Rak debelog crijeva automatski se povezuje s pretilošću i nezdravim načinom života kao glavnim rizičnim čimbenikom. Unatoč tome što je pretilost poznati čimbenik rizika za rak debelog crijeva, nova studija objavljena u BMC Cancer otkrila je da je pretilost paradoksalno povezana s boljim preživljavanjem u skupini od 217 pacijenata s uznapredovanim stadijem kolorektalnog karcinoma. Ovdje će govoriti o studiji i mogućim razlozima iza ovog paradoksa.
Pretilost – Problem broj jedan
Oduvijek smo okruženi preporukama za zdrav život: redovita tjelovježba, pravilna prehrana… sve u svrhu što boljeg zdravlja.
Pretilost je problem broj jedan u svijetu. Unatoč naporima u javnom i privatnom sektoru za promicanje konzumacije zdrave prehrane te motiviranja ljudi na fizičku aktivnos. Trenutno ima oko 2 milijarde ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom. Od ovog broja je 650 milijuna pretilo, što ukazuje da se pretilost gotovo utrostručila od 1975. (WHO, 2016.).
Prekomjerna tjelesna težina
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost vrlo su obeshrabrujući. Glavni su čimbenik rizika za visoki krvni tlak, dijabetes, moždani udar i zatajenje srca među mnogim drugim patologijama. Pretilost također ima neposredan utjecaj na mentalno zdravlje i dovodi do smanjene kvalitete života.
U laboratoriju GUTS provedeno je istraživanje o utjecaju pretilosti i tjelesne građe na preživljavanje nakon dijagnoze raka.
Indeks tjelesne mase
Ljudi se općenito smatraju pretilima kada imaju indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30. Indeks tjelesne mase možete izračunati tako da svoju težinu u kg podijelite s kvadratom svoje visine u metrima (kg/m2). Zdrav BMI (ITM) trebao bi biti između 20-24,9 kg/m2. Osobe s BMI između 25 i 30 kg/m2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu.
Glavni problem s BMI ljestvicama je taj što ne razlikuju masnoću i mišićnu masu. Također, ne odražavaju točno sadržaj lipida u masnom tkivu. Ljudi s visokom mišićnom masom i niskim udjelom masti mogu imati isti BMI kao ljudi koji gotovo da nemaju mišića, ali velikim udjelom masti.
Pacijenti sa sličnim BMI, ali potpuno drugačijim sastavom tijela. (A) Pacijent sa sarkopenijom ili malom mišićnom masom. Ovaj pacijent također ima veliku količinu tjelesne masti. (B) Pacijent s visokom tjelesnom masom i normalnom masnom masom.
Sastav tijela
Srećom, danas su dostupne neke druge tehnike koje daju puno bolju procjenu sastava vašeg tijela, uključujući kompjuteriziranu tomografiju (CT). CT-skeneri mogu pružiti informacije o količini masnog tkiva u cijelom tijelu i mišićnoj masi. Također, mogu dati i neke kvalitativne informacije o tjelesnim tkivima.
Paradoks pretilosti
Kako bi se proučio utjecaj BMI i sastava tijela na preživljavanje bolesnika s rakom provedeno je istraživanje. Izvršena je detaljna analiza sastava tijela na CT snimkama 217 pacijenata. Pacijenti koji su imali uznapredovali kolorektalni karcinomom te koji ne reagiraju na kemoterapiju obuhvaćeni su istraživanjem. Na veliko iznenađenje, otkriveno je da su u ovoj populaciji pacijenata pretili pacijenti imali bolje preživljavanje od pacijenata koji nisu pretili. Pretilost je poznati čimbenik rizika za pojavu raka debelog crijeva, pa zašto je onda pozitivna u istraživanju?
Jedno od mogućih objašnjenja mogla bi biti različita uloga pretilosti ovisno o stadiju bolesti. Nepovoljni metabolički i upalni status povezani s pretilošću imaju prednost u nastanku karcinoma debelog crijeva i ranim stadijima bolesti. Međutim, veća količina energije pohranjene u masnom tkivu postaje sve važnija i korisna u uznapredovanom stadiju bolesti.
Istraživanje je pokazalo da ne samo količina masnog tkiva, nego što je još važnije, kvaliteta ili gustoća masti utječe na stopu preživljavanja.
Rak debelog crijeva – Liječenje
Ovu hipotezu također podupiru detaljniji podaci o tjelesnoj građi. Dokazano je kako je ne samo velika količina mišićne mase nego i masne mase korisna u kasnoj fazi bolesti. Također ne samo količina masnog tkiva, nego što je još važnije, kvaliteta ili gustoća masti utječe na stopu preživljavanja. Trenutno se istražuje je li prognostički utjecaj gustoće masnog tkiva u studiji posredovan pothranjenošću, ulogom upale i/ili promijenjenom funkcijom masnih stanica.
Studija pokazuje da osim analize specifičnih tumorskih mutacija, koja je često jedini element koji se koristi za personalizirano liječenje, treba uzeti u obzir i fizičko stanje i tjelesnu građu pacijenta pri donošenju odluke o liječenju.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
