Poremećaji spavanja nisu rijetki. Ljudi se s njima susreću u raznim fazama života, posebice u stresnim periodima. Međutim, poremećaje u spavanju treba ozbiljno shvatiti s obzirom da nedostatak sna može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Što su poremećaji spavanja?
Radi se o skupini stanja koja redovito utječu na sposobnost dobrog spavanja. Bez obzira jesu li uzrokovani zdravstvenim problemom ili velikom količinom stresa, poremećaji spavanja postaju sve češći.
Većina ljudi povremeno ima problema sa spavanjem zbog stresa, užurbanog rasporeda i drugih vanjskih utjecaja. Međutim, kad se ovi problemi počnu javljati redovito i ometaju svakodnevni život, mogu ukazivati na poremećaj spavanja. U nekim slučajevima poremećaji spavanja mogu biti simptom drugog zdravstvenog ili mentalnog zdravstvenog stanja.
Nedostatak sna može negativno utjecati na energiju, raspoloženje, koncentraciju i cjelokupno zdravlje.
Vrste poremećaja u spavanju
Postoji mnogo različitih vrsta poremećaja spavanja. U nastavku vam donosimo neke od najčešćih.
Nesanica
Nesanica se odnosi na nemogućnost čovjeka da zaspi ili ostane u stanju spavanja. Uzrok može biti “jat lag” desinkronizacija organizma nakon putovanja, stres i tjeskoba, hormoni ili probavni problemi.
Nesanica može biti problematična za vaše cjelokupno zdravlje i kvalitetu života te može uzrokovati:
- depresiju
- poteškoće s koncentracijom
- razdražljivost
- debljanje
Medicinska istraživanja u SAD-u pokazuju kako se čak 50% odraslih osoba susretne s nesanicom tijekom života. Međutim, poremećaj je najrasprostranjeniji među starijim osobama i ženama.
Nesanica se obično klasificira kao jedna od tri vrste:
- kronična – kada se nesanica javlja redovito najmanje 1 mjesec
- povremena – kad se nesanica javlja periodično
- prolazna – kada nesanica traje samo nekoliko noći odjednom
Apneja
Apneju u snu karakteriziraju stanke u disanju tijekom spavanja. Ovo je ozbiljno medicinsko stanje zbog kojeg tijelo uzima manje kisika. Također može prouzročiti buđenje tijekom noći.
Postoje dvije vrste:
- opstruktivna apneja, gdje se protok zraka zaustavlja jer je prostor dišnih putova preuzak ili zakrčen
- središnja apneja, gdje postoji problem u vezi između mozga i mišića koji kontroliraju udisaje
Parasomnija
Parasomnija je vrsta poremećaja spavanja koja uzrokuje abnormalne pokrete i ponašanje tijekom spavanja uključujući:
- mjesečarenje
- pričanje u snu
- noćne more
- mokrenje u krevet
- škripanje zubima ili stezanje čeljusti
Sindrom nemirnih nogu
Sindrom nemirnih nogu (RLS) neodoljiva je potreba za pomicanjem nogu. Taj poriv ponekad prati trnce u nogama. Iako se ovi simptomi mogu pojaviti danju, najčešći su noću.
RLS je često povezan s određenim zdravstvenim stanjima, uključujući poremećaj hiperaktivnosti s nedostatkom pažnje (ADHD) i Parkinsonovu bolest, ali točan uzrok nije uvijek poznat.
Narkolepsija
Narkolepsiju karakteriziraju “napadi spavanja” koji se javljaju dok su pacijenti budni. To znači da se oboljeli odjednom osjećaju jako pospano i umorno te samo zaspu bez upozorenja.
Ovaj poremećaj također može uzrokovati paralizu spavanja, zbog čega se fizički ne možete kretati odmah nakon buđenja. Iako se narkolepsija može pojaviti samostalno, ona je također povezana s određenim neurološkim poremećajima, poput multiple skleroze.
Poremećaji spavanja – Uzrok
Mnogo je stanja, bolesti i poremećaja koji mogu uzrokovati poremećaje spavanja. U većini se slučajeva poremećaji spavanja razvijaju kao rezultat nekog drugog zdravstvenog problema ili tjelesnog stanja:
- alergije i respiratorne bolesti
- česta potreba za mokrenjem
- kronična bol
- stres i/ili anksioznost
Kako se dijagnosticiraju poremećaji spavanja?
Kako bi mogao dijagnosticirati zdravstveno stanje liječnik će prvo obaviti fizički pregled i prikupiti podatke o vašim simptomima i povijesti bolesti. Ukoliko je potrebno, mogu se napraviti dijagnostičke pretrage:
- Polisomnografija (PSG): laboratorijska studija spavanja koja procjenjuje razinu kisika, pokrete tijela i moždane valove kako bi utvrdila kako ometaju spavanje u odnosu na kućno spavanje (HST) koje se izvodi samostalno i koristi se za dijagnozu apneje u snu.
- Elektroencefalogram (EEG): Ovo je test koji procjenjuje električnu aktivnost u mozgu i otkriva sve potencijalne probleme povezane s tom aktivnošću. Također je dio polisomnografije.
- Test višestruke latencije spavanja (MSLT): Ova studija drijemanja tijekom dana koristi se zajedno s PSG-om noću za pomoć u dijagnosticiranju narkolepsije.
Kako se tretiraju poremećaji spavanja?
Liječenje poremećaja spavanja može se razlikovati ovisno o vrsti i uzroku. Najčešće je potrebna kombinacija medicinskih tretmana i promjene u načinu života. U nastavku donosimo kako si možete pomoći sami ili ako je potrebno uz pomoć liječnika.
Medicinski tretmani
Ovisno o uzroku i tipu poremećaja spavanja medicinski tretmani mogu uključivati sljedeće:
- tablete za spavanje
- suplementi melatonina
- lijekovi protiv alergije ili prehlade
- lijekovi za bilo koje osnovne zdravstvene probleme
- uređaj za disanje ili operativni zahvat (obično za apneju tijekom spavanja)
- zubni štitnik
Promjene u načinu života
Prilagodba životnih navika može uvelike pomoći spavanju.
- više povrća i ribe u prehrani
- smanjenje unosa šećera
- kontrola stresa i tjeskobe
- vježbanje i istezanje
- stvaranje rasporeda spavanja
- smanjen unos vode netom prije spavanja
- ograničavanje unosa kofeina, posebno u kasnim popodnevnim ili večernjim satima
- smanjenje upotrebe duhana i alkohola
- manji obroci s malo ugljikohidrata prije spavanja
- održavanje zdrave tjelesne težine na temelju preporuke liječnika
Spavajte dovoljno
Spavanje je veoma važno za cjelokupno zdravlje čovjeka. Novorođenčadi je potrebno 16-18 sati spavanja dnevno, predškolcima 10-12 sati, dok školarcima treba minimalno 9 sati sna. Adolescenti idu spavati kasnije zbog hormonskih promjena u tijelu, ali imaju potrebu duže spavati. Odraslima je potrebno manje sati sna, između 6 i 8 sati noćnog odmora.
Ukoliko imate problem sa spavanjem i primjećujete kako utječe na vaše zdravlje i svakodnevni život svakako potražite pomoć liječnika!
********
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
