ste za svoje nalaze?
Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.
Dokument posebno upozorava da se preporuke moraju prilagoditi dobi, spolu i kulturnom okruženju svakog adolescenta, a ne primjenjivati kao univerzalni protokol. Liječnik koji razmatra farmakoterapiju mora najprije dokumentirati da su promjene prehrane i aktivnosti pokušane kroz dulje razdoblje bez dovoljnog učinka, a tek potom, u suradnji s obitelji, razmatra daljnje korake.
Što roditelji mogu napraviti već sada
Ako je tinejdžer u obitelji već godinama u borbi s kilogramima, prva stanica ostaje razgovor s pedijatrom ili obiteljskim liječnikom, ne samostalno isprobavanje dijeta ili dodataka prehrani pronađenih na internetu. Liječnik može procijeniti je li riječ o jednostavnom viškom kilograma ili o stanju koje zahtijeva dodatnu dijagnostiku, uključujući hormonske uzroke. Za pretrage specijalista koji se bave pedijatrijskom ili adolescentskom medicinom korisna je baza klinika na eDoktoru, gdje se prema lokaciji i specijalnosti brzo pronalazi odgovarajuća ordinacija.
Škole i lokalne zajednice, piše WHO, imaju ulogu koja nadilazi ordinaciju: dostupnost tjelesne aktivnosti, kvaliteta školske kuhinje i podrška vršnjaka utječu na ishod liječenja jednako koliko i sam medicinski protokol. Obitelji koje žele konkretan sljedeći korak mogu početi jednostavnim razgovorom s liječnikom o tome gdje se njihovo dijete trenutno nalazi na ljestvici rizika, prije nego što uopće razmišljaju o bilo kakvoj terapiji.
Izvori
Naslovna slika: Engin Akyurt / Pexels
Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.