Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje
Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje, one pogoršavaju teške vremenske događaje, poput uragana.
Prema Centru za klimatska i energetska rješenja, očekuje se da će zatopljenje svijeta dovesti do povećanja intenziteta i učestalosti ekstremnih vremenskih događaja, kao što su toplinski valovi, poplave i uragani. Zapravo, Nacionalna klimatska procjena iz 2018. navodi da se broj i intenzitet toplinskih valova, jakih pljuskova i velikih uragana već povećao. Očekuje se da će između 2030. i 2050. klimatske promjene uzrokovati oko 250.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje. Zbog pothranjenosti, bolesti, proljeva i toplinskog stresa.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje
Što to znači za mentalno zdravlje?
Prema jednom izvješću, 25 do 50 posto ljudi izloženih ekstremnim vremenskim nepogodama izloženo je riziku od štetnog utjecaja na mentalno zdravlje. U istom izvješću dodaje se da do 54 posto odraslih i 45 posto djece doživljava depresiju nakon prirodne katastrofe.
Nakon uragana Katrina, na primjer, 49 posto preživjelih razvilo je anksioznost ili poremećaj raspoloženja. Osim toga, 1 od 6 razvio je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), a samoubojstvo i suicidalne misli su se udvostručile.
Nakon prirodnih katastrofa, psiholozi su uočili porast onoga što nazivaju reakcijama uznemirenosti, koje uključuju stvari poput:
- nesanica
- razdražljivost
- povećana upotreba opojnih tvari
- depresija
Iako te reakcije mogu izblijedjeti i zacijeliti s vremenom, to nije uvijek slučaj – pogotovo ako osobe koje su izravno pogođene ne traže pomoć ili se nose sa svojom traumom. U tim slučajevima mogu nastati ozbiljniji utjecaji na mentalno zdravlje, uključujući PTSP, depresiju i anksiozne poremećaje.
To je osobito istinito, objašnjava Susan Clayton, profesorica psihologije i studija okoliša na College of Wooster, ako ljudi već žive s mentalnim zdravstvenim stanjem ili su više puta pogođeni prirodnim katastrofama.
Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje, koji su učinci
Budući da klimatske promjene uzrokuju spore promjene na našem planetu, također počinjemo uočavati te postupne utjecaje koji utječu na mentalno zdravlje tijekom vremena.
Jedna studija iz 2020. povezuje zagrijavanje temperature s povećanim rizikom od smrti zbog nenamjernih i namjernih ozljeda, uključujući samoubojstvo.
Druga istraživanja iz 2017. sugeriraju povezanost između ekstremne vrućine i porasta razdražljivosti, agresivnosti, pa čak i nasilja.
Također može postojati korelacija između anksioznosti, shizofrenije i poremećaja osobnosti te izloženosti lošoj kvaliteti zraka, prema velikoj studiji ljudi u Sjedinjenim Državama i Danskoj iz 2019.
Međutim, istraživanja su još uvijek u tijeku kako bi se utvrdilo kako, točno, onečišćenje zraka utječe na mentalno zdravlje.
Čak i ako niste izravno pogođeni, možda ćete osjetiti utjecaj
Samo gledanje vijesti ili čitanje o klimatskim promjenama i prirodnim katastrofama. Ili slušanje od voljenih osoba o teškim vremenskim nepogodama – može utjecati na vaše mentalno zdravlje. Klimatske promjene utječu na mentalno zdravlje, i to zna biti vrlo ozbiljno.
U 2019., 66 posto ljudi koje je anketirao Yale program o klimatskim promjenama navelo je da su barem donekle zabrinuti zbog klimatskih promjena – što je porast od 10 posto u odnosu na 2014.
“Definitivno postoje dokazi da čak i ljudi koji nisu iskusili izravne utjecaje počinju osjećati tjeskobu”, kaže Clayton.
Elissa Epel, potpredsjednica odjela za psihijatriju i bihejvioralne znanosti te voditeljica Fakulteta Radne skupine za klimatske promjene i mentalno zdravlje na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu slaže se.
Elissa Epel se slaže. Ona je potpredsjednica odjela za psihijatriju i bihevioralne znanosti i voditeljica Fakulteta Radne skupine za klimatske promjene i mentalno zdravlje. Sveučilište Kalifornija, San Francisco.
“Klimatske promjene stvaraju generaciju klimatskih nevolja i beznađa”, kaže Epel. Ta klimatska nevolja, nastavlja ona, predstavlja “složeni konglomerat aspekata emocionalne nevolje, uključujući depresiju, tjeskobu i beznađe”.
Neki klimatske promjene mogu osjetiti više od drugih
Ovo pitanje klimatskih problema posebno je zabrinjavajuće kada su u pitanju mladi ljudi.
Studija iz 2018. godine sugerira vezu između klimatskih promjena i povećanog rizika da djeca razviju niz stanja mentalnog zdravlja, uključujući PTSP, depresiju, anksioznost i fobije.
“Naša mladost već je emocionalno osjetljivija na vijesti koje se tiču stvari koje ne možemo kontrolirati”, objašnjava Epel. “Sve što zvuči apokaliptično, što je dijete mlađe, to je ranjivije da se zbog toga osjeća uznemireno. Djeca nisu emocionalno opremljena da se nose s težinom i teretom klimatske krize.”
Ali čak i kada ta djeca postaju tinejdžeri, njihova tjeskoba oko klimatskih promjena ne smanjuje se.
“Stariji tinejdžeri shvaćaju da nasljeđuju svijet kakav jest s oštećenjem i to je mala formula za beznađe i klimatske nevolje”
Elissa Epel
Ljudi koji žive s kroničnim oboljenjima, kao i oni koji su najviše pogođeni klimatskim promjenama. Kao što su ljudi nižeg socio-ekonomskog statusa, migranti, izbjeglice, oni koji prve odgovore i neotkriveni – također imaju veću vjerojatnost da će doživjeti klimatske nevolje.
Što možemo učiniti?
Učinci klimatskih promjena tu će ostati i vjerojatno će se stvari pogoršati.
Uzmite u obzir rujan 2020., najtopliji rujan do sada (do travnja 2021.). Epel ističe da bi se u budućnosti rujan 2020., mogao činiti relativno hladnim jer tople temperature nastavljaju rušiti rekorde.
“To je realnije, ali je vrlo grubo i ljudi nisu dobro opremljeni da se nose s tako prijetećom budućnošću”.
Dakle, pokušavamo to zanemariti. Poričemo to sve dok nas nešto ne prisili, još jednom, da se suočimo s tim. A ti podsjetnici postaju sve češći i hitniji, od razornih divljih požara do sve razornijih uragana.
Možda nećete moći preokrenuti tijek klimatskih promjena, ali možete poduzeti korake da zaštitite svoje mentalno zdravlje.
U redu je biti tjeskoban ili uplašen zbog toga kako bi klimatske promjene mogle utjecati na vaš život. Živote vaše djece ili planet u cjelini. Nemojte skrivati ove osjećaje.
Umjesto toga, razgovarajte s prijateljima i obitelji. Možda ćete otkriti da dijele mnoge od vaših istih briga, što vam može pomoći da se osjećate manje sami.
“Važno je pronaći druge ljude kojima je također stalo”, kaže Clayton.
Potražite medicinsku pomoć ukoliko vam je potrebna
Ako vaša klimatska nevolja ili tjeskoba oko budućnosti postaju toliko iscrpljujuća da vam ometaju život, pomoć vam je dostupna.
Uvijek možete razgovarati sa svojim liječnikom, stručnjakom za mentalno zdravlje, ili terapeutom.
Postoje i online grupe i tečajevi, poput onog koji testiraju Epel i njezini kolege. “To je radionica koja pomaže ljudima da se nose s klimatskim problemima”, objašnjava ona.
********
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
