Tjeskoba i strah nerazdvojni su čovjekovi suputnici.
Gotovo da ne postoji tjelesni ili duševni poremećaj koji nije praćen određenim stupnjem tjeskobe.
Međutim, postoji određen broj kliničkih entiteta (sindroma) u kojima je pojačana tjeskoba – patološka anksioznost – temeljni simptom.
Takva stanja uvelike reduciraju radne, kreativne i opće životne potencijale pojedinaca.
u suvremenim klasifikacijama duševnih poremećaja patološka anksioznost čini skupinu anksioznih poremećaja.
Što je panični poremećaj
Panični poremećaj je posebni klinički entitet čiji su temeljni sindromi panični napadaji, anticipirajuća anksioznost i izbjegavajuće ponašanje (do agorafobije).
Ovaj poremećaj treba razlikovati od tjelesnih bolesti i stanja koja su praćena ili mogu biti skrivena patološkom tjeskobom.
Osobe sa paničnim poremećajem imaju snižen prag za aktiviranje mehanizama u savladavanju stresne situacije.
Osobe koje pate od paničnog poremećaja sklone su neke obične, bezopasne situacije podsvjesno smatrati opasnima, pokrećući tako sustav uzbune u slučaju stresa.
Panični poremećaj simptomi
Temeljni je simptom paničnog poremećaja panični napad kojem se pridružuju anticipirajući strah i izbjegavajuće ponašanje.
Bolesnik je preplavljen tjeskobom do te mjere da ima osjećaj bliske smrti, srčanog infarkta ili gubitka kontrole nad svojim ponašanjem.
Prisutna je potreba da se potraži pomoć što prije.
Panični poremećaj – panični napadaj
Panični napad traje relativno kratko, a iznimno može trajati sat vremena pa i duže.
Redovno je praćen brojnim tjelesnim i psihičkim (kognitivnim) simptomima.
Za dijagnozu paničnog napadaja potrebno je najmanje 4 od navedenih simptoma:
- ubrzan srčani ritam, lupanje srca, palpitacije
- znojenje
- drhtanje, tresavica
- osjećaj skraćenog inspirija i nedostatka zraka
- osjećaj gušenja
- bol ili nelagoda u prsima
- mučnina ili nelagoda u trbuhu
- osjećaj omamljenosti, nesigurnosti, ošamućenosti ili slabosti (mlitavosti)
- derealizacija i depersonalizacija
- strah od gubitka kontrole ili od ludila
- strah od smrti
- parestezije
- zimica ili vrućica (crvenilo)
Prema broju i intenzitetu simptoma panični napadaji mogu biti blagi, srednje teški i teški.
Panični poremećaj: kako izgleda panični napadaj
Tijekom života gotovo svaka treća osoba barem jedanput doživi panični napad.
Međutim, u paničnom poremećaju napadi tjeskobe imaju neke karakteristike koje ih do određene mjere razlikuju od spomenutih kliničkih ili nozoloških entiteta.
Jedna od karakteristika je njihova neočekivana pojava, bez najave u nekoj tjelesnoj ili psihičkoj senzaciji.
Obično su jačeg pa i izrazito jakog intenziteta, premda nisu rijetke ni forme napada s blažim ili manjim brojem simptoma, posebice ako pacijenti uzimaju neki vid terapije.
Panični napadaji mogu se pojaviti u različito doba dana i noći.
U nekim su drugim anksioznim poremećajima panični napadaji situacijskog tipa.
Primjerice, ako pacijent ima strah od dizala, može se očekivati panični napadaj u dizalu ili neposredno prije njegove uporabe.
Neko vrijeme nakon paničnog napadaja bolesnike zahvaća strah od njihova ponavljanja.
Anticipirajući strah jedan je od kriterija za postavljanje dijagnoze paničnog poremećaja jer se u drugih anksioznih pojava ne susreće u tom obliku.
Anticipirajući strah, takozvani strah od straha može značajno izmijeniti pacijentovu svakodnevicu.
Panični poremećaj uzrokuje u osobe različite oblike izbjegavajućeg ponašanja ili pak ponašanja s ciljem maksimalne zaštite u slučaju napada straha.
Razlikovanje paničnih napadaja od ostalih poremećaja
Razlikovanje paničnog poremećaja od drugih anksioznih poremećaja, uz dobro poznavanje i uvažavanje specifičnih kriterija za svaki poremećaj, u najvećem je broju slučajeva moguće i pouzdano.
Nešto je složeniji odnos spram općeg (generaliziranog) anksioznog poremećaja osobito ako su u paničnom poremećaju blaže izraženi panični napadaji.
Tijek bolesti: panični poremećaj i anksioznost
Tijek bolesti omogućava točniju dijagnozu ovih poremećaja jer se anksioznost u paničnom poremećaju veže uz očekivanje napada, dok u generaliziranom anksioznom poremećaju očekivanje mogućeg napada nije u prvom planu.
Panični poremećaj i fobije
Dok osobe s paničnim poremećajem proživljavaju ponavljajuće napade panike (intenzivne periode straha / nelagode), fobije karakteriziraju ekstremni iracionalni strahovi prema specifičnim predmetima, situacijama ili aktivnostima.
Osoba s fobijom svakako može identificirati što u njoj izaziva strah, dok u paničnom poremećaju strah se uglavnom javlja bez specifičnog okidača ili se izvor može činiti nepoznatim.
Osobe s paničnim poremećajem mogu doživjeti napade panike u različitim situacijama ili okolnostima, dok su fobije često specifične, ali se strah može generalizirati na slične situacije / predmete.
Vrlo je važno shvatiti da panični poremećaj može prerasti u fobiju.
Ako osjećate da fobija utječe na kvalitetu Vašeg života, nemojte oklijevati potražiti stručnu pomoć.
Vaš liječnik može procijeniti Vaše simptome i preporučiti odgovarajuće tretmane kako biste prevladali svoje fobije.
Panični poremećaj i depresija
Depresivni bolesnici često pate od tjeskobe različita intenziteta, od blaže psihološki razumljive anksioznosti do izraženih paničnih napadaja.
Određen broj depresivnih bolesnika u vrijeme epizoda velike depresije ima povremeno panične napadaje.
S druge strane, bolesnici s paničnim poremećajem postaju s vremenom depresivni gubeći sposobnost “punog uživanja u svakodnevici”.
U paničnom poremećaju depresija se pojavljuje naknadno, poslije dizibiliteta uvjetovanog ovim poremećajem, dok se u depresiji panični napadaji pojavljuju naknadno i obično sporadično.
Kao moguća uporišta u diferencijalnoj dijagnostici navode se različiti oblici poremećaja spavanja.
Dok bolesnici s paničnim poremećajem imaju strah od zasnivanja i mogućih noćnih napadaja, oni ne pokazuju simptom ranog buđenja karakterističan za depresivne bolesnike.
Pacijenti s paničnim poremećajem ne pokazuju dnevno kolebanje raspoloženja, obično nemaju poremećaj apetita, mogu se usredotočiti na određenu aktivnost.
Ponekad se simptomi anksioznosti i depresije prožimaju do te mjere da ih nije moguće klinički razdvojiti.
Tada se pruža mogućnost postavljanja dijagnoze F 41.2. : miješani anksiozno-depresivni poremećaj.
Panični poremećaj i somatizacijski poremećaj
Još je jedna od teškoća diferencijacija paničnog od somatizacijskog poremećaja.
U somatizirajućem poremećaju bolesnici su stalno zaokupljeni svojom navodnom tjelesnom bolešću.
Bolesnici s paničnim poremećajem zabrinuti za tjelesno u samom napadu, a mnogo manje, poslije, kada je primaran anticipirajući strah i osobito izbjegavajuće ponašanje.
Panični poremećaj u bolesnika uzrokuje osjećaj da će osoba izgubiti razum i kontrolu nad svojim ponašanjem.
Tijekom bolesti to se nikada ne događa pa se ta činjenica treba iskoristiti u kognitivnom terapijskom pristupu.
Panični poremećaj: panični napad u snu
Bolesnici s noćnim paničnim napadajima boje se zaspati te izbjegavaju odlazak u krevet.
Stoga se kod njih mogu očekivati vrlo teški poremećaji spavanja.
Kako smiriti panični napad
Postoji nekoliko smjernica kako smiriti panični napadaj:
- duboko disanje: fokusirati se na duboko disanje kako bi se usporila brzina disanja i srčani ritam. Udahnuti polako kroz nos, a zatim polako izdahnuti na usta. Ponavljati postupak.
- Fokusirati se na okolinu kako bi se pažnja preusmjerila izvan paničnog napadaja.
- Razgovor: ako ste u mogućnosti, razgovarati s osobom od povjerenja, članom obitelji ili terapeutom.
- Tehnike opuštanja: Pokušati primijeniti tehnike opuštanja poput progresivne mišićne relaksacije ili meditacije. Ove tehnike mogu pomoći u smanjenju tjelesne napetosti i anksioznosti.
- izbjegavati stimulanse: stimulansi poput kofeina, alkohola i duhana mogu pogoršati simptome anksioznosti
- potražiti profesionalnu pomoć
Panični poremećaj: dijagnoza
Za ispravnu dijagnozu paničnog poremećaja nužno je strpljivo i temeljito uzimanje anamneze.
Posebnu pozornost treba usmjeriti na okolnosti prvoga paničnog napada.
Pažnja se ponajprije usmjeruje na moguće provokativne čimbenike (fizičke i/ili psihičke) te na intenzitet napada, popratne tjelesne i psihičke simptome i na trajanje napada.
Premda se za panični napadaj u paničnom poremećaju ističe njezina pojava “bez uzroka”, nije rijetko da se napadi mogu dovesti u logičan odnos sa psihičkim ili fizičkim stresorima.
Nadalje, u anamnezi treba rekonstruirati dosadašnji tijek bolesti analizom karaktera anticipirajućeg straha i izbjegavajućeg ponašanja.
Konačno, informacije o aktualnim bolesnikovim tegobama treba nadopuniti i informacijama o utjecaju bolesti na socijalne odnose u obitelji, na radnom mjestu i drugdje.
U osobnoj anamnezi treba obratiti pozornost na moguća anksiozna stanja u djetinjstvu.
Posebice mislimo na okolnost separacijskih strahova (vrtić, škola), budući da su ta stanja češća u bolesnika s paničnim poremećajem nego u općoj populaciji.
Panični poremećaj je u istraživanjima pokazao nasljednu komponentu za razvoj bolesti pa je u obiteljskoj anamnezi potrebno pitati za anksiozne poremećaje u bliže rodbine.
Panični poremećaj: liječenje
Panični je poremećaj kronično stanje čije je liječenje dugotrajno i zahtijeva veliko strpljenje kako liječnika, tako i pacijenta.
Plan liječenja sastavlja se individualno za svakog bolesnika, nakon što točnije dijagnoze (vodeći računa o mogućoj depresiji, alkoholizmu, ovisnosti…).
Višestruko je pogrešno davati pacijentu ampule lijeka, a da se bolesnika ne motivira na daljnje liječenje.
U početku liječenja mogu se postići značajna poboljšanja zbog snažnog efekta placeba, ali to na žalost ne znači da će i sam ishod liječenja biti jednako povoljan.
Naime, veoma su česti recidivi osobito poslije preranog prekida farmakoterapije.
Najuspješnijim se pristupom smatra kombinacija farmakoterapije i kognitivno-bihevioralne psihoterapije.
U određenim slučajevima indicirana je i psihodinamski orijentirana psihoterapija (individualna ili grupna), kao i obiteljska psihoterapija.
Panični poremećaj: bihevioralni tretman
Odličan način kojim se pomaže osobi koja pati od
Bihevioralna terapija odlično može umanjiti simptome i pomoći liječenju paničnog poremećaja.
Klasični bihevioralni tretman je strukturirano i postupno izlaganje pacijenta okolnostima koje izazivaju panične napadaje kako bi se postiglo samopouzdanje i oslobađanje straha.
Procedura se provodi po sat vremena na dan pa i duže.
Bolesnik se poučava u relaksiranom stanju da se zamisli u situacijama koje su za njega opasne, strašne.
Panični poremećaj se liječi ovim načinom tako da osoba u imaginaciji proživi stresno stanje registrirajući sve tjelesne simptome koji se pojave.
Kognitivna terapija ima za cilj razjasniti bolesniku pogrešnu interpretaciju tjelesnih simptoma pri paničnom napadu.
To se postiže stalnim dijalogom između bolesnika i liječnika na temelju dnevnika koji bolesnik vodi i u kojem bilježi sve senzacije.
Također se postupno prorađuju pojedine sekvence napada.
Osim spomenutog, korisne su i vježbe relaksacije te vježbe pravilnog disanja.
Bolesnicima se savjetuje umjerenost u fizičkim aktivnostima i izbjegavanje konzumacije crne kave (kofein provocira panični napadaj).
Panični strah od bolesti: hipohondrija
Panični strah od bolesti još je poznat kao hipohondrija.
Radi se o mentalnom poremećaju karakteriziranom pretjeranom zabrinutošću ili uvjerenjem da osoba ima ozbiljnu bolest.
Osobe s hipohondrijom često traže potvrdu od liječnika ili poduzimaju različite medicinske pretrage, iako su ti testovi obično negativni.
Osobe s hipohondrijom često su osjetljive na tjelesne senzacije ili simptome koji bi ih mogli dovesti do zaključka da imaju ozbiljnu bolest.
Stres može pojačati njihovu uvjerenost u ozbiljno medicinsko stanje.
Panični strah kod djece
Panični strah može se pojaviti i kod djece.
Važno je obratiti pozornost na znakove paničnog straha kod djece kako bi im se pružila odgovarajuća podrška i liječenje ukoliko je potrebno.
To može uključivati traženje pomoći od stručnjaka za mentalno zdravlje ili terapeuta koji mogu pružiti terapiju ili savjete za upravljanje anksioznošću kod djece.
Separacijska anksioznost
Separacijska je anksioznost vrsta anksioznosti koja se javlja kada dijete napusti roditelje ili skrbnike.
Dijete može doživjeti intenzivan strah ili tjeskobu kada je odvojeno od svojih bliskih osoba.
Odvojenost može izazvati panične napadaje ili emocionalne reakcije poput plača, ljutnje ili odbijanja da ide negdje bez roditelja.
Fobije kod djece
Djeca mogu razviti fobije prema određenim predmetima, situacijama ili životinjama.
Primjerice, mogu imati strah od igala, morskih pasa, mraka ili nečeg drugog.
Može izazvati panične reakcije kada se dijete suoči s predmetom ili situacijom koja izaziva anksioznost.
Panični napadaji kod djece
Iako su manje učestali kod djece nego kod odraslih, panični napadaji mogu se dogoditi i djeci.
Manifestiraju se kao iznenadni osjećaji intenzivne tjeskobe ili straha praćeni tjelesnim simptomima.
Javljaju se ubrzan srčani ritam, znojenje, drhtanje ili osjećaja gušenja.
Anksioznost kod djece
Djeca mogu razviti opću anksioznost koja se očituje kao stalna zabrinutost ili tjeskoba u vezi s različitim aspektima njihova života.
Može biti prisutna veći dio vremena i može utjecati na djetetovu sposobnost da se normalno uključi u svakodnevne aktivnosti.
Utjecaj paničnog poremećaja na svakodnevni život
Panični poremećaj, kako ometa razne aspekte funkcioniranja osobe, može značajno utjecati na svakodnevni život.
Radne i školske obaveze
Panični poremećaj za osobu može predstavljati teškoće u obavljanju radnih ili školskih obaveza.
Manifestira se konstantna zabrinutost oko mogućnosti pojave napada panike ili fizičkih simptoma anksioznosti.
Stoga panični poremećaj može dovesti do smanjene produktivnosti ili izostanka s posla, odnosno nastave.
Međuljudski odnosi
Panični poremećaj može utjecati na odnose osobe s obitelji, prijateljima i kolegama.
Kako bi se izbjegla mogućnost izazivanja napada panike ili osjećaja tjeskobe, nelagode, osoba često izbjegava društveni kontakt.
Bolesnik se osjeća izolirano ili socijalno distancirano.
Slobodno vrijeme i aktivnosti
Osoba s paničnim poremećajem može izbjegavati aktivnosti u kojima je nekada uživala.
Može se odnositi na hobije, druženje s prijateljima ili primjerice odlazak na javna mjesta.
Izbjegava se eksponiranost zbog straha od mogućnosti pojava napada panike.
Cigarete i panični napadi
Pušenje može imati negativan utjecaj na panične napade i samo mentalno zdravlje.
Pušenje izaziva fiziološke promjene u tijelu koje mogu povećati osjetljivost na tjeskobu i izazvati panični poremećaj i / ili panične napadaje.
Nikotin uzrokuje ubrzanje srčanog ritma, povećanje krvnog tlaka i probleme s disanjem, što uvelike može pogoršati samu dijagnozu bolesti.
Panični poremećaj i prestanak pušenja
Kada se nikotin povuče iz tijela, mogu se pojaviti simptomi poput anksioznosti, razdražljivosti i povećane napetosti, što može povećati osjetljivost na panične napade
Osoba može razviti mentalnu povezanost između pušenja i smanjene tjeskobe pa pušenje može postati način suočavanja s anksioznošću.
Simptomi su anksioznosti zbog prestanka pušenja privremeni, stoga prestanak pušenja uvelike može pridonijeti poboljšanju liječenja i napretku kvalitete života osobe.
Zavirite i u ovaj članak: 10 načina kako se oduprijeti želji za duhanom
Panični poremećaj može imati negativan utjecaj na opće zdravlje i dobrobit osobe.
Stalna tjeskoba i stres povezani s poremećajem mogu dovesti do problema poput nesanice, umora, glavobolja i problema s probavom.
Osoba se može osjećati socijalno distancirano te razviti i druge zdravstvene probleme poput depresije ili drugih anksioznih poremećaja.
Međutim, postoji nada i mogućnost poboljšanja uz odgovarajuću podršku i tretman.
Panični poremećaj se uspješno liječi.
Stoga osobe koje pate trebaju tražiti stručnu pomoć kako bi dobile dijagnozu i odgovarajući tretman koji im može pomoći u poboljšanju kvalitete života.
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama.
Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet.
Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
