®
Svaka cigareta povećava rizik demencije, pokazuje studija
Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.
Sadržaj članka 6 poglavlja
Nova velika analiza istraživača sa Curtin Universityja u Australiji pokazuje da pušenje mjerljivo povećava rizik od demencije, a rizik raste sa svakom dodatnom popušenom cigaretom dnevno. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu eClinicalMedicine i obuhvatila je 61 dugogodišnje praćenje s ukupno gotovo 2,8 milijuna ljudi, prenosi Euronews 13. studenog 2026. Pušači imaju 31 posto veći rizik demencije, 40 posto veći rizik Alzheimerove bolesti i 52 posto veći rizik vaskularne demencije od osoba koje nikada nisu pušile. Za Hrvatsku, gdje prema procjenama puši blizu 40 posto odraslih, ovi podaci imaju izravnu težinu.
Što je točno istraživanje pokazalo
Riječ je o sustavnom pregledu i metaanalizi naslovljenoj “Smoking and Dementia Risk”, koju je vodio tim sa Curtin Universityja. Autori su objedinili podatke iz 61 prospektivne kohortne studije provedene širom svijeta, što ovu analizu čini jednom od najopsežnijih do sada na tu temu. Umjesto da samo uspoređuju pušače i nepušače, istraživači su gledali i koliko cigareta ljudi puše dnevno, pa su dobili jasnu krivulju rizika koja raste s potrošnjom. Osobe koje puše deset cigareta dnevno imaju 16 posto veći rizik demencije od onih koji nikada nisu pušili. Kod dvadeset cigareta dnevno taj rizik penje se na 34 posto.
Zašto je rizik najveći kod vaskularne demencije
Od tri oblika demencije koje su autori analizirali, veza je najizraženija kod vaskularne demencije, oblika koji nastaje zbog oštećenja krvnih žila u mozgu. Pušenje je dugo poznat čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila, a ovi novi podaci upućuju na to da se ista oštećenja vjerojatno odražavaju i na opskrbu mozga krvlju. Kod Alzheimerove bolesti, koja je povezana s nakupljanjem bjelančevina u mozgu, veza je nešto slabija, ali je i dalje statistički jasna. Autori upozoravaju da ovakva opažajna istraživanja ne mogu same po sebi dokazati da pušenje izravno uzrokuje demenciju, jer na rizik utječu i drugi čimbenici poput prehrane, tjelesne aktivnosti i naslijeđa. No dosljednost nalaza kroz 61 različitu studiju snažan je argument da veza nije slučajna.
Prestanak pušenja vraća rizik na razinu nepušača
Jedan od najvažnijih nalaza tiče se bivših pušača. Prema analizi, osobe koje su prestale pušiti u prosjeku nemaju veći rizik demencije od onih koji nikada nisu pušili. Drugim riječima, mozak očito ima mogućnost nadoknaditi dio izgubljenog i rizik se vremenom izjednačava s onima koji cigaretu nikada nisu zapalili. Istraživači to ističu kao poruku ohrabrenja, posebno za starije pušače koji možda misle da je prekasno za promjenu navike. Preporučuju i konkretne mjere na razini politike: upozorenja o utjecaju pušenja na zdravlje mozga na kutijama cigareta te uvrštavanje te informacije u programe odvikavanja, umjesto da se odvikavanje opravdava samo rizikom od raka i srčanih bolesti.
Hrvatska među zemljama s najviše pušača u Europskoj uniji
Podaci iz ove studije nisu samo akademsko pitanje za Hrvatsku. Prema podacima iznesenima na zagrebačkoj konferenciji o ovisnosti o pušenju u svibnju 2026., gotovo 40 posto odraslih Hrvata puši, čime je Hrvatska treća po stopi pušenja u Europskoj uniji, iza Bugarske i Grčke. Na istoj konferenciji ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak govorio je o potrebi dodatnih mjera za smanjenje potrošnje duhana. Kombinacija visoke stope pušenja i novih dokaza o riziku demencije znači da bi Hrvatska, razmjerno broju stanovnika, mogla u narednim desetljećima imati veći teret demencije nego zemlje s nižom stopom pušenja, osim ako se navike ne promijene.
Zabrinuti ste za svoje nalaze?
Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.
Što to znači za vas i što možete napraviti
Ako pušite, ova studija ne donosi razlog za paniku, nego razlog za konkretan korak. Rizik raste s brojem cigareta, što znači da i smanjenje potrošnje, a ne samo potpuni prestanak, ima smisla kao prijelazni korak. Istovremeno, podaci o bivšim pušačima pokazuju da prestanak u bilo kojoj životnoj dobi vraća rizik demencije prema razini osoba koje nikada nisu pušile. Obiteljski liječnik može uputiti na dostupne programe odvikavanja od pušenja, a popis ordinacija i specijalističkih klinika u Hrvatskoj dostupan je u eDoktorovoj bazi. Osobama koje razmišljaju o nikotinskoj nadomjesnoj terapiji uz druge lijekove koje redovito uzimaju, moguće interakcije mogu se provjeriti u alatu za provjeru interakcija lijekova. Za starije članove obitelji koji puše desetljećima, ovi nalazi mogu biti dodatni poticaj da se o odvikavanju razgovara otvoreno, bez osude, uz podršku liječnika.
Izvori
- Euronews – Dementia risk increases with number of cigarettes smoked per day: https://www.euronews.com/2026/11/13/dementia-risk-increases-with-number-of-cigarettes-smoked-per-day
- Croatia Week – Croatia third in EU for smoking rates, May 2026: https://www.croatiaweek.com/croatia-third-eu-smoking-rates-support-regulation-2026/
Naslovna slika: Pixabay / Pexels
Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.