Friteza na vrući zrak može uzrokovati povećan broj metala u tijelu
Friteze na vrući zrak, poznatije kao “air fryeri”, postale su nezaobilazni kuhinjski aparati u mnogim domovima. Nude jednostavan i zdrav način pripreme omiljenih jela, bez potrebe za dubokim prženjem u ulju. No, koliko god bile praktične i zdrave u teoriji, pojavile su se ozbiljne zabrinutosti o tome koliko su one zaista sigurne po zdravlje – posebno kada se govori o mogućem oslobađanju teških metala u hranu.
Nedavne studije i ispitivanja sve više ukazuju na to da određeni modeli friteza na vrući zrak mogu, pod visokim temperaturama, otpuštati male količine metala u hranu koju konzumiramo. Ova činjenica može djelovati alarmantno, osobito s obzirom na to da se radi o uređajima koji se često koriste svakodnevno. Da bismo bolje razumjeli potencijalne rizike, potrebno je sagledati kako friteze rade, od kojih se materijala izrađuju i što konkretno može završiti na našem tanjuru.
Popularnost friteza na vrući zrak
U posljednjih nekoliko godina, friteze na vrući zrak doživjele su pravi tržišni bum. Ljudi ih obožavaju jer omogućuju pripremu hrskave hrane s vrlo malo ili nimalo ulja. Od pomfrita i piletine do kolača i povrća – s ovim uređajem gotovo sve možete “ispržiti” bez grižnje savjesti. Osim toga, smatra se da su zdravije jer značajno smanjuju unos zasićenih masti i kalorija.
No, s povećanom popularnošću dolazi i više istraživanja o sigurnosti. Ljudi žele znati što se točno događa s hranom koju pripremaju u tim uređajima – i je li dugoročno konzumiranje takve hrane zaista bezopasno.
Zdravstvene prednosti i zabrinutosti
S jedne strane, friteze smanjuju potrebu za uljem i mogu pomoći u smanjenju rizika od bolesti srca, pretilosti i visokog kolesterola. S druge strane, postavlja se pitanje – jesu li one zapravo samo “zdravija zamjena” koja krije druge opasnosti? Osobito zabrinjava mogućnost migracije metala iz unutarnjih slojeva friteze u hranu, što bi moglo dugoročno narušiti zdravlje, osobito kod osoba koje redovno koriste ovaj uređaj.
Kako friteze na vrući zrak funkcioniraju
Princip rada
Air fryeri koriste kruženje vrlo vrućeg zraka (između 180°C i 200°C) za brzo i ravnomjerno kuhanje hrane. Taj zrak se vrti velikom brzinom oko hrane unutar zatvorene komore, čime se postiže efekt sličan prženju. Hrana postaje hrskava izvana, a sočna iznutra – bez potrebe za uljem.
U teoriji, cijeli je proces jednostavan i siguran. Međutim, sve ovisi o kvaliteti materijala iz kojih je uređaj napravljen. Ako su korišteni nekvalitetni premazi ili metalne komponente, pod utjecajem visokih temperatura mogu se početi raspadati i ispuštati štetne tvari.
Vrste materijala koji dolaze u kontakt s hranom
Najvažniji dio friteze je košarica ili posuda u kojoj se priprema hrana. Kod mnogih uređaja ona je obložena neprijanjajućim premazima poput teflona ili sličnih sintetičkih slojeva. Međutim, ako taj premaz s vremenom popuca, otkriva se metalna podloga koja može uključivati aluminij, nikal, pa čak i tragove olova ili kadmija – osobito kod jeftinijih modela.
Neki modeli koriste nehrđajući čelik, što je sigurnija opcija, ali čak i tada, višekratno zagrijavanje može dovesti do sitnih promjena u materijalu. Sve to može rezultirati mikroskopskim česticama koje završe u vašoj hrani.
Potencijalni izvori metala iz friteza na vrući zrak
Unutarnji premazi i njihovo trošenje
Neprijanjajući premazi su korisni – sprječavaju lijepljenje hrane, olakšavaju čišćenje i čine uređaj praktičnijim. No, svaki premaz ima svoj vijek trajanja. S vremenom i učestalom uporabom, ti premazi mogu popucati ili se oguliti, osobito ako se koriste abrazivna sredstva za čišćenje.
Kad se to dogodi, dolazi do izravnog kontakta hrane s metalnim slojem ispod premaza. Taj sloj često uključuje aluminij, koji se pod visokim temperaturama može razgraditi u mikročestice. Te čestice zatim mogu završiti u hrani, a kroz konzumaciju – i u našem tijelu.
Korištenje jeftinih metala u proizvodnji
Tržište je preplavljeno jeftinim modelima friteza na vrući zrak koji koriste nekvalitetne materijale kako bi smanjili troškove proizvodnje. Nažalost, u tim uređajima često se koriste legure koje mogu sadržavati olovo, kadmij, pa čak i tragove arsena. Kada se takvi uređaji redovito zagrijavaju, osobito na visokim temperaturama, ti metali se mogu osloboditi i migrirati u hranu.
Zbog toga je važno birati uređaje renomiranih proizvođača koji imaju certifikate sigurnosti i koriste visokokvalitetne materijale poput nehrđajućeg čelika ili keramičkih premaza.
Koji su toksični metali koji se mogu osloboditi
Aluminij
Aluminij se često koristi zbog svoje laganosti i vodljivosti topline. Međutim, postoje dokazi koji ukazuju na moguću povezanost između visoke razine aluminija u tijelu i neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove. Iako su količine male, dugotrajna izloženost može postati problem, osobito kod osoba koje fritezu koriste svakodnevno.
Olovo
Olovo je izuzetno toksično i nema sigurnu razinu izloženosti. Posebno je opasno za djecu jer može uzrokovati ozbiljne probleme s razvojem mozga. U nekim slučajevima, jeftini dijelovi friteze mogu sadržavati olovne legure koje pod visokim temperaturama postaju reaktivne.
Kadmij i nikal
Kadmij je poznati kancerogen i povezuje se s oštećenjem bubrega. Nikal može izazvati alergijske reakcije, osobito kod osjetljivih osoba. Oba metala mogu ući u hranu ako su prisutni u komponentama friteze i ako se pregriju ili oštete.
Kako metali ulaze u tijelo kroz hranu
Zagrijavanje i kemijske reakcije
Kada se friteza na vrući zrak zagrije na visoke temperature, dolazi do složenih kemijskih reakcija između hrane, površine posude i metala koji se eventualno oslobađaju iz unutrašnjih premaza. Visoka temperatura može uzrokovati da se metalni ioni odvoje od površine i prijeđu u hranu. Ovaj proces se naziva “migracija metala” i poznat je fenomen u prehrambenoj industriji, posebno kada se hrana priprema u metalnim posudama niske kvalitete.
Uz to, hrana koja je kisela – poput rajčice ili limuna – dodatno ubrzava otpuštanje metala jer reagira s metalnim površinama. Ako često pripremate takvu hranu u fritezi, rizik od povećane koncentracije metala u obrocima raste. Iako tijelo ima sposobnost izlučivanja nekih metala, dugotrajno izlaganje čak i malim količinama može uzrokovati kumulativne zdravstvene probleme.
Apsorpcija putem probavnog sustava
Jednom kada metali dospiju u hranu, sljedeći korak je njihova apsorpcija u ljudskom organizmu. Kada pojedemo kontaminiranu hranu, metalne čestice se razgrađuju u probavnom sustavu i ulaze u krvotok. Neki metali, poput olova i kadmija, ne izlučuju se lako iz tijela i mogu se akumulirati u kostima, bubrezima i jetri.
Ta akumulacija s vremenom može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije. Djeca su posebno osjetljiva jer se njihov organizam još razvija, a toksini poput olova mogu negativno utjecati na mozak i živčani sustav. Kod odraslih, simptomi trovanja teškim metalima mogu uključivati kronični umor, glavobolje, probavne smetnje, pa čak i promjene raspoloženja.
Važno je napomenuti da većina ljudi ne primijeti ove simptome odmah jer se razvijaju postupno. No, ako redovno konzumirate hranu pripremljenu u fritezi niske kvalitete, postoji stvarni rizik da s vremenom dođe do značajnog unosa štetnih metala – bez da to i primijetite.
Zdravstveni učinci nakupljanja teških metala
Utjecaj na živčani sustav
Jedan od najopasnijih aspekata izlaganja teškim metalima je njihov utjecaj na mozak i živčani sustav. Olovo, na primjer, može ozbiljno oštetiti neuronske veze i usporiti mentalne funkcije. Dugotrajna izloženost može rezultirati smanjenom kognitivnom sposobnošću, lošijom koncentracijom i problemima s pamćenjem. Kod djece, posljedice mogu uključivati poremećaj pažnje (ADHD) i smanjen IQ.
Oštećenje unutarnjih organa
Kadmij i aluminij su povezani s oštećenjem bubrega, jetre i kardiovaskularnog sustava. Jetra i bubrezi imaju ključnu ulogu u filtriranju toksina iz tijela, ali kada su preopterećeni, toksini se mogu zadržati u organizmu i izazvati razne bolesti. U ekstremnim slučajevima, to može dovesti do zatajenja organa.
Povezanost s kroničnim bolestima
Nakupljanje teških metala u tijelu često se povezuje s razvojem kroničnih stanja poput Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, autoimunih poremećaja, pa čak i raka. Na primjer, višak aluminija u mozgu se povezuje s povećanim rizikom od demencije. Kadmij i olovo su klasificirani kao potencijalni kancerogeni spojevi i mogu uzrokovati mutacije stanica.
Koji su sigurni materijali za friteze?
Nehrđajući čelik (inox)
Nehrđajući čelik je među najsigurnijim materijalima za kuhinjske aparate. Otporan je na visoke temperature, ne otpušta štetne tvari i dugotrajan je. Kada kupujete fritezu, tražite one koje imaju posudu ili košaricu od nehrđajućeg čelika. Iako su često skuplje, dugoročno su zdravija i isplativija opcija.
Keramički premazi
Keramika je još jedna sigurnija alternativa. Ne sadrži PTFE (poznatiji kao teflon) niti druge štetne kemikalije koje se mogu raspadati pod utjecajem topline. Također ne reagira s kiselom hranom, što dodatno smanjuje rizik od oslobađanja metala. Važno je, međutim, pravilno održavati keramičke premaze jer su osjetljiviji na grebanje.
Staklo i silikonski umetci
Iako nisu uobičajeni u fritezama, neki modeli nude dodatke od stakla ili silikona. Oni su idealni jer ne sadrže metale niti kemikalije koje bi mogle reagirati s hranom. Ako friteza na vrući zrak to omogućuje, korištenje silikonskih košarica ili obloga može dodatno zaštititi vašu hranu od kontakta s potencijalno opasnim materijalima.
Kako prepoznati da je sigurna friteza na vrući zrak
Certifikati i sigurnosni standardi
Prilikom kupnje friteze, obratite pažnju na oznake poput BPA-free, FDA-approved, LFGB certified ili CE. Ove oznake jamče da je proizvod prošao stroge sigurnosne provjere. Ako uređaj nema nikakve certifikate, velika je vjerojatnost da je napravljen od jeftinijih i potencijalno štetnih materijala.
Recenzije i iskustva korisnika
Prije kupnje uvijek pročitajte recenzije drugih korisnika. Ako više korisnika prijavljuje neugodne mirise tijekom kuhanja, promjene boje unutrašnjosti friteze ili tragove metalne prašine, to je jasan znak da uređaj nije siguran. Pouzdani brendovi često imaju otvorenu komunikaciju o materijalima koje koriste, što je još jedan plus.
Izbjegavajte „no-name“ modele
Jeftini, nebrendirani uređaji koji se prodaju preko interneta bez detaljnih tehničkih podataka ili podrške često dolaze s visokim zdravstvenim rizikom. Iako cijena može biti primamljiva, zdravlje nema cijenu – radije uložite u provjereni proizvod s dobrim preporukama.
Koja je najbolja friteza na vrući zrak po recenzijama
Najbolja friteza na vrući zrak po pitanju sigurnosti je ona koja ima više ugrađenih sigurnosnih značajki poput automatskog isključivanja, zaštite od pregrijavanja i “hladnih” ručki koje sprječavaju opekline. Prema aktualnim recenzijama i vodičima za 2025., posebno se izdvajaju sljedeći modeli i marke:
-
Ninja Foodi MAX Dual Zone AF400EU – Ovaj model ima napredne sigurnosne opcije, automatsko gašenje i hladne ručke, a ističe se i mogućnošću zasebnog pečenja dvije vrste hrane bez međusobnog miješanja okusa.
-
Cosori Premium/Smart – Dobro ocijenjene po sigurnosnim savjetima za uporabu, Cosori friteze imaju funkcije zaštite od pregrijavanja, automatsko isključivanje i izdržljive ručke koje ne prenose toplinu.
-
Tefal ActiFry Extra – Opremljena automatskim miješanjem, staklenim poklopcem za praćenje bez otvaranja i dijelovima koji idu u perilicu posuđa, čime je upotreba još sigurnija.
https://test.hr/kucanski-aparati/friteze-na-vruci-zrak
/ Friteza na vruci zrak
Generalno, friteze na vrući zrak smatraju se sigurnijima od klasičnih friteza na ulje: nema prskanja ili pregrijavanja ulja, većina ima sigurnosne brave, dok su vanjske površine i ručke često hlađene.
Najvažnije sigurnosne karakteristike na koje treba paziti kod izbora friteze na vrući zrak:
-
Automatsko isključivanje kod pregrijavanja ili vađenja košare
-
Zaštita od pregrijavanja cijelog aparata
-
Hladne vanjske površine i ručke
-
Stabilnost uređaja (protuklizna podloga)
-
Jednostavno i sigurno čišćenje (neljepljivi dijelovi, perivi u perilici posuđa)
-
Mogućnost praćenja procesa bez otvaranja (npr. stakleni poklopac kod nekih modela)
Najsigurniji brendovi u 2025. godini po recenzijama su: Ninja, Cosori, Tefal, Philips i Russell Hobbs.
Za maksimalnu sigurnost birajte da je friteza na vrući zrak sa što više navedenih značajki, idealno većih i poznatih proizvođača, i uvijek pazite na pravilno korištenje prema uputama proizvođača.
-
Ninja Foodi MAX Dual Zone
-
Cosori Premium/Smart
-
Tefal ActiFry Extra
Za dodatnu praktičnost i sigurnost, uvijek provjeravajte i dimenzije uređaja, snagu i dostupnost servisne podrške na našem tržištu
Koje su najčešće sigurnosne pogreške kod korištenja friteze na vrući zrak
Najčešće sigurnosne pogreške kod korištenja friteze na vrući zrak uključuju:
-
Prenatrpavanje košare ili posude za hranu: Previše hrane u fritezi sprječava da vrući zrak pravilno cirkulira, što dovodi do neravnomjernog kuhanja i može uzrokovati lošiji okus i izgled hrane.
-
Predugo zagrijavanje ili pogrešan vremenski režim: Ako fritezu predugo ostavite upaljenu, hrana može izgorjeti, a uređaj se može oštetiti ili čak pregrijati.
-
Korištenje neprimjerenih posuda ili materijala: Stavljanje plastičnih posuda koje nisu namijenjene za visoke temperature može dovesti do deformacije i ispuštanja štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje.
-
Stavljanje hrane s previše tekućine ili umakom: Hrana s umakom, vlažno tijesto ili druge vlažne namirnice mogu prskati pritom prljajući fritezu i stvarajući opasnost, a mogu i oštetiti uređaj.
-
Neprekidno korištenje bez čišćenja: Ostaci hrane mogu se nakupiti, što omogućava razmnožavanje bakterija i može negativno utjecati na zdravlje i rad friteze.
-
Rukovanje bez zaštitnih rukavica: Izmicanje hrane golim rukama iz zagrijane friteze može uzrokovati opekline zbog visokih temperatura.
-
Nepravilno čišćenje ili održavanje: Korištenje nepropisnih sredstava ili postupaka čišćenja može oštetiti dijelove uređaja i smanjiti sigurnost rada.
-
Korištenje neodgovarajuće hrane u fritezi: Primjerice, kokice, brokula, tjestenina i riža se obično ne preporučuju jer mogu oštetiti uređaj ili ne dati dobar rezultat kuhanja.
U sažetku, najvažnije sigurnosne mjere su pravilno doziranje hrane u košari, poštivanje preporučenih vremena kuhanja, izbjegavanje vlažnih ili tekućih namirnica u neprimjerenim posudama, upotreba zaštitnih rukavica i redovito čišćenje i održavanje uređaja.