Preskoči na sadržaj
Zdravlje +

Johns Hopkins otkrio raniji znak Alzheimerove bolesti

4 min
snimka mozga na ekranu u neuroloskoj klinici
Zena u poslovnom sakou stoji prekrizenih ruku u uredu
Pratite eDoktor

Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.

Sadržaj članka 6 poglavlja
Kratki odgovor

Znanstvenici sa Sveučilišta Johns Hopkins objavili su nalaz prema kojem dvije moždane regije, entorinalni korteks i amigdala, mogu propadati prije hipokampusa, područja koje liječnici najčešće prate kod Alzheimerove bolesti. Rad je objavljen u časopisu NeuroImage Reports i predstavljen na konferenciji Neuroscience 2026 sredinom studenog. Nalaz otvara mogućnost ranijeg prepoznavanja bolesti, ali autori upozoravaju da je za kliničku primjenu potrebno još istraživanja. Za pacijente u Hrvatskoj to znači da rano prepoznavanje Alzheimerove bolesti ostaje predmet znanosti, a ne dio redovite dijagnostike u ambulantama.

brain MRI scan on a monitor in a neurology clinic, no people
Foto: MART PRODUCTION / Pexels

Što su znanstvenici točno pronašli

Tim s Johns Hopkinsa analizirao je stotine snimki magnetske rezonance i PET snimki iz dviju velikih studija starenja mozga, ADNI i BIOCARD. Pratili su ljude koji još nemaju simptome, osobe s blagim kognitivnim oštećenjem i one koji su od bolesti kasnije umrli. Umjesto da se usredotoče samo na hipokampus, mjerili su smanjenje volumena u entorinalnom korteksu i amigdali, dvije regije smještene odmah uz njega.

Rezultat je dosljedan kroz obje skupine podataka: te dvije regije gube volumen relativno brže od hipokampusa u ranoj fazi bolesti. Promjene su se prostorno poklapale i s nakupljanjem tau proteina, biljega koji se smatra jednim od glavnih pokretača Alzheimerove bolesti, a koji su autori potvrdili PET snimkama i digitalnom patologijom tkiva.

Zašto hipokampus sam nije dovoljan

Hipokampus je desetljećima standardna mjera u istraživanjima pamćenja i demencije, jer je njegovo propadanje lako povezati s gubitkom kratkoročnog pamćenja. Problem je u tome što se promjene u njemu obično vide kada je bolest već uznapredovala do mjere koja utječe na svakodnevni život. Autori studije tvrde da bi praćenje entorinalnog korteksa i amigdale zajedno s hipokampusom moglo pomaknuti prozor prepoznavanja unatrag, prema razdoblju u kojem simptoma još nema.

Voditelj istraživanja u priopćenju navodi da promjene u mozgu mogu početi pet do deset godina prije prvih vidljivih simptoma. To je razlog zašto istraživači sve više zanimanja pokazuju za biljege koji prethode hipokampusu, a ne samo za one koji ga pratinaknadno.

Kome bi ovo mogao biti koristan alat

  • Ljudima u tridesetim i četrdesetim godinama s izraženom obiteljskom povijesti Alzheimerove bolesti, kod kojih bi se ranije snimanje moglo razmotriti u okviru kliničkih studija.
  • Istraživačkim centrima koji razvijaju nove lijekove, jer precizniji ranoj biljeg olakšava odabir ispitanika za kliničke studije.
  • Radiolozima i neurolozima koji već danas tumače snimke mozga, kao dodatni podatak uz postojeće protokole.
  • Obiteljima koje traže objašnjenje zašto se simptomi nekog člana obitelji nisu uklapali u uobičajeni tijek bolesti.

close up of a doctor reviewing medical imaging charts on a tablet, no faces
Foto: Tima Miroshnichenko / Pexels

Zabrinuti ste za svoje nalaze?

Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.

Što to znači za pacijente i obitelji u Hrvatskoj

Nalaz za sada ostaje u domeni istraživanja i nije dio kliničkih smjernica, ni u Sjedinjenim Državama ni u Europi. Hrvatski neurolozi i danas procjenjuju sumnju na Alzheimerovu bolest kombinacijom neuropsiholoških testova, snimanja mozga i, kada je indicirano, analize likvora ili PET snimanja amiloida. Ova studija ne mijenja taj postupak, ali ukazuje na smjer kojim bi se dijagnostika mogla razvijati u narednim godinama.

Autori sami ističu ograničenja: uzorak je opisan kao stotine, ne tisuće ispitanika, a metoda mjerenja atrofije dviju malih regija zahtijeva specifične protokole snimanja koji se ne koriste rutinski u svakoj bolnici. Prije nego što bi se ovakav pristup mogao primijeniti izvan istraživačkih centara, potrebna je potvrda na većim i raznovrsnijim skupinama ljudi.

Što dalje istražuju znanstvenici

Tim s Johns Hopkinsa sljedeće planira proučiti molekularne promjene koje stoje iza atrofije povezane s tau proteinom, s ciljem da se otkrije na koji bi se korak tog procesa mogao usmjeriti budući lijek. Paralelno, u Europi i Hrvatskoj traje razvoj i uvođenje novih terapija koje usporavaju tijek bolesti u ranoj fazi, pa precizniji način prepoznavanja ranog stadija dobiva na važnosti i za odabir pacijenata koji bi od takvih lijekova mogli imati najviše koristi.

Osobama koje primijete promjene pamćenja kod sebe ili člana obitelji i danas se savjetuje razgovor s liječnikom obiteljske medicine, koji može uputiti na neurološki pregled. Popis specijalističkih klinika dostupan je na eDoktoru, a osobe koje uz to uzimaju više lijekova mogu provjeriti moguće interakcije lijekova prije nego dodaju novu terapiju.

Izvori

Naslovna slika: cottonbro studio / Pexels

Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.

Kako nastaju naši tekstovi

Uredništvo eDoktora

Tekstove priprema i provjerava uredništvo eDoktora. Sadržaj je informativan i ne zamjenjuje pregled kod liječnika.

Zdravstveni savjeti, svaki tjedan besplatno

1.633 pretplatnika prima stručne članke, recepte i savjete - ponedjeljkom, srijedom i petkom.

Bez spama. Odjava jednim klikom.