Maligne bolesti
Maligne bolesti, u narodu poznate kao rak, predstavljaju veliki zdravstveni izazov s kojim se suočava moderna medicina.
Ova opasna bolest ima mnoge različite oblike, no postoje tri najčešće vrste koje se javljaju u Hrvatskoj. To su rak dojke, rak debelog crijeva i rak pluća.
Maligne bolesti, poput raka, predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremene medicine.
U nastavku saznajte više o simptomima ovih vrsta raka i kako ih prepoznati.
- Rak dojke – Ova vrsta raka najčešće se javlja kod žena, iako može utjecati i na muškarce. Simptomi mogu uključivati kvržicu ili otvrdnuće u dojci, promjene veličine ili oblika dojke, oticanje ili crvenilo kože, zadebljanje kože ili bradavice, iscjedak iz bradavice ili osjet peckanja u dojci.
- Rak debelog crijeva – Ovaj rak pojavljuje se u debelom crijevu i rektumu. Simptomi mogu uključivati bol u trbuhu, krv u stolici, zatvor ili proljev, gubitak težine i umor.
- Rak pluća – Ova vrsta raka nastaje u plućima. Simptomi uključuju kašalj koji ne prolazi, bol u prsima, otežano disanje, gubitak apetita i gubitak težine.
Iako su ovi simptomi često povezani s drugim bolestima ili stanjima, važno je obratiti pažnju na njih i potražiti liječničku pomoć ako se javljaju.
Navedene statistike ukazuju da su ove tri vrste raka najčešće u Hrvatskoj. Stoga je važno provoditi redovite preglede i rano otkrivanje kako bi se povećala šansa za uspješno liječenje.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku
Maligne bolesti – Rak dojke
Rak dojke je najčešći oblik raka kod žena diljem svijeta. Simptomi uključuju otvrdnuće ili kvržicu u dojci ili pazušnoj šupljini, promjenu oblika ili veličine dojke, kožne promjene na dojci ili oko nje, iscjedak iz bradavice i natečene limfne čvorove ispod pazuha. Rak dojke može pogoditi žene u bilo kojoj dobi, ali najčešći je kod žena starijih od 50 godina. Ipak, važno je napomenuti da se rak dojke može javiti i kod muškaraca, ali u izrazito manjem broju slučajeva.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2018. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 2.199 novooboljelih žena od raka dojke, a 515 žena je umrlo od ove bolesti. Brojke su zabrinjavajuće, ali i dalje postoji nada u potpunom izlječenju raka dojke ako se otkrije u ranim stadijima.
Maligne bolesti – Rak debelog crijeva
Rak debelog crijeva je treći najčešći oblik raka i drugi najčešći uzrok smrti od raka u svijetu. Simptomi uključuju promjene u crijevima, poput proljeva ili zatvora, krv u stolici, gubitak težine i umor. Rak debelog crijeva najčešće pogađa osobe starije od 50 godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2018. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 3.198 novih slučajeva raka debelog crijeva, a 1.673 osobe su umrle od ove bolesti. Važno je napomenuti da se rak debelog crijeva može spriječiti ako se redovito provodi kolonoskopija, što omogućuje rano otkrivanje i uklanjanje prekanceroznih promjena u crijevima.
Maligne bolesti – Rak pluća
Rak pluća je najčešći uzrok smrti od raka u svijetu. Simptomi uključuju kašalj, iskašljavanje krvi, otežano disanje i bol u prsima. Rak pluća najčešće pogađa osobe starije od 50 godina koje su dugotrajno pušile, ali može se javiti i kod osoba koje nikada nisu pušile.
U ranoj fazi rak pluća često nema simptome, što je razlog zašto je važno provoditi redovite preglede pluća radi otkrivanja raka u ranijoj fazi.
Najčešći uzrok raka pluća je pušenje, ali i izloženost zagađenom zraku, rad s azbestom te genetski faktori mogu povećati rizik od razvoja ove bolesti. Važno je primijetiti i obratiti pažnju na simptome te se redovito kontrolirati kako bi se otkrio rak pluća u ranijim fazama, kada je izlječenje vjerojatnije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2018. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 2.518 novih slučajeva raka pluća, a 2.242 su umrle od te bolesti.
Maligne bolesti
Što su maligne bolesti?
Maligne bolesti su stanja u kojima se stanice u tijelu nekontrolirano dijele i rastu, što može dovesti do stvaranja tumora ili drugih zloćudnih formacija. Uzroci malignih bolesti su različiti i mogu uključivati genetske faktore, izloženost karcinogenima, loše životne navike i drugo.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su maligne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u populaciji u dobi od 45 do 74 godine. Godišnje se u Hrvatskoj dijagnosticira oko 22 000 novih slučajeva malignih bolesti, a najčešće su to rak dojke, pluća, debelog crijeva, prostate i želuca. Broj oboljelih od malignih bolesti u Hrvatskoj je u porastu u posljednjih nekoliko desetljeća, a to je trend koji se primjećuje i u drugim dijelovima svijeta.
Važno je napomenuti da je rano otkrivanje maligne bolesti ključno za uspješno liječenje, stoga se preporučuje redovito provođenje pregleda i dijagnostičkih testova.
Maligne bolesti Simptomi
Maligne bolesti, poznatije kao rak, predstavljaju skupinu bolesti koje nastaju zbog nekontroliranog rasta stanica koje mogu prodrijeti u okolna tkiva i širiti se na udaljene dijelove tijela (metastazirati).
Simptomi malignih bolesti ovise o vrsti i stadiju bolesti, ali uključuju sljedeće:
- Umor i iscrpljenost koji ne prolaze ni nakon odmora.
- Promjene na koži, poput neizlječivih rana ili izbočina.
- Bol u području tumora ili u drugim dijelovima tijela.
- Promjene u probavnom sustavu, poput zatvora ili proljeva.
- Gubitak težine i smanjeni apetit.
- Promjene u mokrenju ili funkciji mokraćnog sustava.
- Promjene u vidu ili slušanju.
Važno je naglasiti da simptomi malignih bolesti nisu uvijek prisutni ili vidljivi u ranim fazama bolesti, stoga je redovito provođenje preventivnih pregleda izuzetno važno za otkrivanje bolesti u ranoj fazi.
Koja je razlika između benignog i malignog tumora?
Benigni i maligni tumori Razlika
Benigni i maligni tumori su dva različita tipa tumora. Benigni tumor obično ne predstavlja ozbiljnu prijetnju životu i ne raste agresivno. Za razliku od toga, maligni tumor može biti opasan i brzo se širiti u druge dijelove tijela, što može ugroziti život.
Benigni tumori su obično ograničeni na jedno područje tijela, ne prodiru u susjedna tkiva i ne metastaziraju u druge dijelove tijela. Najčešće su sporog rasta i dobroćudni. Često se uklanjaju kirurški i obično ne trebaju daljnju terapiju.
Maligni tumori su obično brzog rasta i agresivni. Oni se mogu proširiti u okolna tkiva, a ponekad i u druge dijelove tijela. Ovaj proces se zove metastaza. Maligni tumori su obično ozbiljniji od benignih tumora i mogu biti smrtonosni ako se ne liječe na vrijeme. Liječenje malignih tumora obično uključuje kombinaciju kirurškog uklanjanja, kemoterapije, radioterapije i drugih terapija.
Važno je naglasiti da se benigni tumori ne pretvaraju u maligne tumore i da maligni tumori nisu posljedica prethodnog benignog tumora. To su dvije različite vrste tumora koje imaju različite karakteristike i zahtijevaju različite pristupe u dijagnozi i liječenju.
Moze li benigni tumor postati maligni?
Iako se benigni tumori obično ne razvijaju u maligne, u rijetkim slučajevima se to može dogoditi.
Benigni tumori ne šire se na druge dijelove tijela, nemaju sposobnost invazije i ne uništavaju okolno tkivo.
Međutim, ako se stanice u benignom tumoru promijene, mogu postati maligne i početi se brzo razmnožavati i širiti na druge dijelove tijela. Ovo se naziva transformacija benignog tumora u maligni tumor, a proces se može nazvati karcinogenezom.
Iako je rizik od transformacije benignog tumora u maligni vrlo nizak, važno je redovito pratiti stanje tumora kako bi se pravovremeno otkrile promjene u ponašanju tumora i poduzeli odgovarajući tretmani.
Maligne bolesti
Postoji li razlika između tumora i raka?
Tumor i rak Razlika
Da, postoji razlika između tumora i raka. Tumor je nekontrolirano nakupljanje stanica koje se mogu pojaviti na različitim dijelovima tijela. Tumor može biti benigni (ne-kancerogeni) ili maligni (kancerogeni). Benigni tumori su obično manji i manje agresivni od malignih tumora. Oni ne rastu u okolno tkivo ili se šire na druge dijelove tijela, stoga se obično lako uklanjaju i često ne predstavljaju prijetnju životu.
S druge strane, rak je maligni tumor koji je opasniji za zdravlje i život osobe. Rak se razvija kada se stanice tumora počnu nekontrolirano dijeliti i širiti u okolno tkivo i druge dijelove tijela.
Rak može utjecati na vitalne organe, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema i smrtnih ishoda ako se ne liječi na vrijeme.
Kako se dijagnosticira tumor?
Dijagnosticiranje tumora može uključivati različite postupke, ovisno o vrsti tumora i mjestu na kojem se nalazi. Ovdje su navedeni neki od najčešćih načina dijagnosticiranja tumora:
- Fizički pregled: Liječnik može palpirati tijelo pacijenta kako bi pronašao bilo kakve izbočine ili abnormalnosti.
- Snimanje: Snimanje kao što su rendgenski snimci, magnetska rezonancija (MR) i računalna tomografija (CT) mogu pomoći u otkrivanju tumora.
- Biopsija: Ovo je postupak kojim se uzima uzorak tkiva tumora i pregledava pod mikroskopom kako bi se utvrdilo je li tumor benigni ili maligni.
- Krvni testovi: U nekim slučajevima, određeni krvni testovi mogu ukazivati na postojanje tumora u tijelu.
- Endoskopija: Endoskopija uključuje umetanje tankog, fleksibilnog instrumenta s kamerom u tijelo kako bi se pregledali unutarnji organi.
U slučaju da je tumor dijagnosticiran, daljnji postupci u liječenju ovise o vrsti tumora i stupnju njegove ozbiljnosti.
Maligne bolesti – Razumijevanje malignih bolesti i njihova dijagnostika
U zaključku, maligne bolesti predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem širom svijeta, uključujući i Hrvatsku. Iako su simptomi nekih vrsta raka slični drugim manje ozbiljnim zdravstvenim problemima, važno je da se obratite svom liječniku ako primijetite bilo kakve promjene u tijelu koje ne nestaju nakon nekoliko tjedana.
Rana dijagnostika i pravovremeno liječenje maligne bolesti ključni su za povećanje šanse za potpunim izlječenjem i preživljavanjem.
Uz to, važno je educirati se o načinima prevencije raka i živjeti zdrav životni stil. To uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, izbjegavanje pušenja i konzumiranje alkohola te redovite medicinske preglede. Kao društvo, moramo raditi na podizanju svijesti o raku i pružiti podršku oboljelima i njihovim obiteljima.
Unatoč brojnim izazovima, napredak u medicinskim istraživanjima i tehnologiji u posljednjih nekoliko desetljeća značajno je poboljšao ishode za pacijente s rakom. Nastavak ulaganja u istraživanja i terapije ključan je za daljnji napredak u liječenju i preživljavanju pacijenata oboljelih od raka.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
