Poremećaj hormona štitnjače
Poremećaj hormona štitnjače – Štitnjača je žlijezda sa unutarnjim lučenjem, ali je najvažnija za normalno funkcioniranje organizma. Zbog toga je važno svaku promjenu otkriti na vrijeme kako bi liječenje bilo što uspješnije.
Štitnjača može imati potpuno različite simptome ovisno bolujete li od hipo ili hiper tireoze
Hipotireoza stanje smanjene količine hormona slabost, umor, depresija, neredoviti menstrualni ciklusi, loši i lomljivi nokti i kosa. Loše pamćenje kratkoročno, a ponekad se osjeti i slabost u grlu, usporeno govorenje i sl.
Hipertireoza je pojačana količine hormona, ona uzrokuje kronični umor i malaksalost, probavne probleme, gubitak tjelesne mase, izrazitu nervozu i razdražljivost, probleme s očima (vlažne i sjajne oči) te ubrzan srčani ritam. Tijelo je stalno u ubrzanom ritmu.
Poremećaj hormona štitnjače
Poremećaj hormona štitnjače i simptomi
Mnogi simptomi slabog rada štitnjače (hipotireoza) isti su kao i kod drugih stanja, pa se lako može zamijeniti za nešto drugo.
Simptomi se obično razvijaju polako i možda nećete shvatiti da imate medicinski problem nekoliko godina.
Uobičajeni simptomi uključuju:
- umor
- biti osjetljiv na hladnoću
- debljanje
- zatvor
- depresija
- usporenih pokreta i misli
- bolovi u mišićima i slabost
- grčevi u mišićima
- suha i ljuskava koža
- lomljiva kosa i nokti
- gubitak libida (seksualni nagon)
- bol, utrnulost i trnci u šaci i prstima (sindrom karpalnog tunela)
- neredovite ili obilne menstruacije
Starije osobe s nedovoljnim radom štitnjače mogu razviti probleme s pamćenjem i depresiju. Djeca mogu doživjeti sporiji rast i razvoj. Tinejdžeri mogu započeti pubertet ranije nego inače.
Ako imate bilo koji od ovih simptoma, posjetite liječnika opće prakse i zatražite da vas testira na smanjeni rad štitnjače.
Što je štitnjača i koja je njena uloga u organizmu?
Štitnjača je endokrina žlijezda smještena na prednjem dijelu vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika. Građena je od dva režnja koji su međusobno povezani središnjim, suženim dijelom. Ako se radi o zdravoj štitnjači, oba režnja trebala bi biti duga oko 4 cm, široka 2-2,5 cm, težine oko 30 grama.
Štitnjača se sastoji od folikula koji grade žljezdane stanice (tireocite) koji stvaraju hormone i koloid. Koloid je tekućina guste teksture te se u njemu nalazi bjelančevina, tireoglobulin, na koju se vežu hormoni štitnjače.
Osnovna funkcija štitnjače je proizvodnja hormona trijodtironina (T3) i tiroksina (T4), a njihov glavni učinak je povećanje metaboličke aktivnosti gotovo svih tkiva kao i utjecaj na cijeli neuroendokrini sustav.
Poremećaj hormona štitnjače
Sve češći zdravstveni problemi sa kojima se pacijenti obraćaju liječniku su poremećaji rada štitnjače. Statistike su pokazale da žene češće zatraže pomoć stručnjaka od muškaraca. Štitna žlijezda je najmanja žlijezda sa unutarnjim lučenjem, ali je najvažnija za normalno funkcioniranje organizma. Zbog toga je važno svaku promjenu otkriti na vrijeme kako bi liječenje bilo što uspješnije.
Štitnjača luči dva važna hormona neophodna za normalno funkcioniranje i razvoj ljudskog organizma, a to su T4 i T3. Ova dva hormona utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, kardiovaskularni sustav, mozak, varenje, ali i rad ostalih žlijezda, tako da je normalna razina hormona štitnjače jedan od ključnih preduvjeta za normalno funkcioniranje organizma u cijelosti.
Hipotireoza je najčešći poremećaj rada štitnjače, koji nastaje kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona. Najčešći uzrok primarne hipotireoze je kronični Hašimoto tireoiditis. On nastaje kao posljedica autoimunog procesa gdje organizam stvara antitijela koja dovode do oštećenja ili uništenja stanica žlijezde, što za posljedicu ima smanjenje produkcije hormona.
Kada postoji poremećaj hormona štitnjače, ona proizvodi više hormona, a najčešći uzrok tome je bolest poznata kao Gravesova ili Bazedovljeva bolest. To je također bolest gdje antitijela djeluju na stanice štitnjače stimulirajući ih da prekomjerno proizvode hormone. Najčešće se javlja kod odraslih žena između 30 i 50 godina. Još jedna česta promjena na štitnjači su čvorići. Različiti su uzroci koji dovode do te pojave, a najčešći su nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, pušenje i infekcije.
Poremećaj hormona štitnjače – Anatomija
Štitna žlijezda ili štitnjača (gl. thyreoidea, grč. thyreos – štit, eidos – oblik) je endokrina žlijezda i ubraja se u skupinu najprokrvljenijih organa ljudskog tijela.
Endokrine žlijezde (grč. endeon – unutra, krinein – izlučivati), ili žlijezde s unutarnjom sekrecijom, sintetiziraju u svojim specifičnim stanicama različite djelatne tvari inkrete koje se jednim imenom nazivaju hormoni (grč. hormanein – poticati, nukati na rad), jer potiču različite funkcije organizma, kao što su rast, mijena tvari i druge.
Endokrine žlijezde nemaju odvodnih kanala, kao egzokrine žlijezde, pa svoje izlučevine (hormone) predaju neposredno u žilni sustav, u krvne kapilare, s kojima su najuže povezane, u limfne kapilare ili u cerebrospinalnu tekućinu.
Poremećaj hormona štitnjače
Položaj štitne žlijezde u tijelu
Poremećaj hormona štitnjače
Štitna žlijezda smještena je ispred dušnika u prednjem dijelu vrata i na vodoravnom presjeku ima potkovast oblik, te okružuje dušnik. Štitna žlijezda ima dva režnja, i to desni i lijevi režanj, koji povezuje suženi dio štitne žlijezde (isthmus gl. thyroideae), u razini druge do četvrte hrskavice dušnika. Stoga štitna žlijezda ima oblik slova H, kojeg su okomiti krakovi desni i lijevi režanj, a vodoravni dio, koji ih povezuje, je istmus. Suženi dio može nedostajati i zamjenjuje ga vezivno tkivo, pa se doima da su režnjevi žlijezde međusobno odjeljeni.
Svaki režanj širok je 20-25 mm i dugačak 40 mm. Volumen štitnjače je od 15 do 30 cm3, a masa normalne štitnjače iznosi od 12 do 20 g što ovisi o njezinom funkcionalnom stanju, spolu osobe, hormonskom statusu, te veličine osobe.
Štitnu žlijezdu oblikuju žlijezdano tkivo i vezivna osnova
Štitnu žlijezdu oblikuju žlijezdano tkivo i vezivna osnova. Žlijezdano tkivo sadrži mnoštvo malih ili većih mješčića štitne žlijezde, folliculi gl. thyroideae, i u njima nalazimo homogenu tvar koloid koje su izlučile stanice stijenke mješčića. Koloid je homogena masa, različite konzistencije, a u svježem stanju je bistar i viskozan. Koloid u folikulima predstavlja rezervoar izlučenih hormona koje epitelne stanice resorbiraju i predaju u krv. Štitna žlijezda luči hormone tiroksin (T4), trijodtironin (T3) i kalcitonin.
Uz štitnu žlijezdu smještene su male ovalne do osam milimetara duge tvorbe koje se zovu doštitne ili nuzštitaste ili paratireoidne žlijezde ili epitelna tjelešca. Najčešće, uz svaki režanj štitnjače nalazimo po dvije doštitne žlijezde (gornja i donja), sveukupno četiri. Doštitne žlijezde luče paratireoidni hormon (PTH) koji održava normalnu koncetraciju kalcija u krvi.
Poremećaj hormona štitnjače – Faktori rizika
Iako svatko može razviti hipotireozu, izloženi ste povećanom riziku ako:
- Ste žena
- Imate obiteljsku povijest bolesti štitnjače.
- Imate autoimunu bolest, poput dijabetesa tipa 1 ili celijakije.
- Primili ste terapiju za hipertireozu.
- Primili ste zračenje u vrat ili gornji dio prsa.
- Imali ste operaciju štitnjače.
Poremećaj hormona štitnjače – Komplikacije
Poremećaj hormona štitnjače koji se ne liječi može dovesti do drugih zdravstvenih problema, uključujući:
- Gušavost. Hipotireoza može uzrokovati povećanje štitnjače. Ovo se stanje naziva gušavost. Velika guša može uzrokovati probleme s gutanjem ili disanjem.
- Problemi sa srcem. Hipotireoza može dovesti do većeg rizika od srčanih bolesti i zatajenja srca. To je uglavnom zato što ljudi s nedovoljno aktivnim štitnjačom imaju tendenciju razvijanja visokih razina kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL) — “lošeg” kolesterola.
- Periferna neuropatija. Hipotireoza koja se dugo ne liječi može oštetiti periferne živce. To su živci koji prenose informacije od mozga i leđne moždine do ostatka tijela. Periferna neuropatija može uzrokovati bol, obamrlost i trnce u rukama i nogama.
- Neplodnost. Niske razine hormona štitnjače mogu ometati ovulaciju, što može ograničiti plodnost. Neki od uzroka hipotireoze, poput autoimunih poremećaja, također mogu štetiti plodnosti.
- Urođene mane. Bebe koje su rodile osobe s neliječenom bolešću štitnjače mogu imati veći rizik od urođenih mana u usporedbi s bebama koje su rodile majke koje nemaju bolest štitnjače. Dojenčad s hipotireozom prisutnom pri rođenju, a koja se ne liječi, izložena su ozbiljnim problemima u tjelesnom i mentalnom razvoju. Ali ako se stanje dijagnosticira unutar prvih nekoliko mjeseci života, šanse za tipičan razvoj su izvrsne.
- Myxedema coma. Ovo rijetko, po život opasno stanje može se dogoditi ako se hipotireoza dugo vremena ne liječi. Miksedemska koma može biti potaknuta sedativima, infekcijom ili drugim stresom na tijelu. Njegovi simptomi uključuju intenzivnu netoleranciju na hladnoću i pospanost, nakon čega slijedi ekstremni nedostatak energije, a zatim i nesvjestica. Myxedema coma zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Poremećaj hormona štitnjače
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)