Maligne bolesti
Maligne bolesti, u narodu poznate kao rak, predstavljaju veliki zdravstveni izazov s kojim se suočava moderna medicina.
Ova opasna bolest ima mnoge različite oblike, no postoje tri najčešće vrste koje se javljaju u Hrvatskoj. To su rak dojke, rak debelog crijeva i rak pluća.
Maligne bolesti, poput raka, predstavljaju jedan od najvećih izazova suvremene medicine.
U nastavku saznajte više o simptomima ovih vrsta raka i kako ih prepoznati.
- Rak dojke – Ova vrsta raka najčešće se javlja kod žena, iako može utjecati i na muškarce. Simptomi mogu uključivati kvržicu ili otvrdnuće u dojci, promjene veličine ili oblika dojke, oticanje ili crvenilo kože, zadebljanje kože ili bradavice, iscjedak iz bradavice ili osjet peckanja u dojci.
- Rak debelog crijeva – Ovaj rak pojavljuje se u debelom crijevu i rektumu. Simptomi mogu uključivati bol u trbuhu, krv u stolici, zatvor ili proljev, gubitak težine i umor.
- Rak pluća – Ova vrsta raka nastaje u plućima. Simptomi uključuju kašalj koji ne prolazi, bol u prsima, otežano disanje, gubitak apetita i gubitak težine.
Iako su ovi simptomi često povezani s drugim bolestima ili stanjima, važno je obratiti pažnju na njih i potražiti liječničku pomoć ako se javljaju.
Navedene statistike ukazuju da su ove tri vrste raka najčešće u Hrvatskoj. Stoga je važno provoditi redovite preglede i rano otkrivanje kako bi se povećala šansa za uspješno liječenje.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku
Maligne bolesti – Rak dojke
Rak dojke je najčešći oblik raka kod žena diljem svijeta. Simptomi uključuju otvrdnuće ili kvržicu u dojci ili pazušnoj šupljini, promjenu oblika ili veličine dojke, kožne promjene na dojci ili oko nje, iscjedak iz bradavice i natečene limfne čvorove ispod pazuha. Rak dojke može pogoditi žene u bilo kojoj dobi, ali najčešći je kod žena starijih od 50 godina. Ipak, važno je napomenuti da se rak dojke može javiti i kod muškaraca, ali u izrazito manjem broju slučajeva.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2018. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 2.199 novooboljelih žena od raka dojke, a 515 žena je umrlo od ove bolesti. Brojke su zabrinjavajuće, ali i dalje postoji nada u potpunom izlječenju raka dojke ako se otkrije u ranim stadijima.
Maligne bolesti – Rak debelog crijeva
Rak debelog crijeva je treći najčešći oblik raka i drugi najčešći uzrok smrti od raka u svijetu. Simptomi uključuju promjene u crijevima, poput proljeva ili zatvora, krv u stolici, gubitak težine i umor. Rak debelog crijeva najčešće pogađa osobe starije od 50 godina.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2018. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 3.198 novih slučajeva raka debelog crijeva, a 1.673 osobe su umrle od ove bolesti. Važno je napomenuti da se rak debelog crijeva može spriječiti ako se redovito provodi kolonoskopija, što omogućuje rano otkrivanje i uklanjanje prekanceroznih promjena u crijevima.
Maligne bolesti – Rak pluća
Rak pluća je najčešći uzrok smrti od raka u svijetu. Simptomi uključuju kašalj, iskašljavanje krvi, otežano disanje i bol u prsima. Rak pluća najčešće pogađa osobe starije od 50 godina koje su dugotrajno pušile, ali može se javiti i kod osoba koje nikada nisu pušile.
U ranoj fazi rak pluća često nema simptome, što je razlog zašto je važno provoditi redovite preglede pluća radi otkrivanja raka u ranijoj fazi.
Najčešći uzrok raka pluća je pušenje, ali i izloženost zagađenom zraku, rad s azbestom te genetski faktori mogu povećati rizik od razvoja ove bolesti. Važno je primijetiti i obratiti pažnju na simptome te se redovito kontrolirati kako bi se otkrio rak pluća u ranijim fazama, kada je izlječenje vjerojatnije.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2018. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 2.518 novih slučajeva raka pluća, a 2.242 su umrle od te bolesti.
Maligne bolesti
Što su maligne bolesti?
Maligne bolesti su stanja u kojima se stanice u tijelu nekontrolirano dijele i rastu, što može dovesti do stvaranja tumora ili drugih zloćudnih formacija. Uzroci malignih bolesti su različiti i mogu uključivati genetske faktore, izloženost karcinogenima, loše životne navike i drugo.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su maligne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u populaciji u dobi od 45 do 74 godine. Godišnje se u Hrvatskoj dijagnosticira oko 22 000 novih slučajeva malignih bolesti, a najčešće su to rak dojke, pluća, debelog crijeva, prostate i želuca. Broj oboljelih od malignih bolesti u Hrvatskoj je u porastu u posljednjih nekoliko desetljeća, a to je trend koji se primjećuje i u drugim dijelovima svijeta.
Važno je napomenuti da je rano otkrivanje maligne bolesti ključno za uspješno liječenje, stoga se preporučuje redovito provođenje pregleda i dijagnostičkih testova.
Maligne bolesti Simptomi
Maligne bolesti, poznatije kao rak, predstavljaju skupinu bolesti koje nastaju zbog nekontroliranog rasta stanica koje mogu prodrijeti u okolna tkiva i širiti se na udaljene dijelove tijela (metastazirati).
Simptomi malignih bolesti ovise o vrsti i stadiju bolesti, ali uključuju sljedeće:
- Umor i iscrpljenost koji ne prolaze ni nakon odmora.
- Promjene na koži, poput neizlječivih rana ili izbočina.
- Bol u području tumora ili u drugim dijelovima tijela.
- Promjene u probavnom sustavu, poput zatvora ili proljeva.
- Gubitak težine i smanjeni apetit.
- Promjene u mokrenju ili funkciji mokraćnog sustava.
- Promjene u vidu ili slušanju.
Važno je naglasiti da simptomi malignih bolesti nisu uvijek prisutni ili vidljivi u ranim fazama bolesti, stoga je redovito provođenje preventivnih pregleda izuzetno važno za otkrivanje bolesti u ranoj fazi.
Koja je razlika između benignog i malignog tumora?
Benigni i maligni tumori Razlika
Benigni i maligni tumori su dva različita tipa tumora. Benigni tumor obično ne predstavlja ozbiljnu prijetnju životu i ne raste agresivno. Za razliku od toga, maligni tumor može biti opasan i brzo se širiti u druge dijelove tijela, što može ugroziti život.
Benigni tumori su obično ograničeni na jedno područje tijela, ne prodiru u susjedna tkiva i ne metastaziraju u druge dijelove tijela. Najčešće su sporog rasta i dobroćudni. Često se uklanjaju kirurški i obično ne trebaju daljnju terapiju.
Maligni tumori su obično brzog rasta i agresivni. Oni se mogu proširiti u okolna tkiva, a ponekad i u druge dijelove tijela. Ovaj proces se zove metastaza. Maligni tumori su obično ozbiljniji od benignih tumora i mogu biti smrtonosni ako se ne liječe na vrijeme. Liječenje malignih tumora obično uključuje kombinaciju kirurškog uklanjanja, kemoterapije, radioterapije i drugih terapija.
Važno je naglasiti da se benigni tumori ne pretvaraju u maligne tumore i da maligni tumori nisu posljedica prethodnog benignog tumora. To su dvije različite vrste tumora koje imaju različite karakteristike i zahtijevaju različite pristupe u dijagnozi i liječenju.
Moze li benigni tumor postati maligni?
Iako se benigni tumori obično ne razvijaju u maligne, u rijetkim slučajevima se to može dogoditi.
Benigni tumori ne šire se na druge dijelove tijela, nemaju sposobnost invazije i ne uništavaju okolno tkivo.
Međutim, ako se stanice u benignom tumoru promijene, mogu postati maligne i početi se brzo razmnožavati i širiti na druge dijelove tijela. Ovo se naziva transformacija benignog tumora u maligni tumor, a proces se može nazvati karcinogenezom.
Iako je rizik od transformacije benignog tumora u maligni vrlo nizak, važno je redovito pratiti stanje tumora kako bi se pravovremeno otkrile promjene u ponašanju tumora i poduzeli odgovarajući tretmani.
Maligne bolesti
Postoji li razlika između tumora i raka?
Tumor i rak Razlika
Da, postoji razlika između tumora i raka. Tumor je nekontrolirano nakupljanje stanica koje se mogu pojaviti na različitim dijelovima tijela. Tumor može biti benigni (ne-kancerogeni) ili maligni (kancerogeni). Benigni tumori su obično manji i manje agresivni od malignih tumora. Oni ne rastu u okolno tkivo ili se šire na druge dijelove tijela, stoga se obično lako uklanjaju i često ne predstavljaju prijetnju životu.
S druge strane, rak je maligni tumor koji je opasniji za zdravlje i život osobe. Rak se razvija kada se stanice tumora počnu nekontrolirano dijeliti i širiti u okolno tkivo i druge dijelove tijela.
Rak može utjecati na vitalne organe, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema i smrtnih ishoda ako se ne liječi na vrijeme.
Kako se dijagnosticira tumor?
Dijagnosticiranje tumora može uključivati različite postupke, ovisno o vrsti tumora i mjestu na kojem se nalazi. Ovdje su navedeni neki od najčešćih načina dijagnosticiranja tumora:
- Fizički pregled: Liječnik može palpirati tijelo pacijenta kako bi pronašao bilo kakve izbočine ili abnormalnosti.
- Snimanje: Snimanje kao što su rendgenski snimci, magnetska rezonancija (MR) i računalna tomografija (CT) mogu pomoći u otkrivanju tumora.
- Biopsija: Ovo je postupak kojim se uzima uzorak tkiva tumora i pregledava pod mikroskopom kako bi se utvrdilo je li tumor benigni ili maligni.
- Krvni testovi: U nekim slučajevima, određeni krvni testovi mogu ukazivati na postojanje tumora u tijelu.
- Endoskopija: Endoskopija uključuje umetanje tankog, fleksibilnog instrumenta s kamerom u tijelo kako bi se pregledali unutarnji organi.
U slučaju da je tumor dijagnosticiran, daljnji postupci u liječenju ovise o vrsti tumora i stupnju njegove ozbiljnosti.
Maligne bolesti – Razumijevanje malignih bolesti i njihova dijagnostika
U zaključku, maligne bolesti predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem širom svijeta, uključujući i Hrvatsku. Iako su simptomi nekih vrsta raka slični drugim manje ozbiljnim zdravstvenim problemima, važno je da se obratite svom liječniku ako primijetite bilo kakve promjene u tijelu koje ne nestaju nakon nekoliko tjedana.
Rana dijagnostika i pravovremeno liječenje maligne bolesti ključni su za povećanje šanse za potpunim izlječenjem i preživljavanjem.
Uz to, važno je educirati se o načinima prevencije raka i živjeti zdrav životni stil. To uključuje zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, izbjegavanje pušenja i konzumiranje alkohola te redovite medicinske preglede. Kao društvo, moramo raditi na podizanju svijesti o raku i pružiti podršku oboljelima i njihovim obiteljima.
Unatoč brojnim izazovima, napredak u medicinskim istraživanjima i tehnologiji u posljednjih nekoliko desetljeća značajno je poboljšao ishode za pacijente s rakom. Nastavak ulaganja u istraživanja i terapije ključan je za daljnji napredak u liječenju i preživljavanju pacijenata oboljelih od raka.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku
