Ksantelazme
Što su ksantelazme?
Ksantelazma je dobroćudna tvorba kože vjeđa koja nastaje zbog lokalnog taloženja lipoproteina u unutrašnjem sloju kože (dermis). Obično je smještena u koži medijalnog kuta gornje i donje vjeđe u obliku žućkasto bijelih oštro ograničenih plakova te narušava estetski izgled lica. Odstranjuju se operativno.
Jesu li ksantelazme opasne za oko?
Ksantelazme same po sebi ne stvaraju opasnost za oko ali nam ukazuju na mogući poremećaj funkcije jetre i gušterače te se preporučuje daljnja obrada.
Koji su simptomi ksantelazme?
Ove pojave se najčešće javljaju u obliku žućkasto bijelih oštro ograničenih plakova koji su smješteni u unutrašnjem kutu očnih vjeđa. Ksantelazme su mekane na dodir, a mogu se pojaviti na sva četiri kapka. Također s vremenom mogu rasti te se međusobno spajati. Ne smetaju u funkciji vjeđa ukoliko ne dođe do ptoze (spuštenosti gornje vjeđe).
Faktori rizika
Najčešće izrastaju zbog povišene razine masnoće u krvi ali mogu se javiti i kod dijabetesa, bolesti jetre i genetike.
Pojavnost M/Ž, dobna skupina
Češće se pojavljuje kod žena u postmenopauznoj dobi.
Postoji li prirodno liječenje ksantelazmi?
Prirodno liječenje zapravo ne postoji, uvijek ih je potrebno ukloniti kirurškim putem. Preventivno bi trebalo napraviti krvnu sliku kako bi se ustanovilo ima li pacijent povišene masnoće u krvi te ga upozoriti da iste regulira kako bi postojala manja mogućnost ponovne pojave u budućnosti.
Ksantelazme – operacija
Prije operacije
Prije same operacije ksantelazme potrebno je napraviti detaljan specijalistički pregled na biomikroskopu.
Pacijentu se opisuje kako će izgledati zahvat te nakon toga dobiva potrebnu premedikaciju.
Kod ulaska u operacijsku salu pacijent dobiva sterilnu kapu i nazuvke.
Tijek operacije
U operacijskoj sali pacijent se udobno smjesti na mekani krevet. Medicinske sestre dezinficiraju kožu oko očiju i stavljaju sterilnu prekrivku preko pacijenta.
Operativni zahvat traje 15-30 minuta, ovisno o veličini te količini tvorbi koje treba ukloniti. Pacijent leži na krevetu te je cijelo vrijeme budan i u komunikaciji s operaterom. Koža je anestezirana, tako da je zahvat u potpunosti bezbolan i ugodan. Budući da je operacija elegantna i brza, većina pacijenata se iznenadi kako je sve prošlo brzo i jednostavno te da je sav strah kojeg ljudi obično imaju prije zahvata bio neosnovan.
Nakon operacije
Nakon operacije pacijentu se preko oka stavi sterilni tupfer. Po otpustu iz poliklinike dobiva postoperativnu terapiju koja se sastoji od kapi i/ili masti te upute kojih se treba pridržavati. Tri sata nakon zahvata skida tupfer s oka te kreće s propisanom terapijom. Drugi dan dolazi na kontrolni pregled te do tada treba izbjegavati nepovoljne mikroklimatske uvjete (vjetar, prašinu, zadimljene prostorije). Potrebna je još jedna kontrola za 7-10 dana za vađenje šavova (ako ih ima) te nakon toga po potrebi.
OPERACIJA EKTROPIJA I ENTROPIJA
Ektropij
je izvrtanje vjeđe prema van, tako da je spojnica okrenuta prema van, te izložena vanjskim utjecajima, što može prouzročiti sušenje, crvenilo i žuljanje u oku. Ako zahvati donji kapak može spriječiti odvod suza, pa njihovo stalno brisanje još pogoršava bolest.
Češće je prisutan na donjoj vjeđi, može biti prirođeni i stečeni. Prirođeni ektropij je rijedak i najčešće je udružen s drugim anomalijama. Stečeni ektropij može biti:
Involutivni ektropij nastaje zbog gubitka napetosti tarzusa i vjeđnih ligamenata uslijed procesa starenja.
Mehanički ektropij je uzrokovan tvorbom koja mehanički izvrće vjeđu.
Cikatricijalni ektropij je posljedica ožiljkavanja kože nakon povrede ili upale.
Paralitički ektropij nastaje nakon pareze n. facialisa što dovodi do gubitka funkcije m.orbicularis oculi i nemogućnosti zatvaranja oka (lagophtalmus).
Za privremeno ublažavanje simptoma se primjenjuju neutralne i antibiotske kapi i masti, a konačno izlječenje se postiže operativnim zahvatom skraćivanja vjeđe.
Entropij
je uvrtanje ruba kapka prema očnoj jabučici tako da trepavice dođu u dodir s rožnicom i spojnicom što daje osjećaj stranog tijela u oku i grebanje.
Prirođeni entropij nastaje kao posljedica nerazvijenog ili nedostatnog tarzusa te hipertrofičnog rubnog dijela orbikularnog mišića što dovodi do gubitka stabilnosti vjeđe. Stečeni entropij može biti:
Involutivni entropij se pojavljuje najčešće na donjoj vjeđi nakon 60. godine života. Nastaje zbog popuštanja napetosti struktura vjeđe uslijed procesa starenja.
Mehanički entropij nastaje obično na gornjoj vjeđi zbog mehaničkog pritiska viška kože, otekline tkiva ili tumora u blizini vjeđe.
Cikatricijalni entropij nastaje kao posljedica ožiljnih promjena vjeđe zbog upale, povrede ili operacije.
Spastički entropij je uzrokovan refleksnim spazmom m. orbicularis okuli zbog iritacije ili upale oka.
Za privremeno ublažavanje simptoma se primjenjuju neutralne te antibiotske kapi i masti, a konačno izlječenje se postiže operativnim zahvatom na vjeđi.
