Probiotici kao terapija debljini

Probiotici kao terapija pretilosti: Novi pristupi regulaciji tjelesne težine

Pretilost, globalni javnozdravstveni problem, povezana je s povećanim rizikom od brojnih kroničnih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i određene oblike raka. Tradicionalni pristupi liječenju pretilosti, poput dijeta i fizičke aktivnosti, često su dugotrajni i zahtijevaju snažnu motivaciju, dok farmakološki tretmani nose rizik od nuspojava. U posljednjem desetljeću, istraživanja su usmjerena na mikrobiom crijeva kao potencijalni cilj za regulaciju tjelesne težine, pri čemu se probiotici pojavljuju kao obećavajuća terapija. Ovi “dobri” mikroorganizmi igraju ključnu ulogu u regulaciji metabolizma, utječući na probavu i skladištenje masti, te bi mogli pružiti inovativan način za borbu protiv pretilosti.

Probiotici: Što su i kako djeluju?

Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije i gljivice, koje kada se unesu u odgovarajućim količinama, imaju brojne zdravstvene koristi za domaćina. Najčešće ih nalazimo u fermentiranim proizvodima kao što su jogurt, kefir i kiseli kupus, ali se sve češće pojavljuju i u obliku dodataka prehrani. Među najpoznatijim probiotičkim sojevima su Lactobacillus i Bifidobacterium, koji prirodno naseljavaju crijeva i pomažu održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.

Crijevna mikrobiota, koja sadrži bilijune bakterija, glavni je regulator metabolizma i imunološkog sustava. Istraživanja su pokazala da disbalans u crijevnoj mikroflori, poznat kao disbioza, može doprinijeti razvoju pretilosti. Kada je ravnoteža između “dobrih” i “loših” bakterija narušena, dolazi do metaboličkih poremećaja koji mogu potaknuti nakupljanje masnog tkiva, inzulinsku rezistenciju i upalne procese – sve ključne čimbenike pretilosti.

Probiotici djeluju na nekoliko načina:

1. Poboljšanje crijevne barijere: Održavanje integriteta crijevne stijenke pomaže spriječiti propuštanje štetnih tvari u krvotok, što može smanjiti upalne procese povezane s pretilošću.
2. Regulacija apetita i skladištenja masti: Probiotici mogu utjecati na signalizaciju hormona povezanih s apetitom, poput grelina i leptina, koji kontroliraju osjećaj gladi i sitosti. Također mogu potaknuti razgradnju i izbacivanje masti iz tijela.
3. Smanjenje upale: Kronična niska razina upale prisutna kod osoba s pretilošću povezana je s promjenama u crijevnoj mikroflori. Probiotici mogu pomoći u smanjenju upalnih markera, čime se doprinosi zdravijem metabolizmu.
4. Proizvodnja kratkolančanih masnih kiselina: Određene probiotičke bakterije proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA) poput butirata, koji ne samo da hrane crijevne stanice, već i pozitivno utječu na metabolizam i skladištenje energije u tijelu.

Iako su probiotici tek u ranijoj fazi istraživanja kao terapija za pretilost, studije na životinjama i ljudima pokazale su obećavajuće rezultate. Različiti sojevi probiotika utječu na tjelesnu težinu, a znanstvenici istražuju koji sojevi i kombinacije su najučinkovitiji u smanjenju tjelesne mase i poboljšanju metaboličkog zdravlja.

U nastavku piše: Doc.dr.sc. Tena Niseteo, klinički nutricionist

Pretilost i prekomjerna tjelesna masa postali su epidemija 21. stoljeća. Upravo iz ovog razloga u tijeku su brojna istraživanja s ciljem boljeg razumijevanja etiologije i patogeneze pretilosti. U posljednjih nekoliko godina se je više znanstvenih istraživanja koja ukazuju na povezanost sastava crijeva mikrobiote i pretilost.

Naime, naš probavni sustav koloniziran je s preko tisuću vrsta bakterija, a dominantne bakterije pripadaju obitelji Bacteroidetes, Firmicutes i Actinobacteria.

Bakterije koje su dio crijevne mikrobiote obavljaju različite funkcije, a njihova pravilna kvantitativna i kvalitativna struktura podupire homeostazu cijelog organizma. Međutim, mikrobiotski profil u gastrointestinalnom traktu pod utjecajem je mnogih unutarnjih i vanjskih čimbenika što može dovesti do razvoja mnogih bolesti.

Međutim, točni mehanizmi koji povezuju promjene u mikrobni sastav i razvoj pretilosti ostaju nejasni. Vjeruje se da crijevna mirkobiota doprinosi pretilosti kroz kroničnu upalu niskog stupnja, prekomjerno nakupljanje lipida, metabolički poremećaj i inzulinsku rezistenciju.

Danas je već opće poznato da upotreba probiotika modulira crijevnu mikrobiotu, a povećanjem broja bakterija iz vrste bifidobakterija i laktobacila dolazi do povećane produkcije srednjelančanih masnih kiselina.

Isto tako, probiotici utječu na apetit i homeostazu energije, a pokazalo se da neke od gore navedenih vrsta proizvode konjugiranu linolnu kiselinu koja djeluje na tjelesnu masu poboljšanjem metaboličke energijske potrošnje i lipolize.

Poznato je i da pojedine probiotičke kulture pridonose smanjenju apetita potičući lučenje adiponektina i leptina te da djeluju na smanjenje veličine adipocita. Sve ove studije i nalazi upućuju na to da bi primjena specifičnih probiotičkih sojeva mogla imati budućnost u liječenju prekomjerne tjelesne mase i pretilosti.