Lupus bolest – što je lupus?
Sistemski eritemski lupus je autoimuna bolest nedefiniranog uzroka koja uzrokuje kroničnu upalu u brojnim organima, a najčešće zahvaća zglobove i bubrege. Ova autoimuna bolest se najviše javlja kod žena u reproduktivnoj dobi, ali i kod muškaraca.
Naziv lupus dolazi od latinske riječi koja znači “vuk”, a u povijesti se naziv koristio i kako bi se opisale rane nastale od ugriza vuka. S obzirom da ova bolest zahvaća i kožu, namijenjen mu je naziv.
Autoimuna bolest
Sistemski lupus je autoimuna bolest što znači da imunološki sustav tijela napada vlastiti organizam zamjenjujući ga za bakterije, viruse. Prilikom tog proces zahvaćeni su organi tijela.
Normalni imunološki sustav općenito stvara brojne posebne proteine i komplekse kako bi se organizam zaštito od upale i bolesti, dok je imunološki sustav kod autoimunih bolesti poremećen te proizvodi različita autoantitijela i imunološke komplekse koji potiču upalne procese.
Zanimljiva je činjenica da žene više oboljevaju od muškaraca
Uzroci autoimunih bolesti i dan danas nisu razjašnjeni, no smatra se da genska predispozicija, stres i okolišni čimbenici igraju ulogu.
Postoji još niz autoimunih bolesti koje zahvaćaju veliki broj ljudi diljem svijeta, a postoji ih preko 80. Neke značajnijih autoimunih bolesti su:
- Psorijaza – autoimuna bolest koja pretežito zahvaća kožu, stvara crvenilo, ljuskave nakupine i svrbež, može se pojaviti i na vlasištu
- Reumatoidni artritis – autoimuna bolest koja zahvaća zglobove i čini ih bolnim i ukočenim
- Dijabetes tipa 1 – autoimuna bolest koja zahvaća stanice u gušterači zaslužne za proizvodnju inzulina
- Multipla skleroza – autoimuna bolest živčanog sustava
- Chronova bolest – autoimuna bolest probavnog sustava
Uzroci – genetika i hormoni igraju ulogu
Mnogi znanstvenici i dan danas pokušavaju definirati uzroke, no i dalje ne postoji strogi uzrok. Zasad se smatra da su zaslužne virusne infekcije, hormoni, genetska predispozicija i okolišni čimbenici.
Zašto su žene podložnije?
Lupus i ostale autoimune bolesti i više pogađaju žene u reproduktivnoj dobi, nego muškarce. Žene u menopauzi manje obolijevaju, nego one u reproduktivnoj dobi.
Genetska predispozicija igra veliku ulogu u ovome, posebice X kromosom. Istraživanja su pokazala kako su ženski miševi podložniji razvijanju ove bolesti radi dva X kromosoma.
U daljnjim istraživanjima dokazano je kako su muškarci oboljeli od Klinefelterovog sindroma (XXY kromosmi) isto podložniji razvoju ove autoimune bolesti.
X kromosom sadrži određene gene koji inače inaktivirani, no nekada može doći do pogreške i jače ekspresije tog gena što može dovesti do razvoja lupusa.
Estrogen je hormon koji je zaslužan za reakciju imunološkog sustava te prevelike količine mogu pogoršati simptome kod autoimunih bolesti.
Simptomi lupusa – 9 karakterističnih simptoma
Niz različitih simptoma je karakterističan za ovu autoimunu bolest. Jako je bitno naglasiti da se oni preklapaju s jako puno bolesti, stoga je poprilično teško dijagnosticirati. Također simptomi su različiti kod oboljelih.
Najčešći simptomi su:
- Bol u zglobovima
- Kožni osip u obliku leptira
- Lupus nephritis
- Kognitivne poteškoće
- Povišena tjelesna temperatura
- Kronični umor
- Osjetljivost na sunce
- Bol u abdomenu
- Mučnina i povraćanje
Bol u zglobovima je simptom koji se pojavljuje kod 90% oboljelih, a često se može zamijeniti sa reumatoidnim artritisom, no postoje razlike. Unatoč prisustvu boli i ukočenosti, bol traje kraće nego kod reumatoidnog artritisa i postoji manja šansa komplikacija.
Pluća mogu isto znatno biti zahvaćena ovom bolešću, stoga je bitno paziti na simptome poput kašlja, bol u prsim i kratkoća daha. Stanja koja se mogu pojaviti su :
- Plućna hemoragija – krvarenje u plućima
- Pleuritis – upala plućne ovojnice ili pleure, često se pojavljuje kod ostalih bolesti kao što je upala pluća ili tuberkuloza
Mogu se javiti i problemi sa srcem te čak i razvoj raka u nekim slučajevima, stoga je bitno redovito odlaziti na preglede.
Lupus nephritis
Lupus nephritis je bolest bubrega uzrokovana sistemskim eritremskim lupusom. Ova klinička manifestacija se pojavljuje u pola oboljelih.
Odlaganje imunoloških kompleksa u bubrege uzrokuje upalu i oštećenje što može dovesti do potrebe za dijalizom pa čak i transplatacijom bubrega. Jako je važno na vrijeme uspostaviti dijagnozu kako bi se navedene komplikacije izbjegle.
Proteinurija ili prisustvo proteina u urinu je jedan uobičajeni pokazatelj upale bubrega, ali njihovo prisustvo ne mora nužno značiti da je lupus uzročnik.
Potrebno je napraviti 24 satni test na proteine u urinu kako bi se dokazala upala, a za potpunu dijagnozu je potrebno napravit biopsiju bubrega.
Što je biopsija bubrega?
Biopsija bubrega je proces uzimanja tkiva bubrega koji se kasnije promatra pomoću mikroskopa radi dijagnostičkih razloga. Proces je veoma precizan, lokacija bubrega se određuje pomoću sonografije ili kompjuterizirane tomografije ( poznato kao i CT skeniranje). Uzorak se zatim uzima pomoću specijalizirane automatske ili poluautomatske igle za uzimanje uzoraka.
Kožni lupus
Promjene na koži su jedan od najkarakterističnijih simptoma. Osip ima izgled leptira čija se krila prostiru na rubovima obraza. Uzdignut je i crvene boje te je bolan na dodir. Može biti popraćen brojnim ranicama.
Taj osip je poprilično osjetljiva na sunčevu svjetlost, stoga se je važno zaštiti.
Osim kože, lupus može zahvatiti i nokte i kosu. Nokti postaju lomljivi i slabi, a kosa može znatno otpadati.
Česte su i promjene na mukoznim membrana kao što su one kod usnica ili vagine. Na tim mjestima se isto mogu pronaći bolne lezije.
Oboljelima se preporuča da ne diraju kožne promjene kako se ne bi dodatno proširile, te su redoviti posjeti dermatologu također bitni.
Kako se zaštiti od sunca?
Sunce i njegovo zračenje može jako pogoršati kožne promjene, stoga se veoma važno zaštiti. Prvenstveno je bitno izbjegavati direktan kontakt sa sunčevom svjetlošću, stoga se oboljelima preporuča da za vrijeme jako sunčanih dana borave u hladovini i nose prozračnu dugu odjeću.
Kreme sa zaštitnim faktorom 30 ili više se preporučaju ukoliko osoba odlazi direktno na sunce. Prilikom odabira kreme, važno je pronaći formulaciju koja ne uzrokuje dodatnu iritaciju.
Solariji za tamnjenje kože se preporučaju izbjegavati u širokom luku.
Liječenje
Za liječenje lupusa prepisuju se brojni lijekovi. Važno je naglasiti da se sistemski lupus ne može izliječiti, već samo liječiti simptomatski. U terapiji se koriste navedeni lijekovi:
- Imunomodulatori
- Kortikosteroidi
- Citotoksični imunosuspresivi
- Protuupalni nesteroidni lijekovi ( NSAID ) – bitno je posavjetovati se s liječnikom s obzirom da ovi lijekovi mogu dodatno oštetit bubrege
Imunomodulatori
Imunomodulatori su lijekovi koji reguliraju imunološki sustav, mogu pojačati ili smanjiti njihovu aktivnost. U slučaju autoimunih bolesti, smanjuju pretjeranu aktivnost imunološkog sustav koji napada zdrave dijelove tijela. U slučaju lupusa najčešće se prepisuju sljedeći lijekovi:
- Hidroksiklorokin – prvenstveno lijek koji je namijenjen za liječenje malarije, radi svojih imunomodulatorskih svojstava se koristi za liječenje lupusa i reumatoidnog artritisa
- Vitamin D – oboljeli od lupusa često imaju niske razine vitamin D koji je dobar za zdravlje kostiju, ali i sprječava razvoj ožiljkastog tkiva
Protuupalni nesteroidni lijekovi
Protuupalni nesteroidini lijekovi su dobar izbor za bol u zglobovima ili povišenu tjelesnu temperaturu za oboljele. S obzirom da ovi lijekovi mogu ošteti bubrežnu funkciju ukoliko ste koriste duži vremenski period. Preporučaju se male doze i ne duži vremenski period, ali uvijek se najbolje posavjetovati s liječnikom. Najpoznatiji lijekovi koji se koriste su:
- Ibrupofen
- Naproksen
Kortikosteroidi
Kortikosteroidi su lijekovi koji blokiraju imunološku i upalnu reakciju. Kortikosteroidi se koriste u težim slučajevima lupusa, no radi svojih nuspojava se nikako ne preporuča dugotrajna uporaba.
Citotoksični imunosuspresivi
Ovi lijekovi potiskuju djelovanje imunološkog sustava, njihova dugotrajna uporaba se ne preporuča dugotrajna upotreba jer se mogu ošteti spolne žlijezde, a time i sama plodnost kod žena. Lijekovi iz ove skupine koji se najčešće koriste su:
- Azatriopin
- Metotreksat
Lupus zaštita
Unatoč tome što nije moguće utjecati na čimbenike poput genetike, uvođenje zdravih navika može znatno smanjiti šanse razvijanja lupusa.
Ukoliko postoji sumnja na lupus ili povijest oboljelih u obitelji preporuča se odlaziti često na preglede kod liječnika i pratiti karakteristične simptome.
Lagano kretanje, boravak u prirodi ( ali ne direktno pod Suncem ) i zdrava prehrana su mogu minimizirati šanse razvijanja ili simptome ove autoimune bolesti. Također se preporučuje izbjegavati pušenje i korištenje nekih lijekova ( sulfonamidi ).
Prehrana
Prehrana može imati utjecaj na intenzitet simptoma. Potrebno je voditi zdravu i balansiranu prehranu. Namirnice koje sadrže puno šećera, soli i masti mogu pojačati upalne procese u tijelu.
Smatra se da hrana bogata omega 3 masnim kiselinama kao što je riba i orašasti plodovi smanjuju simptome upale. Preporuča se i hrana bogata vitaminom D i kalcijem kao što su mlijeko i mliječni proizvodi. Biljni napitci kao što su mlijeko od soje ili zobi su isto dobar izvor nutrijenata.
Lupus životni vijek
Većina ljudi koja boluje od lupusa doživi duboku starost, ali nekolicina oboljelih zbog mogućih komplikacija ( zatajenje bubrega, srčani problemi ) mogu umrijeti. Važno je pratiti simptome i na vrijeme se savjetovati sa stručnjakom kako bi se smanjile šanse ozbiljnijeg stanja.
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
