®
Otpornost na antibiotike ubija 35 tisuća Europljana godišnje
Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.
Sadržaj članka 6 poglavlja
Otpornost bakterija na antibiotike u Europskoj uniji uzrokuje otprilike 35.000 smrti godišnje, podsjeća ECDC u tekstu koji je 7. studenog 2026. objavio Euronews. Lancetova studija procjenjuje da bi otpornost na antibiotike u svijetu između 2025. i 2050. godine mogla izravno uzrokovati do 39 milijuna smrti. Problem se ne odnosi samo na bolnice u velikim zemljama, nego i na svakog pacijenta kojem liječnik propisuje antibiotik, uključujući i one u Hrvatskoj. Razlog je jednostavan: bakterije koje su jednom postale otporne ne poznaju granice.
Koliko je velik problem u Europi
Prema podacima koje u svom tekstu navodi Euronews, zdravstveni učinak otpornosti na antibiotike u EU danas se izjednačava s učinkom gripe, tuberkuloze i HIV-a zajedno. To je velika brojka za skup bolesti koje se, uz pravodobnu terapiju, obično uspješno liječe. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da bi bolje korištenje cjepiva moglo smanjiti globalnu potrošnju antibiotika za 2,5 milijardi doza godišnje, jer brojne infekcije koje danas liječimo antibioticima uopće ne bi nastale da je cijepljenje šire zastupljeno.
Fiona Walsh, profesorica na irskom sveučilištu Maynooth koja se bavi otpornošću na antibiotike u ljudi, životinja i okoliša, u tekstu jednostavno opisuje problem: “Otpornost na antibiotike je kada se bube više ne mogu liječiti lijekovima koje obično koristimo za njihovo liječenje.” Dodaje i da će, nažalost, neki ljudi zbog toga umrijeti.
Zašto bakterije postaju otporne
Među glavnim uzrocima koje navodi članak su prekomjerna upotreba antibiotika u ljudi, njihova upotreba u uzgoju životinja, loša sanitacija i zagađenje okoliša. Gene koji bakterijama daju otpornost mogu se prenositi između ljudi, životinja i okoliša, što stoji u temelju pristupa poznatog kao “Jedno zdravlje” (One Health). Taj pristup polazi od ideje da se zdravlje ljudi, životinja i okoliša ne mogu promatrati odvojeno, nego kao jedan sustav u kojem otpornost nastala na jednom mjestu lako putuje dalje.
Walsh u tekstu ističe da rješenje nije samo razvoj novih antibiotika. Ona navodi cjepiva, obradu otpadnih voda i bolju brigu o zdravlju životinja u cijelom lancu proizvodnje hrane kao dio odgovora koji bi mogao usporiti širenje otpornosti.
Što liječnici rade kad antibiotik više ne djeluje
Kod infekcija otpornih na više vrsta antibiotika, liječnici često kombiniraju dva ili tri različita pripravka u nadi da će zajedno postići učinak koji pojedinačno ne postižu. Članak napominje da u nekim slučajevima ni takve kombinacije ne uspijevaju svladati infekciju, što pacijenta i zdravstveni sustav ostavlja s vrlo ograničenim mogućnostima. Upravo zato stručnjaci poručuju da je očuvanje djelotvornosti postojećih antibiotika, a ne samo potraga za novima, jedan od prioriteta javnog zdravstva u narednim desetljećima.
Walsh podsjeća i na to da tijelo ovisi o bakterijama za normalno funkcioniranje, pa svaka primjena antibiotika, i opravdana i neopravdana, utječe na ravnotežu mikroorganizama koje nosimo u sebi.
Zabrinuti ste za svoje nalaze?
Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.
Što pacijenti u Hrvatskoj mogu učiniti
Hrvatska godinama spada među europske zemlje s potrošnjom antibiotika iznad prosjeka Europske unije, prema izvješćima koja prati nacionalni program ISKRA pri Ministarstvu zdravstva. To ne znači da svaki pacijent treba paniku, nego da svaki nepotreban recept nosi malu, ali realnu cijenu za cijelu zajednicu. Obiteljski liječnici sve češće odbijaju propisivati antibiotik kod prehlade ili obične virusne upale grla, jer antibiotici na virusne infekcije jednostavno ne djeluju.
Prije uzimanja bilo kojeg antibiotika uz drugu terapiju koju pacijent već prima, korisno je provjeriti moguće interakcije putem alata za provjeru interakcija na eDoktoru. Ako se infekcija ne povlači ili se stanje pogoršava, pregled specijalista infektologa moguć je i privatno, a popis ustanova dostupan je na eDoktorovom popisu klinika.
Kako svaki pojedinac može pridonijeti
- Antibiotik uzeti samo kad ga propiše liječnik, a ne na temelju vlastite procjene ili iskustva iz prijašnje bolesti.
- Ne prekidati terapiju prije vremena samo zato što su simptomi popustili, osim ako liječnik drukčije ne odluči.
- Nikada ne koristiti preostale antibiotike iz prijašnje terapije ili tablete posuđene od drugih osoba.
- Redovito se cijepiti prema preporučenom kalendaru, jer sprječavanje infekcije smanjuje i potrebu za antibioticima.
- Održavati osnovnu higijenu ruku, posebice u razdobljima pojačanog kruženja respiratornih infekcija.
Izvori
- Euronews: When antibiotics stop working – Europe’s growing superbug threat
- ECDC – Antimicrobial resistance
Naslovna slika: Edward Jenner / Pexels
Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.