Probiotici kao terapija pretilosti: Novi pristupi regulaciji tjelesne težine
Pretilost, globalni javnozdravstveni problem, povezana je s povećanim rizikom od brojnih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i određene oblike raka. Tradicionalni pristupi liječenju pretilosti, poput dijeta i fizičke aktivnosti, često su dugotrajni i zahtijevaju snažnu motivaciju, dok farmakološki tretmani nose rizik od nuspojava. U posljednjem desetljeću, istraživanja su usmjerena na mikrobiom crijeva kao potencijalni cilj za regulaciju tjelesne težine, pri čemu se probiotici pojavljuju kao obećavajuća terapija. Ovi “dobri” mikroorganizmi igraju ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, utječući na probavu i skladištenje masti, te bi mogli pružiti inovativan način za borbu protiv pretilosti.
Probiotici: Što su i kako djeluju?
Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije i gljivice, koje kada se unesu u odgovarajućim količinama, imaju brojne zdravstvene koristi za domaćina. Najčešće ih nalazimo u fermentiranim proizvodima kao što su jogurt, kefir i kiseli kupus, ali se sve češće pojavljuju i u obliku dodataka prehrani. Među najpoznatijim probiotičkim sojevima su Lactobacillus i Bifidobacterium, koji prirodno naseljavaju crijeva i pomažu održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.
Crijevna mikrobiota, koja sadrži bilijune bakterija, glavni je regulator metabolizma i imunološkog sustava. Istraživanja su pokazala da disbalans u crijevnoj mikroflori, poznat kao disbioza, može doprinijeti razvoju pretilosti. Kada je ravnoteža između “dobrih” i “loših” bakterija narušena, dolazi do metaboličkih poremećaja koji mogu potaknuti nakupljanje masnog tkiva, inzulinsku rezistenciju i upalne procese – sve ključne čimbenike pretilosti.
Probiotici djeluju na nekoliko načina:
- Poboljšanje crijevne barijere: Održavanje integriteta crijevne stijenke pomaže spriječiti propuštanje štetnih tvari u krvotok, što može smanjiti upalne procese povezane s pretilošću.
- Regulacija apetita i skladištenja masti: Probiotici mogu utjecati na signalizaciju hormona povezanih s apetitom, poput grelina i leptina, koji kontroliraju osjećaj gladi i sitosti. Također mogu potaknuti razgradnju i izbacivanje masti iz tijela.
- Smanjenje upale: Kronična niska razina upale prisutna kod osoba s pretilošću povezana je s promjenama u crijevnoj mikroflori. Probiotici mogu pomoći u smanjenju upalnih markera, čime se doprinosi zdravijem metabolizmu.
- Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina: Određene probiotičke bakterije proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA) poput butirata, koji ne samo da hrane crijevne stanice, već i pozitivno utječu na metabolizam i skladištenje energije u tijelu.
Iako su probiotici tek u ranijoj fazi istraživanja kao terapija za pretilost, studije na životinjama i ljudima pokazale su obećavajuće rezultate. Različiti sojevi probiotika utječu na tjelesnu težinu, a znanstvenici istražuju koji sojevi i kombinacije su najučinkovitiji u smanjenju tjelesne mase i poboljšanju metaboličkog zdravlja.
U nastavku piše: Doc.dr.sc. Tena Niseteo, klinički nutricionist
Pretilost i prekomjerna tjelesna masa postali su epidemija 21. stoljeća. Upravo iz ovog razloga u tijeku su brojna istraživanja s ciljem boljeg razumijevanja etiologije i patogeneze pretilosti. U posljednjih nekoliko godina se je više znanstvenih istraživanja koja ukazuju na povezanost sastava crijeva mikrobiote i pretilost.
Naime, naš probavni sustav koloniziran je s preko tisuću vrsta bakterija, a dominantne bakterije pripadaju obitelji Bacteroidetes, Firmicutes i Actinobacteria.
Bakterije koje su dio crijevne mikrobiote obavljaju različite funkcije, a njihova pravilna kvantitativna i kvalitativna struktura podupire homeostazu cijelog organizma. Međutim, mikrobiotski profil u gastrointestinalnom traktu pod utjecajem je mnogih unutarnjih i vanjskih čimbenika što može dovesti do razvoja mnogih bolesti.
Međutim, točni mehanizmi koji povezuju promjene u mikrobni sastav i razvoj pretilosti ostaju nejasni. Vjeruje se da crijevna mirkobiota doprinosi pretilosti kroz kroničnu upalu niskog stupnja, prekomjerno nakupljanje lipida, metabolički poremećaj i inzulinsku rezistenciju.
Danas je već opće poznato da upotreba probiotika modulira crijevnu mikrobiotu, a povećanjem broja bakterija iz vrste bifidobakterija i laktobacila dolazi do povećane produkcije srednjelančanih masnih kiselina.
Isto tako, probiotici utječu na apetit i homeostazu energije, a pokazalo se da neke od gore navedenih vrsta proizvode konjugiranu linolnu kiselinu koja djeluje na tjelesnu masu poboljšanjem metaboličke energijske potrošnje i lipolize.
Poznato je i da pojedine probiotičke kulture pridonose smanjenju apetita potičući lučenje adiponektina i leptina te da djeluju na smanjenje veličine adipocita. Sve ove studije i nalazi upućuju na to da bi primjena specifičnih probiotičkih sojeva mogla imati budućnost u liječenju prekomjerne tjelesne mase i pretilosti.
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije revidirati.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
