Otpornost bakterija na antibiotike – projekt Resistimit
Počeo projekt Resistimit, 30 infektivnih centara ujedinjeni protiv superbakterija
Rim, 19. listopada (Adnkronos Salute) – Počeo je projekt “Resistimit”, dinamički registar i softverska platforma protiv multirezistentnih bakterija ili “superbakterija”, hitne situacije u bolnicama i domovima za starije i nemoćne osobe koja u Italiji uzrokuje 15.000 smrtnih slučajeva godišnje.
“Projekt Resistimit se širi na 30 infektivnih centara na nacionalnoj razini, 10 u svakoj geografskoj regiji između sjevera, juga i središta, za aktivnosti nadzora i dijeljenje ažuriranih podataka o epidemiološkim trendovima, karakteristikama infekcije, smrtnosti povezanoj s infekcijom”,
objašnjava Marco Falcone, tajnik Talijanske udruge za infektivne i tropske bolesti (Simit).
“Italija ostaje prva europska zemlja po broju infekcija i smrtnih slučajeva, s oko 15.000 smrtnih slučajeva godišnje procijenjenih kao uzrokuje otpornost bakterija na antibiotike”, ističe Falcone.
Kao što pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije, 2050. godine otpornost bakterija na antibiotike bit će vodeći uzrok smrti u svijetu, uzrokujući 10 milijuna smrtnih slučajeva.”
Stoga ulazi u bit projekta nacionalne platforme “Resistimit”, koju je Simit realizirao za borbu protiv multirezistentnih mikroorganizama na antibiotike, otpornost bakterija na antibiotike – fenomen u porastu u cijeloj Europi, pri čemu je Italija među zemljama s najlošijim rezultatima.
“Inicijativu karakteriziraju talijanski dinamički registar za studije infekcija od strane multirezistentnih bakterija, koji uključuje 30 infektivnih centara raspoređenih između sjevera, juga i središta u vrlo čvrstom sustavu nadzora, te softverska platforma za povezivanje ovih podataka, koja će putem umjetne inteligencije postati koristan alat i za definiranje budućih scenarija. Upravo kako bi se ojačala ta mreža u tri zone zemlje, Simit je organizirao tri konferencije u Rimu, Napulju i Milanu koje će potaknuti strukturiranje ove sinergije”, sintetiziraju infektolozi.
Deset pilot-centara pokrenulo je “Resistimit” krajem 2022. godine, raspoređenih u svim područjima zemlje: Rim sa Spallanzanijem, Tor Vergatom i Umbertom I, Napulj s Cotugnom i Federicom II, Bari, Foggia, Palermo, Pisa, Varese, Modena, Perugia, Padova.
Otpornost bakterija na antibiotike
“Projekt se sada širi na 30 infektivnih centara na nacionalnoj razini, deset u svakoj geografskoj regiji između sjevera, juga i središta”, podsjeća Falcone. “Ove 30 jedinica za bolesti zaraznih bolesti obavljat će nadzorne aktivnosti i dijelit će kontinuirano ažurirane podatke o epidemiološkim trendovima, karakteristikama infekcije, smrtnosti povezanoj s infekcijom i drugim korisnim parametrima. Predmet studije bit će bakterije, gljivice, virusi i svaki drugi mikroorganizam otporan na lijekove. Naši klinički centri moraju pružiti donositeljima odluka, uključujući AIFA, tehničko-znanstveni potporu na temelju podataka iz stvarnog života kako bi se dokazala učinkovitost i sigurnost korištenja antibiotika u našoj zemlji. Antibiotici ostaju dragocjen lijek koji spašava živote, ali se moraju koristiti s uvidom.”
Osim sinergije između različitih infektivnih centara, projekt “Resistimit” ističe se i inovativnom funkcijom tehnoloških alata.
“Softverska platforma koju ćemo koristiti omogućit će nam ne samo povezivanje svih podataka iz stvarnog života, već i određivanje sustava analize samih podataka putem umjetne inteligencije s predivnim analizama”, ističe Falcone. “To znači da ćemo imati mogućnost predvidjeti dijagnoze, identificirati najbolji tretman, identificirati najsloženije slučajeve, sve do poboljšanja upravljanja infekcijama i smanjenja smrtnosti. To pretvara istraživanje iz statičnog u dinamičko.”
Otpornosti na antimikrobne lijekove
Nemogućnost sprječavanja budućih zaraznih bolesti bez rješavanja problema otpornosti na antimikrobne lijekove
Nemogućno je razmišljati o sprječavanju budućih zaraznih bolesti bez suočavanja s problemom takozvane otpornosti na antimikrobne lijekove, (otpornost bakterija na antibiotike) odnosno otpornosti koju mnogi mikroorganizmi razvijaju i prenose s generacije na generaciju na lijekove, posebno na antibiotike, dostupne u trgovini, što čini mnoge infekcije neosjetljivima na liječenje s važnim posljedicama za morbiditet i mortalitet. Naša zemlja je posebno zainteresirana – ili bi to trebala biti – za ovaj problem.
U Italiji je prekomjerna i neopravdana upotreba antibiotika u ljudskoj i veterinarskoj medicini odgovorna za oko 200.000 otpornih infekcija s oko 10.000 smrtnih slučajeva, dok se u cijeloj Europi bilježi 670.000 slučajeva otpornih infekcija i 33.000 smrtnih slučajeva.
Italija je zemlja koja najviše troši na antibiotike u Europi, s ukupnom godišnjom potrošnjom od 787 milijuna eura u 2021. godini za 11,5 DDD (prosječna doza lijeka koju odrasla osoba uzima svaki dan, s obzirom na glavnu terapijsku indikaciju samog lijeka) na 1.000 stanovnika, s velikim geografskim razlikama. Naime, DDD (definirana dnevna doza) na 1.000 stanovnika iznosi 8,7 na Sjeveru, 11,0 u Središnjoj Italiji i 15,3 na Jugu i otocima. Dobna skupina djece i starijih osoba je ona koja ima najveću potrošnju. Procjenjuje se da je najmanje 24 posto propisanih antibiotika neprikladno i nastaje otpornost bakterija na antibiotike.
Prepisivanje antibiotika za gripu
Ovi se lijekovi često ne opravdavaju bolestima za koje se propisuju. Na primjer, nepropisana uporaba antibiotika bilo koje kategorije za gripu, prehladu, akutni laringotraheitis, iznosi 33,1 posto (27,6 na Sjeveru i 40,7 na Jugu), 30,9 posto za akutnu faringitis ili tonzilitis, 29,8 posto za akutni bronhitis i 34,2 posto za nekomplikovane cistitise.
Ovaj višak terapije koju je moguće u potpunosti izbjeći – dovodi do pojave otpornost bakterija na antibiotike jer se bakterije mogu braniti. Italija je među vodećim europskim potrošačima: čak 18 europskih zemalja ima bolje standardizirane potrošnje po stanovništvu od naših na razini teritorija i bolnica [OSMED 2022]. Upotreba je veća u zimskoj sezoni nego u ljetnoj, s razlikom od oko 10 DDD/1.000 stanovnika u 2018. godini. I 2019. godine zabilježen je vrhunac u upotrebi antibiotika u razdoblju gripe, iako je, kao što je dobro poznato, uzročnici gripe su virusi, a ne bakterije i stoga mikroorganizmi koji su neosjetljivi na antibiotike.
Među ostalim, bez ikakvog razloga, upotreba antibiotika s isteklim patentom (tzv. generički) predstavlja samo 30 posto propisanih lijekova. Cijena antibiotika također je podložna značajnim varijacijama, s potrošnjom po stanovniku od 0,02 eura za amikacin i doksiciklin do 0,89 eura za cefiksim [ibidem]. Uz potrošnju za intenzivne uzgoje ne smijemo zaboraviti i propise antibiotika za kućne ljubimce koji se odnose na 6,1 tona, od čega 61 posto za pse, 10 posto za mačke i 29 posto za druge životinjske vrste [OSMED 2022].
otpornost bakterija na antibiotike
Antimikrobna otpornost: problem koji prijeti ljudskom zdravlju
Prema podacima iz programa Nacionalnog nadzora antimikrobne otpornosti – otpornost bakterija na antibiotike (AR-ISS) i nadzora bakterijemija uzrokovanih enterobacterijama rezistentnim na karbapeneme (CRE), koordiniranih od strane Nacionalnog instituta za javno zdravlje, Italija je među zemljama Europske unije s najvišim brojem smrtnih slučajeva uzrokovanih antimikrobnom otpornošću.
Posljednji dostupni podaci pokazuju da su razine antimikrobne otpornosti i multirezistentnosti bakterijskih sojeva pod nadzorom i dalje previsoke, unatoč naporima koji su poduzeti za promicanje primjerenog korištenja antimikrobnih lijekova i intervencija za kontrolu infekcija u zdravstvenim ustanovama.
U ovom se kontekstu uklapa Nacionalni plan za suzbijanje antimikrobne otpornosti (PNCAR) 2022.-2025., važan strateški dokument za poboljšanje i učiniti učinkovitijim aktivnosti suzbijanja ovog fenomena na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te za pružanje strateških smjernica i operativnih uputa za suočavanje s ovom hitnom situacijom u sljedećim godinama, slijedeći multidisciplinarni pristup i viziju One Health.
Plan se sastoji od pet međusobno povezanih područja djelovanja:
- Upravljanje
- Obrazovanje
- Informiranje, komunikacija i transparentnost
- Istraživanje, inovacije i bioetika
- Međunarodna i nacionalna suradnja
Tri tematska stupa su pak posvećena prevenciji i kontroli antimikrobne otpornosti u ljudskom, životinjskom i okolišnom sektoru:
- Integrirani nadzor i praćenje antimikrobne otpornosti (ABR), korištenja antimikrobnih lijekova, infekcija povezanih s pružanjem zdravstvene skrbi (ICA) i okolišnog monitoringa
- Prevencija ICA u bolničkom i cjelovitom okruženju i zaraznih bolesti i zoonoza
- Primjereno korištenje antimikrobnih lijekova u ljudskom i veterinarskom sektoru i pravilno upravljanje i zbrinjavanje antimikrobnih lijekova i kontaminiranih materijala
Trendsanita.it donosi razgovor o antimikrobnoj otpornosti (otpornost bakterija na antibiotike) s dr. Fortunatom Paolom D’Anconom, prvim istraživačem medicinskim istraživačem iz Nacionalnog instituta za javno zdravlje, Odjela za zarazne bolesti, Odjela za epidemiologiju, biostatistiku i matematičke modele (EPI).
Što je zapravo antimikrobna otpornost (otpornost bakterija na antibiotike /AR) i mehanizam putem kojeg neki bakterijski sojevi “odolijevaju” antimikrobnim lijekovima?
U osnovi, AR nije bolest, već neuspjeh terapije, dakle antibiotik koji koristimo za blokiranje bakterijske infekcije gubi učinkovitost zbog sposobnosti koje bakterije same steknu. Ne postoji samo jedan mehanizam, već su brojni, upravo zato što svaki antibiotik ima svoje karakteristike. Bakterije se postupno selektiraju, preživljavaju one koje imaju sposobnost deaktivirati određeni antibiotik.
Je li to prirodna sposobnost bakterija ili se stječe evolucijom?
Prirodna je za neke, ali uglavnom je stečena. Uglavnom, više se radi o selekciji nego o evoluciji. Među mnogim promjenama bakterija, kao što su virusi s varijantama, kao što smo naučili s COVID-19, u nekom trenutku, pod selekcijskim pritiskom, oni koji prežive su oni koji su u stanju deaktivirati antibiotik ili ga učiniti neučinkovitim. Postoje i mehanizmi prijenosa otpornosti između bakterija putem malih filamenta genoma zvanih plazmidi.
Otpornost bakterija na antibiotike – Zašto Italija ima primat u broju smrtnih slučajeva od AR?
Italija nije apsolutni lider u broju smrtnih slučajeva od otpornost bakterija na antibiotike, ali je među zemljama koje su najviše pogođene ovim fenomenom.
Postoji nekoliko razloga za to. Prvo, Italija je velika zemlja s velikom populacijom, što znači da ima više ljudi koji su izloženi riziku od infekcije bakterijama otpornim na antibiotike. Drugo, Italija ima visok udio bakterija otpornih na antibiotike, što znači da je vjerojatnije da će ljudi koji se inficiraju ovim bakterijama umrijeti. Treće, Italija ima stariju populaciju, a stariji ljudi su osjetljiviji na infekcije i imaju veću vjerojatnost da će umrijeti od njih.
Otpornost bakterija na antibiotike – Je li to zbog prekomjernog korištenja antibiotika?
Prekomjerno korištenje antibiotika je jedan od glavnih čimbenika koji doprinose razvoju otpornosti na antibiotike. U Italiji se antibiotici često propisuju nepotrebno ili se koriste na pogrešan način. To dovodi do toga da bakterije imaju više prilika da se razviju u otporne oblike.
Osim toga, u Italiji je česta pojava hospitalnih infekcija, koje su često uzrokovane bakterijama otpornim na antibiotike. To je zbog toga što se u bolnicama često koriste antibiotici, što dovodi do širenja otpornih bakterija.
Otpornost bakterija na antibiotike (AR) – Koji su učinci?
AR ima ozbiljne posljedice za javno zdravlje. Osim što uzrokuje smrt, otpornost bakterija na antibiotike može dovesti do produženog boravka u bolnici, ponovljenih operacija i drugih komplikacija. AR također može biti vrlo skupa, jer povećava troškove liječenja i skrbi.
Što se može učiniti da se smanji otpornost bakterija na antibiotike.
Postoji nekoliko mjera koje se mogu poduzeti kako bi se smanjila AR. Jedna od ključnih mjera je promicanje pravilnog korištenja antibiotika. To znači da se antibiotici trebaju propisivati samo kada su stvarno potrebni i da se trebaju koristiti na ispravan način.
Druga važna mjera je prevencija hospitalnih infekcija. To se može učiniti poboljšanjem higijenskih standarda u bolnicama i drugih zdravstvenih ustanova kako bi se smanjila otpornost bakterija na antibiotike.
Italija je poduzela neke korake za borbu protiv AR. U 2022. godini usvojen je Nacionalni plan za suzbijanje antimikrobne otpornosti (PNCAR) 2022.-2025. Ovaj plan uključuje niz mjera za promicanje pravilnog korištenja antibiotika i prevenciju hospitalnih infekcija.
Iako je još prerano govoriti o rezultatima PNCAR-a, plan je korak u pravom smjeru. Ako se uspješno provede, PNCAR bi mogao pomoći u smanjenju AR u Italiji i širom svijeta.
Otpornost bakterija na antibiotike – Evo još nekoliko detalja o nekim od mjera koje se mogu poduzeti za borbu protiv AR:
- Promjena propisivanja antibiotika: Liječnici bi trebali biti oprezniji u propisivanju antibiotika i trebali bi ih propisivati samo kada su stvarno potrebni.
- Edukacija javnosti: Ljudi trebaju biti svjesni rizika od prekomjernog korištenja antibiotika i trebali bi biti upoznati s pravilnim načinom korištenja antibiotika.
- Poboljšanje higijenskih standarda: Bolnice i druge zdravstvene ustanove trebale bi poduzeti mjere za sprječavanje širenja otpornih bakterija, kao što su poboljšanje higijene ruku i čišćenje i dezinfekcija opreme.
- Razvoj novih antibiotika: Potrebno je razviti nove antibiotike koji su učinkoviti protiv otpornih bakterija.
AR je ozbiljan problem koji predstavlja prijetnju javnom zdravlju. Međutim, postoje mjere koje se mogu poduzeti kako bi se smanjila AR. Ako se ove mjere uspješno provedu, AR bi se mogla kontrolirati i spriječiti.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
izvor: https://www.costruiresalute.it/?q=news/al-resistimit-30-centri-infettivologici-uniti-contro-super-batteri
https://www.linkiesta.it/2023/10/resistenza-agli-antibiotici-garattini-resistenza-prevenzione-libro-mulino-estratto/
