Dugotrajni COVID ima brojne posljedice. Među njima je i zamor nakon vježbanja. Zašto? Stručnjaci imaju svoje teorije.
Kada je Natalie Hollabaugh u ožujku 2020. bila pozitivna na Covid-19, njezin oporavak je bio izuzetno spor. Osamnaest mjeseci kasnije još uvijek je patila od niza simptoma.
Simptomi uključuju umor, otežano disanje, glavobolje i bolove u zglobovima. Bila je kod kardiologa i pulmologa, koji su, rekla je, isključili druge zdravstvene probleme.
A oni su joj savjetovali da počne vježbati, sugerirajući da su neki od njezinih simptoma možda bili posljedica loše kondicije. Tako je gospođa Hollabaugh poslušno počela koristiti sobni bicikl, brzo hodati na traci za trčanje i šetati svoje pse nekoliko milja dnevno.
Dugotrajni COVID i vježbanje
No umjesto da pomogne, njezin novi režim vježbanja samo je pogoršao njezine simptome. “Nikad se nisam osjećala gore”, rekla je gospođa Hollabaugh, 31, odvjetnica koja živi u Portlandu. Otkrila je da mora početi svakodnevno drijemati, da će joj otkucaji srca naglo skočiti čak i kada miruje i da je bila toliko umorna da se nije mogla koncentrirati.
Jedna je od brojnih ljudi koji boluju od dugotrajnog Covida, stanja koje karakteriziraju novi ili dugotrajni simptomi koji se mogu osjećati mjesecima nakon infekcije koronavirusom. Gospođa Hollabaugh nije sama u problemima s vježbanjem.
Natalie Lambert, biostatističarka i znanstvenica o zdravstvenim podacima na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Indiani; prikupila je samoprijavljene podatke od više od milijun dugih pacijenata s Covidom kroz suradnju sa Survivor Corpsom, grupom za podršku na Facebooku za preživjele Covid pacijente. Pacijenti često prijavljuju da su im liječnici savjetovali da vježbaju, ali mnogi kažu da se nakon toga osjećaju još gore.
Slabost nakon napora
“Istraživanje koje sam provela pokazalo je da je nemogućnost vježbanja jedan od najčešćih simptoma koje nosi dugotrajni covid”, rekla je dr. Lambert. Neki ljudi su jednostavno preumorni da bi vježbali dok drugi doživljavaju relapse iscrpljujućih simptoma poput povećanja umora ili bolova u mišićima.
Čini se da je ovo pogoršanje simptoma nakon čak i samo malo tjelesne aktivnosti – što se ponekad naziva “slabost nakon napora”; uobičajeno među pacijentima s dugotrajnim Covidom. Kada su istraživači proveli online anketu na 3762 osobe s dugotrajnim Covidom, otkrili su da je 89% prijavilo slabost nakon napora.
Međutim, ovi problemi uzrokovani vježbanjem nisu samo nusprodukt izlaska iz forme. Učinci su “vrlo, vrlo različiti od normalnog i jednostavnog detreninga”, rekao je dr. David Systrom, liječnik za plućne bolesti i intenzivnu njegu. Također se ne čini da su posljedica ozljede pluća ili srca.
U jednoj maloj studiji objavljenoj u siječnju, na primjer, dr. Systrom i njegovi kolege usporedili su 10 pacijenata s dugotrajnim Covidom koji su imali problema s vježbanjem s 10 ljudi koji nikada nisu bili pozitivni na Covid-19; ali koji su imali neobjašnjivu kratkoću daha nakon vježbanja.
Istraživači su otkrili da nitko u studiji nije imao abnormalne CT snimke prsnog koša, anemiju ili probleme s funkcijom pluća ili srca. Takvo što sugerira da ozljeda organa nije kriva za njihove simptome.
Ipak, kada su pacijenti uz dugotrajni Covid vježbali na stacionarnom biciklu, dr. Systrom je otkrio da neke vene i arterije ne rade ispravno, sprječavajući učinkovitu isporuku kisika njihovim mišićima.
Nitko ne zna zašto se ti problemi s krvnim žilama javljaju, rekao je dr. Systrom. Njegova nedavna studija sugerira da pacijenti s dugotrajnim Covidom doživljavaju oštećenje određene vrste živčanih vlakana uključenih u funkcioniranje organa i krvnih žila.
Druga istraživanja o netoleranciji na tjelovježbu impliciraju probleme s time kako otkucaji srca reagiraju na tjelovježbu.
U jednoj studiji objavljenoj u studenom, istraživači iz Indiane proučavali su 29 žena koje su bile pozitivne na Covid-19; otprilike tri mjeseca ranije.
Kada su te žene podvrgnute šestominutnom testu hodanja, njihov otkucaj srca nije se toliko ubrzao – niti se oporavio – kao otkucaji srca 16 sličnih žena koje nisu bile zaražene Covid-19. Dugotrajni COVID je prisutan.
“Jasno je da se nešto događa što ometa taj normalan odgovor”, rekao je Stephen J. Carter, autor studije i fiziolog vježbanja na Bloomington School of Public Health Sveučilišta Indiana.
Doktor Lambert je istaknula da se nekim pacijentima s dugotrajnim Covidom također dijagnosticira posturalni ortostatski sindrom tahikardije (ili POTS).
Radi se o poremećaju koji utječe na protok krvi. Kod ljudi koji imaju POTS, “živčani sustav ne može regulirati stvari koje bi trebao automatski kontrolirati; poput otkucaja srca, krvnog tlaka, znojenja i tjelesne temperature”, rekla je.
Ipak, “sve su to stvari koje kada vježbate moraju biti pravilno regulirane.”
Kroničan umor
Neki liječnici također ukazuju na paralele između pacijenata s dugotrajnim Covidom i onih sa sindromom kroničnog umora. Oni imaju ozbiljan umor, probleme s pamćenjem i kognitivne probleme, a često i bolove u mišićima ili zglobovima.
Desetljećima su liječnici pacijentima sa sindromom kroničnog umora savjetovali da će tjelovježba poboljšati njihove simptome. Za mnoge od njih vježbanje zapravo pogoršava simptome i sada se više ne preporučuje.
Godine 2021. dr. Systrom i njegov tim proučavali su 160 pacijenata sa sindromom kroničnog umora. Otkriveno je da su, kada su vježbali, doživjeli mnoge iste probleme s krvnim žilama uočene u pacijenata s dugotrajnim Covidom.
Dok kontrolni subjekti nisu. “U suštini nalazimo potpuno istu stvar” kada su u pitanju potencijalni mehanizmi, rekao je.
Postupno vježbanje
Sve ovo dovodi do jednog pitanja; trebaju li pacijenti s Covidom koji imaju problema s tjelovježbom nastaviti povećavati svoju tjelesnu aktivnost?
Nitko ne zna — a mišljenja se razlikuju. “Postoje i pacijenti i liječnici koji su žestoko protiv bilo kakvog vježbanja” zbog ovih problema, rekao je dr. Systrom. No, također je rekao da tjelovježba može biti moguća, pa čak i korisna.
Svakako nakon što pacijenti s Covidom dobiju odgovarajući tretman. “Ako možete dovući pacijenta na bolje mjesto uz pomoć lijekova, tada možete krenuti u program stupnjevitog uvođenja vježbanja, bez pogoršanja”, rekao je.
Doktor Lambert se složila. “Ne možete samo uskočiti u tjelovježbu ili ćete se vratiti nazad”, rekla je. Međutim trebali bi “polako pokušati vježbati ako se osjećate bolje”. Dodala je da se dugotrajni Covid može manifestirati na različite načine. Liječnici i će morati prilagoditi svoje preporuke potrebama pacijenata.
“To je zapravo priča o Covidu – da je za svakog pacijenta dugotrajni Covid drugačiji”, rekla je. “Vjerojatno nikada neće postojati jedinstvena preporuka za vježbanje.”
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
Izvor: https://www.nytimes.com/2022/02/12/well/move/long-covid-exercise.html
