Plivanje: blagodati i učinak na zdravlje, smiju li trudnice, astmatičari i dijabetičari plivati?

Plivanje nije samo osvježavajući izlet na bazen ili jezero.

Plivanje je kompleksna učinkovita aktivnost koja ima iznimno povoljan utjecaj na naše zdravlje donosi brojne blagodati za tijelo i um.

Bez obzira na to jeste li početnik ili iskusni plivač, redovito uživanje u ovoj aktivnosti može rezultirati značajnim poboljšanjem vašeg zdravlja i dobrobiti.

Zaronimo stoga duboko u ovaj članak kako bismo otkrili blagodati plivanja za svoje tijelo, um i dušu.

Fizička snaga i izdržljivost

Ova aktivnost donosi aerobne koristi tjelesnoj kondiciji, dok istovremeno ojačava svaku skupinu mišića u našem tijelu.

Zbog otpora vode, koji je 10 – 15 puta veći od otpora zraka, plivanje dodatno pojačava učinkovitost vježbanja i tonira mišiće, gotovo poput korištenja utega.

Kretanje kroz vodu zahtijeva rad svih mišićnih skupina, uključujući ruke, noge, leđa i trbušne mišiće.

Plivanjem se učvršćuju svi mišići tijela te se stječe kondicija i izdržljivost.

Redovito plivanje jača srčano-žilni sustav, stabilizira krvni tlak, produbljuje disanje, povećava kapacitet pluća te poboljšava opskrbu kisikom.

Osim toga, za razliku od aktivnosti poput trčanja ili skakanja, plivanje pozitivno utječe na zglobove, povećavajući njihovu pokretljivost i elastičnost te unaprjeđuje koordinaciju pokreta.

Može pomoći u prevenciji ozljeda povezanih s ponavljajućim pokretima ili prekomjernim opterećenjem.

Kretanje u vodi pruža nježan otpor i podršku zglobovima, što može pomoći u povećanju pokretljivosti i elastičnosti.

Poboljšano disanje i kapacitet pluća

Duboko disanje, na koje smo prisiljeni tijekom plivanja zapravo se preporučuje kad se želimo opustiti, smanjiti tjeskobu ili smanjiti razinu stresa.

Duboko disanje snižava razinu hormona stresa kortizola, koji je odgovoran za naše uznemireno stanje.

Kontrolirano disanje tijekom plivanja potiče razvoj dijafragme i interkostalnih mišića, što može olakšati disanje i smanjiti osjećaj gušenja.

Plivanjem se troši i znatan broj kalorija.

Tijekom 60 minuta plivanja tijelo sagorijeva od 500 do 700 kalorija slobodnim stilom, 750 kalorija prsnim stilom, 800 kalorija leptir (delfin) stilom te 500 kalorija leđnim.

Koliko često i dugo plivati

Za najbolji učinak preporučuje se plivati svakodnevno tridesetak minuta, a ako to nije moguće, izvrstan učinak ima i plivanje tri puta tjedno po tridesetak minuta.

Ako postoje teškoće u kontinuiranom plivanju, može se početi s kraćim intervalima, uz postupno produljivanje, ili se tijekom plivanja rade stanke.

Svaka tjelesna aktivnost je dobra i učinci se uglavnom kumuliraju, tako da nije najvažnije slijepo se držati pravila ako se radi o rekreativnoj aktivnosti (osim pravila koja specifično nalaže zdravstveno stanje).

Tjelesna aktivnost treba biti ugodna pa je treba prilagoditi i svojoj osobnosti jer samo tako nećemo odustati.

Stoga treba izabrati stil plivanja u skladu s ciljem koji želimo postići (ugoda, rekreacija, izgradnja snažnih mišića, kondicija, pokretljivost).

Koji stil plivanja izabrati

Ukoliko nema medicinskih zapreka, preporučljivo je kombinirati različite tehnike plivanja kako bi se postigao optimalni učinak i ravnomjerno razvili svi mišići.

Ako želite izgraditi snažna ramena, leđa i noge, stil leptira je preporučljiv.

Leptir stil zahtijeva izuzetnu tehniku i snagu uma.

Voda u bazenima je tretirana klorom, stoga osobe s osjetljivom kožom, dermatološkim problemima ili alergijama trebaju biti oprezne.

Nije preporučljivo plivati odmah nakon obilnog obroka niti kada ste jako gladni zbog mogućeg rizika od hipoglikemije, odnosno para razine šećera u krvi.

Osobe koje pate os epilepsije, osobito ako nije dovoljno kontrolirana terapijom, trebale bi biti posebno oprezne i imati nekoga s njima dok plivaju.

Ljeti se preporučuje plivanje u moru zbog brojnih dobrobiti morske vode na ljudsko zdravlje, ali uz oprez zbog moguće pojave grčeva ili umora.

U tom slučaju treba izaći iz mora ili se s vremenom skraćivati stanke, a produžavati dionice plivanja.

Plivanje i nizak krvni tlak

Međi mnogim ljudima, posebno među mladima, nizak krvni tlak često predstavlja izazov.

Iako manje opasan od visokog tlaka, ipak donosi nelagodu.

Redovito lagano plivanje jača krvne žile, dok duboko disanje opskrbljuje svaku stanicu dodatnim kisikom.

Poboljšana cirkulacija i blaga masaža uzrokovana otporom vode također ublažavaju nelagodu povezanu s niskim krvnim tlakom.

Plivanje i astma

Velik broj oboljelih od astme doživljava napade tijekom vježbanja (astma inducirana vježbom).

Karakteristike tih napada ovise o intenzitetu vježbanja, potrebi za zrakom i uvjetima okoline.

Upravo je zbog toga plivanje najbolji izbor.

U dubinama vode tehnika disanja jača ekspiratorne (izdisajne) mišiće, često kamen spoticanja za astmatičare.

Preporučuje se prsna ili kraul tehnika.

Pročitajte i o astmi u trudnoći

Plivanje i bolovi u leđima

Svakodnevni sjedilački način života uzrokuje brojne probleme s kralježnicom.

Danas gotovo 90 posto populacije ima bolove u leđima u akutnom ili kroničnom obliku.

Za očuvanje zdravlja kralježnice preporučuje se leđno plivanje, dok se plivanje prsnim ili leptir stilom ne preporučuje zbog intenzivnih pokreta koji mogu opteretiti određene dijelove kralježnice, posebno vratnu kralježnicu.

Vježbe bi se trebale provoditi u nešto toplijoj vodi (27°C – 30°C) radi boljeg utjecaja na postojeće stanje.

Plivanje i ozljede koštanog sustava te utjecaj na postoperativnu rehabilitaciju

Učinak vode pokazao se terapeutski koristan kod ozljeda kostiju i zglobova.

Nakon kirurških intervencija na kostima i zglobovima neke su aktivnosti ograničene.

Tada voda postaje optimalno okruženje za vježbanje (poglavito zbog smanjenja osjećaja težine u vodi).

Ovo uključuje različite aktivnosti poput vježbi na mjestu, hodanja li vježbanja u dubokoj vodi.

Kada su koljena ozlijeđena, preporučljivo je izvoditi pokrete nogu u stilovima poput kraula i leđne tehnike, s mogućnošću povećanja opterećenja uz korištenje peraja.

Dakako, prednost se daje kraćim perajama.

Opterećenje bi trebalo biti kontrolirano do razine podnošljive boli.

Plivanje jača krvožilni sustav, stabilizira krvni tlak, produbljuje disanje, povećava kapacitet pluća, povećava opskrbljenost kisikom, pozitivno djeluje na zglobove, ima antistresni učinak, razvija kondiciju i izdržljivost, a troši i znatan broj kalorija.

Plivanje u trudnoći: bezvremenski sport za buduće majke

Plivanje je izvrsno za trudnice.

Voda umanjuje gravitacijsku silu i dijelom štiti od ozljeda, a hidrostatski tlak vode potiskuje krv iz tkiva u vensku cirkulaciju, poboljšava cirkulaciju i smanjuje nakupljanje tekućine.

Umjerena tjelesna aktivnost korisna je u trudnoći jer može ublažiti brojne tegobe:

• umanjuje stres
• djeluje povoljno u sprečavanju trudničkog dijabetesa
• smanjuje osjećaj težine u nogama
• poboljšava cirkulaciju krvi -> pomaže u smanjenju oticanja i proširenih vena
• jačanje mišića: plivanje jača sve mišiće tijela, uključujući i one važne za porođaj, poput mišića leđa i zdjelice
• kontrolirano disanje tijekom plivanja može pripomoći u pripremi za porođaj

Iako je plivanje općenito sigurno tijekom trudnoće, trudnice bi trebale osigurati da uvijek plivaju pod nadzorom ili uz nekoga tko može pružiti pomoć ako je potrebno.

Intenzitet vježbanja treba prilagoditi vlastitim mogućnostima i osjećajima, ne prisiljavati se na prekomjerno naprezanje.

Kupaći kostim treba dobro podržavati tijelo i trbuh kako bi se osjećali sigurno i udobno u vodi.

Također, nikako ne zaboraviti uzimati dovoljno tekućine tijekom vježbanja, čak i dok plivate, kako biste ostali hidrirani.

Plivanje ima pozitivan utjecaj na razvoj djeteta

Plivanje nije samo sport – ono oblikuje psihu i tijelo djeteta, otvarajući vrata fizičkom i socijalnom razvoju.

Djeca se u ovoj aktivnosti osjećaju slobodno i lako, što potiče razvoj motoričkih vještina i kognitivnih sposobnosti.

Za mlade plivače voda je nevjerojatna učiteljica koja im pruža dodatnu hrabrost i snagu u rastu i razvoju.

Plivanje, osim što poboljšava sveukupni razvoj, gradi temelje zdravog srca i pluća, dok istovremeno razvija koordinaciju i samokontrolu.

Pod tlakom vode, svaki izdisaj postaje izazov koji zahtijeva snažan udah, jačajući mišiće disanja i osiguravajući obilje kisika za tijelo.

Svaki se pokret pod vodom pretvara u harmoniju rasta i snage, povećavajući vitalnost djeteta za gotovo nevjerojatnih 20%.

Tlak vode pozitivno utječe i na srčanožilni sustav jer djeluje na vene.

Pod utjecajem tog pritiska dotječe oko 20% više krvi u desni dio srca i preko pluća u lijevi dio srca.

Tako se jača srčani mišić.

Intenzivno kretanje u vodi pogoduje pravilnom rastu i razvoju koštanog sustava, posebice kralježnice.

Plivanje potiče rast i razvoj mišićnog sustava i pravilno držanje tijela.

Uz to, pozitivno utječe i na spavanje, sposobnost termoregulacije i imunitet.

Plivanje se posebno preporučuje starijim osobama

Rekreativno plivanje preporučuje se i starijima jer tjelovježba u starijoj dobi često ima ograničenja, a kako plivanje nema posebnih kontraindikacija, plivati se može do duboke starosti.

Plivanjem srčani mišić postaje snažniji, a zbog jačanja mišića produbljuje se i disanje pa tjelesne stanice dobivaju više kisika, što je u starijoj životnoj dobi izuzetno važno.

Pritom ne opterećuje zglobove koji u starijoj životnoj dobi mogu biti oštećeni (aritmične promjene, spondiloza kralježnice).

Ujedno, plivanje potiče raspoloženje, smanjuje depresivnost i tjeskobu, koje su češće u starijoj životnoj dobi.

Idealna tjelesna aktivnost za pretile

U borbi s viškom kilograma, plivanje se nameće kao izvanredan odabir, posebice za osobe s indeksom tjelesne mase većim od 25 ili 30 jer većina drugih aktivnosti može predstavljati veliko opterećenje na zglobove.

U vodi tijelo gotovo lebdi, pružajući osjećaj lakšeg kretanja i smanjujući opterećenje na zglobove.

Otpor vode, gustoća i dinamičnost plivanja čine ga izuzetno energetski zahtjevnim, što rezultira značajnim sagorijevanjem kalorija.

Dodatno, osobe s viškom kilograma lake se održavaju na vodi jer masno tkivo ima veću plovnost od kostiju i mišića.

Za postizanje cilja redukcije tjelesne težine, preporučuje se lagano plivanje prsnom tehnikom tijekom 20 do 45 minuta, minimalno tri puta tjedno, ili plivanje slobodnim stilom sličnog trajanja i učestalosti.

Nakon što se stekne kondicija, mogu se uključiti i zahtjevniji stilovi poput kraula ili leđnog stila.

Mentalno zdravlje i dobrobit

Nije samo tijelo koje ima koristi od plivanja – i vaš um ima korist.

Plivanje je poznato po svojoj sposobnosti da smanji stres, poboljša raspoloženje i potakne osjećaj opuštenosti.

Kretanje kroz vodu može imati terapeutski učinak na um, pružajući osjećaj mira i harmonije dok plivate.

Za kraj…

Želimo podsjetiti da plivanje nije samo sport, već putovanje kroz vode koje nudi nevjerojatne prilike za zabavu i uživanje.

Plivanje je više od sporta – prilika za povezivanje s vodom, društvom, prirodom, ali i s vlastitim tijelom i umom.

Zaronite s nama i otkrijte sve blagodati plivanja za zdravlje i dobrobit. Budite dio zajednice koja njeguje svoje tijelo, um i duh ovom divnom aktivnošću.

Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.

Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama.

Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet.

Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.

eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.

Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu

Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>