Svaki od skeletnih mišića sastoji se od velikog broja pojedinačnih mišićnih snopova, koji se pak sastoje od pojedinačnih mišićnih vlakana.
Ako se mišić naglo poveća u opterećenju ili se prenapregne, može doći do pucanja pojedinih mišićnih vlakana ili čak cijelog mišićnog snopa što se naziva ruptura mišića.
Anatomija
Mišić se sastoji od glave, tetive i trupa (tjelo mišića).
Anatomija mišića uključuje različite dijelove i strukturu, a ruptura mišića se odnosi na puknuće ili kidanje mišićnog tkiva.
To može biti uzrokovano traumom, prenaprezanjem mišića ili drugim faktorima.
Najčešće se rupture javljaju u tetivama mišića, gdje mišić prelazi u kost.
Ovaj dio mišića obično je najslabiji dio i najosjetljiviji na ozljede.
Klasifikacija istegnuća/rupture mišića
Istegnuće mišića obično se klasificira prema ozbiljnosti ozljede u tri stupnja:
Stupanj I (blago parcijalna ruptura mišića)
- U ovom slučaju ozlijeđeno je samo nekoliko mišićnih vlakana.
- Bol se možda neće osjetiti odmah, već nakon slabe aktivnosti.
- Snaga mišića i raspon pokreta ostaju normalni, iako se može osjetiti bol prilikom upotrebe mišića, posebno u krajnjem rasponu istezanja.
- Obično nema oticanja ili modrica.
Stupanj II (umjereno parcijalna ruptura mišića)
- Ovaj stupanj uključuje razne ozljede između blagog (stupanj I) i teškog (stupanj III).
- U ovoj kategoriji, mnoga mišićna vlakna su oštećena, što dovodi do ograničenja do smanjenja snage mišića i raspona pokreta.
- Bol je prisutna kako prilikom istezanja mišića tako i prilikom testiranja snage mišića.
- Ponekad se otkrivaju otoci i modrice.
Stupanj III (teška ruptura mišića)
- U ovom slučaju, sva mišićna vlakna potpuno su puknuta.
- To znači da je mišić potpuno pocijepan na dva dijela ili da se mišićni trbuh odvojio od tetive što se naziva ruptura mišića.
- Naprezanje stupnja III obično prate jaka oteklina, bol i modrice.
- Snaga mišića je obično znatno smanjena, a raspon pokreta je ozbiljno ograničen zbog boli ili može pokazivati pretjerani raspon zbog ozbiljnog oštećenja mišića koje ne utječe na kretanje.
Ruptura mišića simptomi:
Simptomi rupture mišića obuhvaćaju:
- Vidljive promjene poput otoka, modrica ili crvenila, što su često znakovi ozljede.
- Bol čak i kad se tijelo nalazi u mirovanju.
- Bol koja se pojačava prilikom upotrebe određenog mišića ili zgloba koji je pogođen.
- Smanjena snaga u mišićima ili tetivama, što može otežati normalno kretanje.
- Gubitak sposobnosti potpunog korištenja zahvaćenih mišića ili čak potpuna nemogućnost upotrebe istih.
Čimbenici rizika za rupturu mišića
Različiti čimbenici potiču pucanje mišićnog vlakna, kidanje mišićnog snopa, kidanje mišića ili jednostavno istegnuće.
To uključuje, na primjer:
- Umorni ili nedovoljno zagrijani ili rastegnuti mišići
- Poremećena koordinacija pokreta
- Mišićna neravnoteža u ekstremitetima ili kralježnici
- Nedostatak treninga/kondicije
- Prethodne ozljede koje nisu zaliječene
- Hladno vrijeme
- Loša obuća
- Nedostatak tekućine, vitamina, minerala i elemenata u tragovima
- Infekcije
- Uzimanje preparata za brzu izgradnju mišića (anabolički steroidi)
Ruptura mišića – dijagnoza
Dijagnosticiranje rupture mišića uključuje niz kliničkih postupaka i slikovnih testova kako bi se precizno utvrdila ozbiljnost i lokalizacija ozljeda.
- Klinički pregled igra ključnu ulogu u početnoj evaluaciji, uključujući palpaciju zahvaćenog područja kako bi se identificirala prisutnost otoka, osjetljivost i bilo kakva “udubljenja” u mišićima.
- Osim toga, provodi se provjera funkcije mišića, uključujući sposobnost opterećenja mišića, aktivno kretanje i pasivnu pokretljivost.
Ovi klinički pokazatelji pomažu u postavljanju preliminarne dijagnoze.
Za detaljnije informacije i preciznu dijagnozu često se primjenjuju slikovni testovi kao što su ultrazvuk (sonografija) i magnetska rezonancija (MRI).
- Ultrazvučni pregled omogućuje vizualizaciju strukture unutar mišića, uključujući krvarenje i modrice koje nisu odmah vidljive izvana.
- Osim toga, pomaže u identifikaciji rupture mišića i ozljeda snopova mišića.
- MRI je još detaljniji način za dijagnosticiranje puknuća mišića, jer pruža visoku rezoluciju slike mišićnih struktura, što omogućuje preciznu lokalizaciju i ozbiljnost ozljeda.
Kombinacija kliničkog pregleda i slikovnih testova često omogućuje liječnicima da postave točnu dijagnozu i planiraju odgovarajući tretman za rupturu mišića, omogućujući pacijentu brži oporavak i normalan povratak funkcije mišića.
Ruptura mišića – liječenje
Liječenje rupture mišića obuhvaća sljedeće korake:
Početni tretman slijedi shemu MiLKE (mirovanje, led, kompresija, elevacija).
Odmah nakon ozljeda, treba izbjegavati zagrijavanje mišića i masaže jer mogu uzrokovati daljnje krvarenje.
Mir i odmor ključni su u pravilnom oporavku prilikom rupture mišiće.
Lijekovi
- U slučaju jake boli, liječnik može propisati oralne nesteroidne protuupalne lijekove poput ibuprofena ili diklofena.
- U težim slučajevima mogu biti potrebne injekcije. Ako je potrebno, modricu se može punktirati ili ukloniti kirurški.
Imobilizacija
- Kod istegnuća mišića i manjih pukotina mišićnih vlakana potrebna je potpuna imobilizacija samo u prvim danima nakon ozljede.
- Nakon toga, postupno možete započeti lagane vježbe pokreta, ovisno o boli.
Fizikalna terapija
- Fizikalna terapija, uključujući limfnu drenažu, terapiju hladnoće i fizioterapiju, mogu pomoći u smanjenju napetosti mišića i ubrzati proces regeneracije.
- Važno je da se ne opterećuje zahvaćeni mišić punim naporom tijekom otprilike šest tjedana.
Kirurški zahvat
- U slučaju velikih puknuća mišića s ozbiljnim funkcionalnim oštećenjem, može biti potrebna kirurška intervencija.
- Ovisno o ozljedi, zahvaćeni mišić se može rekonstruirati.
Rehabilitacija
- Nakon liječenja rupture mišića, rehabilitacija se može potrajati i do dvanaest tjedana, ovisno o ozbiljnosti ozljede.
- Redoviti liječnički pregledi tijekom rehabilitacije važni su za praćenje napretka.
Koliko dugo traje oporavak?
Trajanje oporavka od rupture mišića ovisi o ozbiljnosti ozljeda i individualnim čimbenicima, no općenito nema komplikacija koje bi se trebale javiti s puknutim mišićem, budući da se ozljeda najčešće zacijeli bez dugotrajnih posljedica.
Međutim, proces zacjeljivanja puknutog mišićnog vlakna zahtijeva vlastito vrijeme i pažljiv pristup.
Ako dođe do puknuća mišića, preporučuje se razdoblje od četiri do osam tjedana odmora kako bi se omogućilo prirodno zacjeljivanje.
Opterećenje ili vježbanje prije nego što se mišić potpuno zacijeli može povećati rizik od novih ozljeda, što se naziva retraumatizacijom.
Ovisno o ozbiljnosti ozljeda, razdoblje odmora može se produžiti do šest tjedana.
Tijekom ovog vremena, ključno je slijediti medicinske smjernice, odmarati zahvaćeni mišić, primjenjivati hladne obloge i obavljati fizikalnu terapiju kako bi se potaknulo zacjeljivanje i obnovila snaga mišića.
Ruptura mišića prevencija
Svakodnevno istezanje je ključno za održavanje zdravih mišića i prevenciju ozljeda.
- Počevši od rutinskog istezanja, možete smanjiti rizik od ozljeda.
- No, prije nego što započnete bilo kakav program vježbanja, važno je konzultirati se s liječnikom kako biste osigurali da ste fizički spremni za vježbanje.
- Istezanje nakon treninga pomaže mišićima da se opuste i smanji rizik od ozljeda.
- Preporučuje se uspostaviti rutinu zagrijavanja prije napornih vježbi.
- To možete uključiti lagano trčanje na mjestu nekoliko minuta ili druge dinamičke vježbe kako biste pripremili mišiće za opterećenje.
- Zagrijavanje poboljšava cirkulaciju i elastičnost mišića, čime se smanjuje opasnost od istezanja ili ozljeda.
Pravilno istezanje i zagrijavanje ključni su za održavanje tijela u dobroj formi i prevenciju ozljeda tijekom tjelesne aktivnosti.
Ruptura mišića lista
Ruptura mišića lista je ozljeda koja uzrokuje djelomično ili potpuno pucanje mišića iza potkoljenice.
Ruptura mišića lista obično uzrokuje iznenadnu, intenzivnu bol u potkoljenici i može vas spriječiti da hodate ili nosite težinu na nozi.
Rupture mišića lista obično zacjeljuju konzervativnim tretmanima, ali ponekad zahtijevaju operaciju.
Kako izgleda ruptura mišića lista?
Simptomi pokidanog mišića lista mogu uključivati:
- Slaba potkoljenica, uključujući nemogućnost održavanja ravnoteže ili podnošenja težine na ozlijeđenoj nozi.
- Osjećaj pucanja u listovima.
- Iznenadna bol u stražnjem dijelu potkoljenice.
- Otok i modrice u mišiću potkoljenice.
- Vidljivo udubljenje ispod kože na mjestu gdje je mišić pokidan.
Što poduzeti kod rupture mišića lista?
Iznimno je važno da se pri pojavi bilo kakve boli u mišićima potkoljenice pravovremeno konzultirate s liječnikom.
Liječnik će provesti potrebne pretrage i pružiti preciznu dijagnozu, a tek tada možete pravilno usmjeriti svoj tretman.
Ovo su neke od smjernica koje možete poduzeti prilikom rupture mišića lista.
Odmor
- Kada osjetite bol u mišićima potkoljenice, važno je prekinuti tjelesnu aktivnost i dopustiti odmor nogama.
- Nemojte ignorirati bol i ne pokušavajte forsirati tijelo, jer to može pogoršati situaciju.
- Ponekad će biti potrebno koristiti štake kako biste rasteretili nogu tijekom odmora.
Led
- Primjena leda također je korisna.
- Stavite vrećicu leda ili hladni oblog na bolno područje mišića potkoljenice 20 minuta svaka dva sata.
- Led ne bi trebao dolaziti u izravnom kontaktu s kožom, već biste trebali koristiti ručnik ili drugu barijeru.
Kompresija
- Kompresija igra važnu ulogu u smanjenju oticanja i bolova.
- Možete koristiti kompresijski zavoj na potkoljenici kako biste ograničili protok krvi prema bolnom području.
Elevacija potkoljenice
- Povišenje noge iznad razine srca također može pomoći.
- Koristite jastuke ili pokrivače kako biste podržali nogu i osigurali njen povišeni položaj.
Fizioterapija
- Nakon nekoliko tjedana primjene ovih mjera, vaš liječnik može preporučiti fizikalnu terapiju.
- Fizioterapija će vam pomoći da vratite snagu i fleksibilnost mišića potkoljenice, te da se vratite svakodnevnim aktivnostima s manje boli.
Ruptura mišića kvadricepsa
Tetive su jake trake tkiva koje pričvršćuju mišiće za kosti.
Tetiva kvadricepsa najvažnija je tetiva uključena u ispravljanje koljena iz savijenog položaja.
Mala ruptura ove tetive uzrokuje bol ili otežava hodanje i sudjelovanje u drugim dnevnim aktivnostima.
Potpuna ruptura mišića kvadricepsa je ozljeda koja onesposobljava.
Gotovo uvijek zahtijeva operaciju, praćenu fizikalnom terapijom kako bi se koljenu vratila puna pokretljivost i funkcija.
Ruptura mišića kvadricepsa nije česta.
Najčešće se javljaju kod ljudi srednje dobi koji se bave trčanjem ili skakanjem.
Ruptura mišića natkoljenice
Naprezanje mišića natkoljenice obično je posljedica neke vrste naglog ili snažnog pokreta.
Značajan postotak slučajeva događa se tijekom atletske aktivnosti.
Događaji poput padova također mogu uzrokovati takve ozljede.
Ova vrsta ozljeda može biti ozbiljnija ako su pogođene krvne žile.
Koji su simptomi rupture mišića natkoljenice?
- Glavni simptom naprezanja je jaka bol, koja varira prema težini ozljeda i zahvaćenim mišićima.
- Bol se obično javlja iznenada i može biti vrlo jaka.
- Ozljede ozbiljnijeg stupnja mogu uzrokovati oteklinu, crvenilo i osjetljivost na dodir, te čak vidljive modrice ako su krvne žile oštećene.
Liječenje rupture mišića natkoljenice
Nakon postavljanja dijagnoze, vaš će liječnik razmotriti sve moguće mogućnosti liječenja kako bi odredio najbolji izbor za vašu ozljedu.
Budući da se gotovo sva istegnuća bedrenih mišića mogu izliječiti bez operacije, vaš će liječnik vjerojatno preporučiti kombinaciju lijekova koji se izdaju bez recepta i mirovanja.
Ruptura mišića bolovanje
U Hrvatskoj, prema pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, osobe s ozljedama mišića mogu dobiti do 30 dana bolovanja.
Međutim, ako se za ozdravljenje zahtijeva određeni medicinski postupak ili dodatna terapija, bolovanje se može produžiti do ukupno 60 dana.
Ovi se rokovi primjenjuju kako bi se osiguralo da pacijenti dobiju odgovarajuće razdoblje za oporavak i rehabilitaciju nakon ozljede mišića, pridržavajući se medicinskih smjernica i preporuka.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)