Covid cjepiva vratila i do 809 dolara za svaki uloženi

Riječ je, prema autorima studije, o prvoj globalnoj analizi isplativosti cjepiva protiv covida-19 koja u obzir uzima trošak samog razvoja, a ne samo nabave i distribucije doza po državama.

Što su znanstvenici izračunali

Tim predvođen Hallie Benjamin i Mark Jitom usporedio je trošak razvoja, proizvodnje i isporuke cjepiva s dvije vrste koristi. Prva metoda, ekonomska analiza troška i koristi, vrednuje spriječene smrti pomoću standardne vrijednosti statističkog života. Druga metoda, analiza troškovne učinkovitosti, vrednuje dobivene godine zdravog života (QALY) prema pragovima koji se koriste u zdravstvenoj ekonomiji. Oba pristupa uspoređena su s troškovima razvoja i isporuke, a rezultati su razvrstani prema dohodovnim skupinama Svjetske banke, od zemalja visokog do zemalja niskog dohotka.

Od početnog uzorka od 180 zemalja koje je ranije koristio model Olivera Watsona i suradnika, autori su izostavili sedam zemalja (među njima Kubu, Sjevernu Koreju i Venezuelu) jer za njih nisu postojali potpuni podaci Svjetske banke ili Svjetske zdravstvene organizacije.

Otkud razlika između 59,7 i 809 dolara

Raspon između donje i gornje granice nije pogreška u računanju, nego posljedica dviju različitih metoda vrednovanja ljudskog života i zdravlja. Kada se spriječena smrt vrednuje standardnom vrijednosti statističkog života, koja je viša u bogatijim državama, ukupna korist raste prema gornjoj granici od 809 dolara po uloženom dolaru. Kada se umjesto toga koristi pristup troškovne učinkovitosti, koji se oslanja na prag isplativosti zdravstvenih sustava, korist je bliža donjoj granici od 59,7 dolara. U probabilističkim analizama osjetljivosti, u kojima su autori tisuće puta ponovili računicu s različitim pretpostavkama, raspon je ostao sličan, između 60,3 i 753 dolara po dolaru uloženom u program.

Oba pristupa, bez obzira na metodu, pokazuju da je korist nekoliko desetaka do nekoliko stotina puta veća od troška. Autori u radu navode da je razvoj cjepiva protiv covida-19 zahtijevao izniman angažman znanstvenika, farmaceutskih tvrtki i vlada, a njihova analiza pokazuje da se taj angažman isplatio bez obzira na odabranu metodu vrednovanja.

Što to znači za Hrvatsku

Studija ne donosi posebnu računicu za Hrvatsku, nego prikazuje rezultate po dohodovnim skupinama zemalja i globalnu kartu raspodjele koristi. Hrvatska je u analiziranoj godini, prema podacima koje su tada prenijeli hrvatski mediji na temelju izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, do studenog 2021. cijepila barem jednom dozom gotovo polovicu stanovništva, sporije od većine zapadnoeuropskih zemalja. Prema obrascu koji pokazuje studija, čak i sporiji start s cijepljenjem u pravilu znači manji trošak nabave u odnosu na korist od smanjenog broja hospitalizacija i smrti, jer je cijena samih doza za sve zemlje bila relativno niska u usporedbi s troškom liječenja teških slučajeva covida-19.

Za hrvatski zdravstveni sustav, koji je tijekom pandemije bilježio velik pritisak na bolničke kapacitete, osobito u jesen i zimu 2021., rezultat potvrđuje ono što su domaći epidemiolozi tvrdili u tom razdoblju: trošak nabave cjepiva bio je zanemariv u odnosu na trošak liječenja pacijenata na respiratorima i izostanaka s posla zbog bolesti.

Ograničenja koja autori sami navode

Analiza se temelji na ranijim modelima procjene koliko je cijepljenje spriječilo smrti i hospitalizacija, a ne na izravnom mjerenju svakog pojedinog slučaja, pa je podložna svim ograničenjima takvih modela. Obuhvaća samo prvu godinu programa, od prosinca 2020. do prosinca 2021., i ne računa dugoročne troškove ni koristi, uključujući posljedice dugog covida ili učinke kasnijih doza cjepiva. Autori priznaju da je riječ o procjeni na temelju dostupnih podataka u trenutku analize, a ne o konačnom i nepromjenjivom broju.

Što čitatelj može napraviti s ovim podatkom

Ova vrsta studije ne mijenja preporuke o cijepljenju za pojedinog pacijenta niti nalaže nikakvu odluku. Pacijent koji razmišlja o docjepljivanju ili provjerava koja cjepiva trenutno preporučuje nadležna liječnička komisija treba se obratiti svom liječniku obiteljske medicine, a ne temeljiti odluku na globalnim ekonomskim pokazateljima. Tko uzima više lijekova i zanima ga mogu li se cjepiva sigurno kombinirati s postojećom terapijom, provjeru interakcija može napraviti besplatno na alatu za provjeru interakcija lijekova, a popis ustanova koje provode cijepljenje i druge zdravstvene usluge dostupan je na pregledu klinika i bolnica.

Izvori

• PLOS Medicine – Global return-on-investment of COVID-19 vaccines in the first year of the vaccination programme
• EurekAlert – priopćenje o studiji, New York University
• medRxiv – prvotni preprint studije iz rujna 2025

Naslovna slika: Thirdman / Pexels