Preskoči na sadržaj
Zdravlje +

Leukemija nastaje desetljećima prije dijagnoze, otkriva studija

4 min
uzorci krvi u laboratoriju
Zena u poslovnom sakou stoji prekrizenih ruku u uredu
Pratite eDoktor

Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.

Sadržaj članka 5 poglavlja
Kratki odgovor

Znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu i University College Londona otkrili su da genske mutacije koje pokreću akutnu mijeloidnu leukemiju (AML) kod dvije trećine oboljelih nastaju prije dvadesete godine života, više od pedeset godina prije same dijagnoze. Istraživanje, objavljeno 11. studenoga 2026. u časopisu Nature, temelji se na analizi godišnjih uzoraka krvi četrdeset sedam žena koje su kasnije oboljele od AML-a. Nalaz otvara mogućnost da bi se osobe s povišenim rizikom mogle prepoznati desetljećima prije pojave simptoma, premda do kliničke primjene takvog testa još uvijek ima puno koraka.

Kako je provedeno istraživanje

Tim je koristio uzorke krvi iz britanske studije UKCTOCS, u kojoj je oko pedeset tisuća žena svake godine davalo krv tijekom razdoblja do jedanaest godina, u sklopu probira raka jajnika. Neki pohranjeni uzorci datiraju i do petnaest godina prije dijagnoze bilo koje bolesti, što je istraživačima omogućilo pogled unatrag u vrijeme kada su se mutacije tek pojavile.

Analizirano je četrdeset sedam žena koje su kasnije oboljele od akutne mijeloidne leukemije, prosječne dobi sedamdeset dvije godine, te četrdeset šest žena iste dobne skupine koje nikada nisu oboljele od krvnog raka. Istraživači su primijenili iznimno osjetljivo sekvenciranje DNK u kombinaciji s matematičkim modeliranjem kako bi procijenili kada su se pojedine mutacije pojavile i kojom se brzinom šire stanični klonovi koji ih nose. Rezultati su potom provjereni na neovisnim podacima iz UK Biobanka.

Studiju vodi doktorica Caroline Watson s cambridgeškog Early Cancer Institute, uz profesora Jamieja Blundella i profesoricu Ushu Menon, voditeljicu UKCTOCS-a na UCL-u. Financirali su je britanska agencija UK Research and Innovation i dobrotvorna organizacija Cancer Research UK.

close-up of blood sample tubes in a laboratory rack, scientific research setting
Foto: Tima Miroshnichenko / Pexels

Mutacija iz djetinjstva, bolest tek u starosti

Glavni nalaz studije govori da je kod dvije trećine žena koje su razvile AML prva mutacija koja je pokrenula bolest nastala prije njihove dvadesete godine života, i to više od pedeset godina prije nego što je leukemija uopće dijagnosticirana. Riječ je o jednoj jedinoj stanici u koštanoj srži koja je stekla promjenu u DNK i potom se, sporo i gotovo neopaženo, umnažala desetljećima.

Istraživači su izračunali da svaka dodatna mutacija koju takav stanični klon stekne ubrzava njegov rast otprilike dva do tri puta. Kada klon nakupi četiri takve mutacije, populacija stanica može se udvostručiti u roku od svega nekoliko tjedana, što objašnjava zašto se bolest u konačnoj fazi razvija naglo, iako je njezin početak bio spor i dugotrajan proces.

Val koji prethodi bolesti

U najmanje trećini analiziranih slučajeva AML-a znanstvenici su zabilježili takozvani somatski val, trenutak u kojem je jedan stanični klon preuzeo dominaciju nad krvotvornim sustavom žene i godinama prije dijagnoze postao prevladavajuća populacija stanica. Kod žena iz kontrolne skupine, koje nisu oboljele od krvnog raka, takva pojava nije zabilježena niti u jednom slučaju.

Vremenski okvir u kojem se promjena mogla uočiti pritom znatno varira. Kod otprilike svake pete žene prošireni klon mutiranih stanica postao je uočljiv tek godinu do dvije prije same dijagnoze, dok je kod drugih bio prisutan i vidljiv mnogo ranije. Ta razlika pokazuje koliko je put od prve mutacije do bolesti individualan i nepredvidiv.

Zabrinuti ste za svoje nalaze?

Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.

Što ovo znači za dijagnostiku i pacijente

Autori studije naglašavaju da je riječ o opažačkom istraživanju provedenom na razmjerno malom uzorku žena iz jedne kohorte, pa nalaze tek treba potvrditi na široj i raznolikijoj populaciji, uključujući muškarce i mlađe dobne skupine. Sljedeći korak za znanstvenu zajednicu bit će provjeriti je li moguće sigurno i djelotvorno usporiti rast rizičnih staničnih klonova prije nego što dovedu do bolesti.

Trenutno ne postoji klinički test koji bi na temelju ovih nalaza mogao predvidjeti tko će razviti akutnu mijeloidnu leukemiju, niti postoji preporuka da se zdrave osobe dodatno testiraju. Istraživači opisuju rad kao dokaz koncepta, korak prema budućim testovima ranog upozorenja, a ne gotov alat za liječničku praksu.

scientist analyzing DNA sequencing data on computer screen in research lab
Foto: Pavel Danilyuk / Pexels

Izvori

Čitatelji koje zanimaju vrijednosti vlastite krvne slike mogu pročitati i naš članak o feritinu i što znači povišena ili niska vrijednost, ili provjeriti moguće interakcije lijekova u alatu za provjeru interakcija. Ako primjećujete dugotrajan umor, lakše stvaranje modrica ili učestale infekcije, najbolji korak ostaje razgovor s liječnikom obiteljske medicine i standardna krvna slika, jer test opisan u ovoj studiji još nije dostupan u kliničkoj praksi.

Naslovna slika: https://kaboompics.com/ / Pexels

Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.

Kako nastaju naši tekstovi

Uredništvo eDoktora

Tekstove priprema i provjerava uredništvo eDoktora. Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje pregled kod liječnika.

Zdravstveni savjeti, svaki tjedan besplatno

1.633 pretplatnika prima stručne članke, recepte i savjete - ponedjeljkom, srijedom i petkom.

Bez spama. Odjava jednim klikom.