Multipla skleroza
Multipla skleroza je često bolno, kronično neurološko stanje. Bol kod MS-a može biti uzrokovana oštećenjem živaca, grčevima mišića ili promjenama u načinu na koji osjećate bol.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Razumijevanje zašto je multipla skleroza bolna
Multipla skleroza (MS) je neurološko stanje koje može dovesti do značajnog invaliditeta zbog progresivnih neuroloških problema. Multipla skleroza može uzrokovati bol abnormalnim aktiviranjem živaca ili oštećenjem živaca.
Različiti uzroci boli tretiraju se različito, pa ako imate MS i bol, trebali biste obavijestiti svog liječnika ili neurologa. Oni mogu surađivati s vama u liječenju MS-a, a istovremeno upravljati bolom koju biste mogli osjećati.
Što je multipla skleroza?
Multipla skleroza je demijelinizirajuće stanje živčanog sustava, što znači da je zaštitni mijelin oko vaših živaca istrošen ili oštećen.
Bez mijelina, vaši živci mogu postati ozlijeđeni, što može uzrokovati probleme u cijelom tijelu. To može uključivati promjene u vidu, slabost i abnormalne senzacije koje se mogu pojaviti i nestati tijekom vremena i mogu utjecati na bilo koji dio tijela.
Je li multipla skleroza bolna?
Bol je vrlo čest simptom MS-a.
Studija iz 2015. pokazala je da je 63% sudionika s multiplom sklerozom doživjelo bol zbog tog stanja.
Bol obično postaje intenzivnija kako MS napreduje kod osoba starijih od 65 godina, s više invaliditeta zbog MS-a te imaju depresiju ili anksioznost.
MS bol može biti akutna (traje kratko) ili kronična (dugotrajna).
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Koje vrste boli može doživjeti osoba s MS-om?
Ukoliko imate MS, možete osjetiti bol bilo gdje u tijelu koje je zahvaćeno. Postoji nekoliko uobičajenih sindroma boli koji su povezani s MS-om:
- Migrena: Ovo stanje karakteriziraju dugotrajne, jake glavobolje, sa ili bez vizualne aure.
- Neuralgija trigeminusa: Ovo opisuje šokantan osjećaj na jednoj strani lica izazvan dodirivanjem lica ili niskim temperaturama.
- Lhermitteov znak: Ovo opisuje električni osjećaj u vratu ili leđima koji možete osjetiti kada savijate vrat.
Što uzrokuje bol ako imate multiplu sklerozu?
Bol možemo kategorizirati u tri vrste ovisno o uzroku:
- Neuropatska bol: Ova vrsta MS boli javlja se u dijelovima tijela i uzrokovana je ozljedom vaših živaca.
- Nociceptivna bol: Ova vrsta nastaje zbog aktivacije receptora boli u tijelu uslijed ozljede tkiva, što je najčešće uzrokovano grčevima mišića kod osoba s multiplom sklerozom.
- Nociplastična bol (centralna bol): Ova vrsta nastaje zbog promjene u načinu na koji mozak funkcionira i razumije bol. Obično je uzrokovana kroničnom bolešću i ponovljenim epizodama boli koje uzrokuju ovu promjenu.
Kako se liječi bol uzrokovana MS-om?
Budući da postoji nekoliko različitih uzroka boli u MS-u, plan liječenja za liječenje boli obično je jedinstven i usmjeren je na uzrok boli.
Neki uobičajeni lijekovi koji se mogu koristiti su:
- Sredstva za ublažavanje bolova (analgetici): Ovi lijekovi uključuju nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) i opijate. Uglavnom se koriste za nociceptivnu bol.
- Lijekovi protiv napadaja: lijekovi protiv napadaja ili epilepsije poput karbamazepina i fenitoina mogu se koristiti za liječenje neuropatske i nociplastične boli.
- Antidepresivi: Antidepresivi poput duloksetina, venlafaksina i amitriptilina mogu se koristiti za liječenje neuropatske i nociplastične boli.
- Živčani agensi: živčani agensi poput gabapentina su kemikalije koje ometaju živčani sustav. Najučinkovitiji su za neuropatsku bol.
Neki ljudi s multiplom sklerozom navode da komplementarni tretmani za bol, kao što je terapija masažom, pomažu ublažiti njihovu bol.
Druga važna komponenta upravljanja boli je učinkovito liječenje MS-a općenito. Zdravstveni djelatnici mogu kratkoročno koristiti steroide s dugotrajnim injekcijama ili oralnim lijekovima za pomoć u upravljanju simptomima MS-a.
Postoje li načini na koje mogu spriječiti bol kod MS-a?
Da. Izbjegavanje pušenja i konzumacije alkohola, tjelesna aktivnost, održavanje umjerene težine i uravnotežena prehrana mogu pomoći u sprječavanju boli kod MS-a.
Gdje mogu potražiti više informacija o MS-u?
Pouzdano mjesto za pronalaženje više informacija o MS-u je Savez Društava Multiple Skleroze Hrvatske.
Može li bol multiple skleroze utjecati na mentalno zdravlje?
Ljudi koji su depresivni i anksiozni prijavljuju izraženiju bol. Ako ste zabrinuti da biste mogli biti depresivni, obratite se liječniku, terapeutu ili zdravstvenom radniku za pomoć u upravljanju simptomima depresije i boli.
7 savjeta za samonjegu kod multiple skleroze
Multipla skleroza može biti nepredvidiva bolest, različite težine. Iako ne postoji poznati lijek, MS samozbrinjavanje može vam pomoći u upravljanju simptomima i održavanju najbolje moguće kvalitete života s MS-om.
Prema presječnoj studiji objavljenoj 2021., MS samozbrinjavanje uvelike utječe na kvalitetu života osobe. Međutim, od 280 ljudi u istraživanju, samo je polovica postigla potrebnu razinu brige o sebi.
MS iskustvo je jedinstveno za svaku osobu. Bez obzira na to koliko su vaši simptomi blagi ili teški, mogućnosti samoliječenja multiple skleroze mogu učiniti razliku.
- Stvorite skup alata za ‘dobar osjećaj’
- Pronađite dijetu koja vam odgovara – a ne protiv vas
- Usredotočite se na život izvan MS-a
- Pokušajte prestati pušiti
- Ostanite društveno aktivni
- Spavajte dovoljno
- Vježbajte
Što biste trebali znati
Multipla skleroza je kronično stanje
Multipla skleroza je kronično stanje, što znači da je dugotrajno i da za nju nema lijeka. Ipak, važno je znati da za veliku većinu ljudi koji imaju MS bolest nije smrtonosna.
Većina od 2,3 milijuna ljudi diljem svijeta s multiplom sklerozom ima standardan životni vijek. Nekoliko rijetkih može imati komplikacije toliko teške da im se život skrati.
Iako je multipla skleroza doživotno stanje, mnogi njezini simptomi mogu se kontrolirati lijekovima i prilagodbom načina života.
Multipla skleroza pogađa mlađe odrasle osobe, a često i žene
Iako se MS može dijagnosticirati kod djece i starijih osoba, oboljelima se obično dijagnosticira u dobi između 20 i 50 godina, prema Nacionalnom društvu za multiplu sklerozu (NMSS).
Kada se dijagnoza postavi kada je osoba starija od 50 godina, to se obično naziva MS s kasnim početkom. Starijim odraslim osobama ponekad je teže pronaći dijagnozu zbog drugih stanja povezanih s dobi sa sličnim simptomima.
Žene imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će razviti MS od ostalih.
Multipla skleroza može biti teško dijagnosticirati
MS može biti izazov za dijagnosticiranje. Simptomi i pojedinačni testovi možda neće biti dovoljni da se definitivno dijagnosticira MS. Multipla skleroza dijeli simptome s nizom drugih stanja, što otežava određivanje izvora.
Obično su potrebni višestruki testovi kako bi se isključili drugi mogući uzroci simptoma, uključujući:
- krvne pretrage
- neurološki pregledi
- magnetska rezonancija (MRI)
- test vizualnog evociranog potencijala (VEP).
- analiza spinalne tekućine
- optička koherentna tomografija (OCT)
Multipla skleroza simptomi variraju
Popis mogućih simptoma MS-a je dugačak. Uključuje obamrlost i trnce, probleme s vidom, probleme s ravnotežom i pokretljivošću te nejasan govor.
Ne postoji nešto poput “tipičnog” simptoma MS jer svaka osoba drugačije doživljava bolest. Isti se simptomi mogu pojavljivati i nestajati često ili možete ponovno uspostaviti izgubljenu funkciju, poput kontrole mjehura.
Nepredvidivi obrazac simptoma povezan je s time koje živce vaš imunološki sustav napada u bilo kojem trenutku.
Multipla skleroza je tiha bolest
Multipla skleroza je označena kao “tiha bolest” ili “nevidljiva bolest”. Mnogi ljudi s multiplom sklerozom ne izgledaju nimalo drugačije od onih koji je nemaju jer neki od simptoma, poput zamagljenog vida, senzornih problema i kronične boli, nisu vidljivi.
Međutim, netko s multiplom sklerozom može trebati poseban smještaj iako nema problema s kretanjem i čini se da je dobro.
MS se također naziva tihom bolešću jer čak i tijekom remisije bolest i dalje napreduje. To se ponekad naziva “tiho napredovanje” MS-a.
Pomaže vam da ostanete hladni
Netolerancija na toplinu čest je problem i često uzrokuje pogoršanje simptoma. Možete osjetiti skok simptoma od:
- vruće vrijeme ili izlaganje suncu
- groznica ili bolest
- tople kupke ili tuševi
- pregrijavanje od vježbanja
- koristite ventilatore i klima uređaje, rashladna pića i ledene obloge da biste se rashladili.
- nosite slojeve lagane odjeće koja se lako skida. Može pomoći i rashladni prsluk.
Važno je napomenuti da iako možete imati recidiv koji je povezan s vrućinom, visoke temperature ne uzrokuju brže napredovanje MS-a.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
Pročitajte i PRF vs PRP: Sličnosti i razlike tretmana
