Osteoporoza – tiha epidemija 21. stoljeća

Osteoporoza je bolest suvremenog doba, umnogome uvjetovana načinom života te predstavlja prijetnju od prijeloma u zlatnim godinama.

Osteoporoza

Osteoporoza je tiha, ali progresivna bolest u kojoj bez prevencije dolazi do potpunog smanjenja koštane mase i propadanja tkiva. S vremenom dolazi do značajnog smanjenja koštane mase i kostiju, a kako osoba stari slika je sve lošija, pogoršana prirodnim odljevom kalcija.

Takve tanke kosti smanjene koštane mase krhkije su i sklonije prijelomima. I tu se otkriva stvarni problem ove bolesti – ona nema simptoma sve do samog prijeloma. Nema simptoma, nema bolova, nema ograničenja koja upozoravaju.

Najveću masu kost postiže između 20. i 30. godine života. Nakon 40. razgradnja u kostima postaje intenzivnija od izgradnje pa se ukupna masa kosti smanjuje. U osteoporozi resorpcija kosti je veća od njezina stvaranja. I to rezultira smanjenjem koštane mase bez poremećaja mineralizacije kosti.

Osteoporoza – Važna je prevencija

Prevencija uključuje mjere koje treba poduzeti da se postigne najveća moguća koštana masa.

• Genetski faktori određuju kontrolu brzine razaranja i stvaranja koštanog tkiva.
  Kako bi se postigla najveća moguća koštana masa, moramo osigurati dovoljnu količinu minerala našem organizmu. Kost je složena tvorevina sastavljena od visoko mineraliziranog tkiva. Uz kalcij su važni i magnezij, bakar, fosfor, silicij, mangan i molibden.
• Tjelesna aktivnost je vrlo bitna jer se kretanjem stimulira kost. Preporučuje se hodanje, penjanje, vožnja biciklom, aerobik, odnosno svaka aktivnost koja opterećuje kost.
• Pušenje treba izbjegavati jer izaziva niz štetnih utjecaja na koštano tkivo. Ubrzava gubitak koštane mase, snižava razinu estrogena, smanjuje tjelesnu težinu, dovodi do pojave ranije menopauze. Jednako tako i alkohol ometa resorpciju minerala te štetno utječe na razgradnju-izgradnju kostiju.
• U prehrani je potrebno posebno pripaziti da se unosi dovoljno kalcija, a to znači što više mlijeka i mliječnih proizvoda, voća i povrća, treba izbjegavati brzu hranu i gazirana pića te alkohol i kavu.

Rizični čimbenici za osteoporozu

Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. Najčešća je tzv. postmenopauzalna osteoporoza. Ona nastaje zbog pada ženskog spolnog hormona estrogena, a razvija se 15-20 godina nakon menopauze. Ova metabolička bolest se može javiti i u trudnoći, premda je takvo što rijetko. U svim navedenim slučajevima osteoporoza može dovesti do prijeloma (najčešće kralježnice, natkoljenične kosti i podlaktice). Osim toga, prijelom kuka u starijoj dobi praćen je povećanom smrtnošću.

Tako petina bolesnika umire u roku od šest mjeseci, a dvije trećine bolesnika nakon prijeloma kuka ovisno je o tuđoj pomoći.

Najvažniji rizični čimbenik za razvoj osteoporoze je niska koštana masa, kada je BMD manji od 19.

Gubitak koštane mase počinje oko tridesete godine života, tako da je vršna koštana masa od odlučujuće važnosti za veličinu gubitka koštane mase u starosti. Genetika određuje 60 posto vršne koštane mase, a ostali čimbenici koji imaju utjecaj su prehrana, hormonalni status, tjelesna aktivnost te životne navike poput pušenja, prekomjernog uživanja kave i alkohola, niskog unosa kalcija i vitamina D. Ženski spol, bijela rasa, visoka dob i demencija također su čimbenici rizika za osteoporozu.

Nedostatak ženskog spolnog hormona

Nedostatak ženskog spolnog hormona (estrogena) koji je uzrok postmenopauzalne osteoporoze može se javiti i u mlađoj dobi. Manjak estrogena javlja se i kod produljenog postmenopauzalnog krvarenja. Ono traje dulje od godinu dana, a dugotrajna imobilizacija i smanjena tjelesna aktivnost također povećavaju rizik za osteoporozu. Isto čine i neke upalne bolesti, bolesti štitnjače, poremećaj spolnih žlijezda u muškaraca i žena, bolesti bubrega, stanja po operaciji želudca nakon karcinoma, bolesti vezivnog tkiva, koštane srži.

Nadalje, poremećaj ravnoteže, propriocepcije, smetnje vida, slabost mišića, deformacije stopala, skraćenje ekstremiteta.. Sve to može dovesti do poremećaja hoda te povećati sklonosti padu.

Treba bit i na oprezu ako se uzimaju sljedeći lijekovi: glukokortikosteroidi (više od 5 miligrama dulje od tri mjeseca), antikoagulansi, citostatici (kod kemoterapije), antacidi, kao i prekomjerna doza hormona štitnjače.

Kada načiniti prvu denzitometriju?

Prvu denzitometriju žene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a muškarci u dobi od 70 godina.

Zlatni standard u dijagnosticiranju osteoporoze je denzitometrija. Predstavlja radiološku metodu koja nam pokazuje odstupanje od vršne koštane mase za mladu odraslu populaciju. Mjerenje se vrši na slabinskoj kralježnici i vratu natkoljenične kosti. Kod bolesnika u kojih nije moguće napraviti denzitometriju kuka (kao u slučaju umjetnih kukova), tada se radi denzitometrija podlaktice.

Osteoporoza – Liječenje bolesti

Teoretski se osteoporoza ne može izliječiti već se uzima terapija kako bi se spriječio njezin tijek. Ona se liječi lijekovima i dodacima prehrani.

Lijekovi koji se koriste za liječnje osteoporoze uzimaju se dugo vremena i ne uklanjaju simptome odmah po primjeni. Najčešće se koriste hormoni za nadomjesno liječenje (HNL) te lijekovi koji usporavaju resorpciju lijekova. Te lijekove isključivo propisuje liječnik specijalist.

Od preparata koje možete kupiti sami za prevenciju osteoporoze su razni preparati kalcija, a dolaze u obliku tableta, šumećih tableta, tekućine i sl.

Jednako su tako česti preparati koji su kombinacija kalcija i drugih minerala. Oni pomažu u održavanju normalne izgradnje-razgradnje kostiju. Poželjno je da prije odabira preparata potražite savjet svog ljekarnika.

Korisni savjeti u sprječavanju osteoporoze

• Prestanite pušiti i smanjite unos alkohola (umjereno konzumiranje alkohola znači jedno alkoholno piće za žene i dva za muškarce na dan; alkoholno piće znači jedna velika čaša piva, jedna čaša vina ili jedna čašica jakog alkoholnog pića) i kave (dvije do tri kave dnevno pogotovo ako se piju s mlijekom ne predstavljaju opasnost)
• Pokrenite se – tjelesna aktivnost izuzetno je bitna.
• Vježbanje u doba rasta i razvoja doprinosi razvoju vršne koštane mase. Istraživanja su pokazala da vježbe mogu povećati koštanu masu kao i antiresorptivni lijekovi. Skromniji učinak imaju kod osoba od 65-79 godine kada djeluju samo na povećanje mišićne snage.
• Vježbajte barem tri puta tjedno. Vježbe moraju biti aktivne, dinamičke, antigravitacijske s otporom. Također su bitne vježbe balansa kojima se korigira postura, snaženje mišića (napose mišića ispružača) kralješnice i mišića kuka.
• Duge šetnje prikladan su oblik tjelesne aktivnosti za osobe različite životne dobi, a trebale bi biti isprekidane s 1-2 minute žustrog hoda.
• Sprječavanje padova – provjerite uzrokuje li neki od lijekova koji uzimate pospanost ili gubitak ravnoteže. Nosite stabilnu i obuću s neklizajućim potplatima, korigirajte vid odgovarajućim naočalama, a koristite se I pomagalima za hod ako je potrebno.
• Pazite na skliske podove, smanjenu osvijetljenost, stepenice i druge arhitektonske prepreke u prostorijama u kojima se krećete.

*******

Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.

Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.

eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.

Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu

Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>

*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;

Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)