Tena Niseteo: Zdravlje ne grade pojedinačne namirnice, nego obrasci

Međunarodni kongres nutricionista ove godine slavi deseto izdanje. Od 26. do 28. studenoga u Zagrebu okuplja oko 400 sudionika i više od 40 predavača iz regije i svijeta. Razgovarali smo s doc. dr. sc. Tenom Niseteo, kliničkom pedijatrijskom nutricionisticom iz Klinike za dječje bolesti Zagreb i predsjednicom Organizacijskog odbora kongresa, o tome kamo ide struka, koja zabluda o prehrani je najviše smeta i koju jednu naviku vrijedi promijeniti već sutra.

Razgovarala: redakcija eDoktora

Kongres ove godine slavi deseto izdanje. Kako se promijenio od prvog do danas?

Kad se osvrnem unatrag, teško mi je povjerovati da je ono što je krenulo kao vizija male skupine entuzijasta danas jedno od najznačajnijih međunarodnih okupljanja nutricionista u Europi. Prvi kongresi bili su skromniji, ali su od početka imali jasnu misiju: dovesti znanost bliže praksi i okupiti sve koji se bave prehranom na jednom mjestu.

Danas tradicionalno ugostimo oko 400 sudionika i više od 40 vrhunskih predavača iz regije i svijeta. Najviše se promijenila širina. Nutricionizam je postao struka duboko povezana sa zdravstvenim sustavom i modernom tehnologijom, pa se kod nas susreću znanstvenici, kliničari, prehrambena i farmaceutska industrija te liječnici, farmaceuti, kineziolozi i psiholozi.

Dvadeset godina radim u struci, a organizirala sam i obišla brojne kongrese u Hrvatskoj i diljem Europe. Zato mogu reći bez lažne skromnosti: naš je kongres danas kvalitetom programa, predavačima i izvedbom potpuno na razini europskih i svjetskih kongresa. To je rezultat godina rada, učenja i zalaganja cijeloga tima Hrvatskog saveza nutricionista.

Posebno sam ponosna na jednu stvar, a to je da već niz godina na svakom Međunarodnom kongresu nutricionista nagrađujemo i potičemo mlade nutricioniste koji prezentiraju svoj rad, jer upravo oni nose nove ideje i budućnost naše struke.

Koje su teme ovogodišnjeg programa na koje biste posebno upozorili?

Za jubilej smo odabrali teme koje su doista najveći izazovi struke u ovom trenutku, takozvane Hot Topics u području nutricionizma.

• Umjetna inteligencija u prehrani. AI je već ušao u našu svakodnevicu, i u aplikacije i u planiranje prehrane. Pitanje više nije hoćemo li ga koristiti, nego kako ćemo ga koristiti odgovorno i stručno.
• Uloga nutricionista u eri novih farmakoloških i integrativnih pristupa liječenju pretilosti. Novi lijekovi za mršavljenje mijenjaju pravila igre, međutim, bez stručne prehrambene podrške nema očuvanja mišićne mase, dobrog nutritivnog statusa ni dugoročnog uspjeha. Upravo tu nutricionist postaje nezamjenjiv.
• Znanstveni pogled na utjecaj suvremenih prehrambenih obrazaca na zdravlje. Od ultraprerađene hrane do popularnih dijeta, razgovarat ćemo o tome što znanost doista kaže, kreću li se novi prehrambeni obrasci u dobrom smjeru i koja im je osnovna ideja.

Ove godine program je izrazito interaktivan: tu je 12 radionica, debata, panel te nešto sasvim novo, Lightning talks o nišnim područjima nutricionizma. To su kratka, dinamična izlaganja koja pokazuju koliko je naša struka danas raznolika. Zastarjela ideja o predavanjima ex cathedra konačno je napuštena!

Kome je kongres namijenjen i što sudionik ponese kući?

Kongres je namijenjen prvenstveno nutricionistima, ali i svima koji se prehranom bave u svom radu: liječnicima, farmaceutima, prehrambenim tehnolozima, kineziolozima, psiholozima, istraživačima, predstavnicima industrije i, naravno, studentima. Studenti su nam posebno dragi i za njih imamo posebne radionice.

Sudionik kući ponese tri stvari. Prva je znanje koje sutradan može primijeniti u ordinaciji, savjetovalištu ili laboratoriju. Druga su kontakti i prijateljstva, jer se na našem kongresu ljudi stvarno upoznaju, razmjenjuju iskustva i dogovaraju suradnje. Treća je inspiracija, i to mi je možda najdraže. Volim kad mi kolege na kraju kažu da odlaze s novom energijom i idejama za svoj posao.

Mladi nutricionisti istraživači mogu se istaknuti i u posterskoj sekciji, a najbolji znanstveni rad nagrađujemo s 2.000 eura.

Gdje je danas nutricionistička struka u Hrvatskoj i što joj najviše nedostaje?

Struka je u posljednjih desetak godina napravila golem iskorak. Imamo izvrsno obrazovane mlade ljude, sve više nutricionista u kliničkim timovima i sve jaču prisutnost u javnom zdravstvu i industriji. Kongres je tome, vjerujem, dao i svoj doprinos.

Ono što nam najviše nedostaje jest sustavnija prisutnost nutricionista u zdravstvenom sustavu. Nedostaje nas u bolnicama, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u školama i vrtićima. Prehrana je jedan od najvažnijih čimbenika u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti. Zato bi nutricionist trebao biti redoviti član tima, a ne luksuz. Treba nam i više javne svijesti o tome tko je kvalificirani stručnjak za prehranu, jer je prostor još uvijek pretrpan neprovjerenim savjetima. Nutricionisti bi trebali biti dio svake odgojno-obrazovne ustanove, ali i domova za učenike, studente te starije. Prehrana na razini društva, odnosno zdrave populacije, najbolji je preventivni čimbenik.

U ovom trenutku moram istaknuti da, na našu veliku žalost, nutricionistička struka nema zakon o djelatnosti, niti komoru koja bi zaštitila samu struku i stručnjaka te odredila gdje sve nutricionist mora biti prisutan i pod kojim uvjetima. Međutim, duboko vjerujem da će se ovaj korak dogoditi, samo treba dočekati pravi trenutak da se ostvari na najpametniji mogući način.

Koja vas zabluda o prehrani najviše smeta i kad je čujete?

Najviše me smeta uvjerenje da postoji jedna čarobna namirnica, dodatak ili dijeta koja će riješiti sve. Jedan tjedan su to ugljikohidrati kao neprijatelj, sljedeći tjedan neki prah koji „topi masnoće“. Čujem to gotovo svakodnevno: u ordinaciji, na društvenim mrežama, a iskreno, i za obiteljskim stolom.

Nijedna pojedinačna „loša“ namirnica neće nas uništiti, a nijedna „super“ namirnica neće nas spasiti.

Istina je manje atraktivna, ali puno utješnija. Zdravlje ne grade pojedinačne namirnice, nego obrasci: ono što jedemo iz dana u dan, godinama.

Kad bi čitatelj mogao promijeniti samo jednu prehrambenu naviku, što biste mu preporučili?

Da u svaki obrok doda povrće. Ne da nešto izbaci, nego da doda. Kad se fokusiramo na dodavanje, a ne na zabrane, promjena je lakša i dugotrajnija.

Povrće donosi vlakna, vitamine, mineralne tvari i duži osjećaj sitosti. Ono prirodno smanjuje prostor za manje kvalitetne namirnice i pozitivno djeluje na probavu, šećer u krvi i tjelesnu masu. To je mala navika s velikim učinkom, a primjenjiva je na svakog člana obitelji, od djeteta do bake. Obožavam povrće!

Gdje se ljudi mogu obratiti nutricionistu i kako prepoznati provjerenog stručnjaka?

Nutricionista danas možete pronaći u bolnicama i kliničkim centrima, u savjetovalištima, privatnim praksama, a sve češće i online.

Kod provjere stručnjaka savjetujem nekoliko jednostavnih koraka. Provjerite ima li osoba završen sveučilišni studij nutricionizma. Budite oprezni ako vam netko obećava brze rezultate, prodaje „čudotvorne“ proizvode uz savjetovanje ili vam nudi isti plan prehrane kao i svima ostalima. Pravi stručnjak najprije će vas pitati o vašem zdravlju, navikama i ciljevima, a tek onda dati preporuke prilagođene upravo vama.

10. međunarodni kongres nutricionista

Zagreb, Hotel Zonar, 26. – 28. studenoga 2026. eDoktor je medijski partner kongresa.

Prijave za kongres