Debljina u djece nakon pandemije
Debljina u djece nakon pandemije, pretilost pogađa gotovo 1 od 5 djece, s višom stopom među zajednicama boja. Pregled istraživanja o pretilosti djece tijekom pandemije pokazuje da je problem koji je bio prije COVID-19 još veći nakon posljednje dvije godine promijenjenog ponašanja.
Epidemija pretilosti
Debljina u djece nakon pandemije
Tisuće djece suočene su s “ozbiljnim” pa čak i “razornim” posljedicama kao rezultatom debljanja tijekom pandemije, upozoravaju stručnjaci, jer “alarmantne” brojke otkrivaju da je svaki četvrti 10 i 11-godišnjak u Engleskoj pretio.
Zdravstveni čelnici pozivaju na “nemilosrdnu akciju” za jačanje zdravlja djece jer službeni podaci NHS-a po prvi put otkrivaju kako je debljina u djece nakon pandemije porasla tijekom karantena.
Nacionalni program mjerenja djetinjstva, koji mjeri prevalenciju pretilosti među učenicima školske dobi u prijemnom razredu i razredu 6, utvrdio je da je razina pretilosti porasla u obje godine za više od 4 postotna boda između 2019.-20. i 2020.-21.
Dužnosnici su rekli da je “značajno” jednogodišnje povećanje prevalencije najveći porast od početka programa prije 15 godina.
Brojke pokazuju da je gotovo svako sedmo dijete već pretilo kada krene u osnovnu školu u Engleskoj. Među djecom u dobi od prijema, u dobi od četiri i pet godina, stope pretilosti porasle su s 9,9% u 2019-20 na 14,4% u 2020-21.
Do dobi od 10 ili 11 godina, više od četvrtine je pretilo, prema NHS Digitalu. U samo 12 mjeseci stopa je porasla s 21% u 2019-20 na 25,5% u 2020-21.
Epidemija pretilosti u sve mlađoj dobi
Djeca diljem svijeta suočavaju se s problemima prehrane opasnim po život. Međunarodna organizacija za pomoć djeci Save the Children kaže da svake godine kronična dugotrajna pothranjenost pridonosi smrti oko 6,5 milijuna djece diljem svijeta. To su djeca koja jednostavno ne jedu dovoljno iz dana u dan. Glad je glavna briga i u Americi, iako je manje izražena i rasprostranjena nego što nalazimo u nekim podsaharskim afričkim zemljama. Ipak, druga djeca suočavaju se s sasvim drugačijim problemom prehrane, onim koji ugrožava zdravlje milijuna: epidemijom dječje pretilosti.
Debljina u djece nakon pandemije se pogoršava, jedemo hranu bogatu mastima, šećerom, visokokalorične dijete i živimo sve više sjedilački način života. U posljednja dva desetljeća učestalost prekomjerne tjelesne težine između 6 i 11 godina udvostručila se, a među tinejdžerima utrostručila. Godišnja Nacionalna anketa o zdravlju i prehrani koju su proveli Centri za kontrolu i prevenciju bolesti pokazala je da oko jedne trećine sve američke djece – 25 milijuna – ima prekomjernu tjelesnu težinu.
Za razliku od odraslih, djeci su potrebne dodatne hranjive tvari i kalorije kako bi potaknule svoj razvoj. No, oni su u opasnosti od pretilosti kada im je kalorijski unos neuravnotežen, odnosno kada premašuje ono što im je potrebno za održavanje svakodnevnih aktivnosti, rasta i metabolizma.
Pretilost u dječjoj dobi je ozbiljna zdravstvena kriza. Liječnici sada dijagnosticiraju ranu hipertenziju i potpuni visoki krvni tlak kod djece i adolescenata koji proizlaze iz pretjeranog debljanja. Ova stanja mogu dovesti do dijabetesa tipa 2 i bolesti srca uzrokovanih visokim krvnim tlakom i/ili visokim kolesterolom. Donedavno su to bile bolesti uobičajene samo među sredovječnim i starijim odraslim osobama.
Naglo debljanje kod djece
U djece se BMI mijenja s dobi. Rizik za razvoj debljine imaju djeca kojoj je BMI iznad 85%, a debela su ona s većim od 95% za dob. Liječnik koji prati rast i razvoj djeteta uspoređujući BMI s vrijednostima na percentilnoj krivulji može vrlo rano zamijetiti prekomjeran prirast TM djeteta i uočiti prijetnju razvoja debljine.
Debljinom je ugroženo 30-50 posto ukupne populacije razvijenih zemalja. Razlog je tome što ona povećava pobolijevanje i smrtnost zbog povezanosti sa smanjenom osjetljivošću na inzulin, dislipidemijom, šećernom bolešću tipa 2, hipertenzijom, kardiovaskularnim bolestima te nekim zloćudnim bolestima. Vrlo često problemi počinju već u djetinjstvu. Oko 40 posto debele djece isti problem ima tijekom adolescencije, a oko 80 posto debelih adolescenata debelo je i u odrasloj dobi.
Liječenje debljine, čak i kada je riječ o opsežnu multidisciplinarnom pristupu, težak je i dugotrajan proces. Najveći uspjeh postiže se četiri do šest mjeseci nakon početka liječenja, a potom vrlo često uslijedi ponovni porast tjelesne mase. Zbog toga je najbolje djelovati preventivno, sprječavanjem razvoja debljine. Ako je ona ipak nastupila, bolje rezultate možemo očekivati počnemo li s regulacijom prehrane rano, već nakon nekoliko suvišnih kilograma, a u djetinjstvu nam je od velike pomoći i rast djeteta u visinu.
Debljina u djece nakon pandemije – eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Razlog težeg uspjeha prevencije i liječenja debljine u nepotpunu je razumijevanju njezinih vrlo složenih uzroka, odnosno tijeka nastanka. Debljinu uzrokuje nekoliko čimbenika, pa je teško reći koji od genetskih, prehrambenih ili drugih uzročnika koji se odnose na ponašanje, odnosno stil života prevladava ili je presudan.
Prevencija pretilosti kod djece – Debljina u djece nakon pandemije
Zdrava prehrana
Zdrava prehrana može pomoći djeci da dobiju hranjive tvari koje su im potrebne za zdrav rast i razvoj te im pomoći da postignu zdravu težinu. Zdrava prehrana bogata je voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti ili bez masti.
Nažalost, vrlo malo ljudi dobiva dovoljno voća i povrća. U 2017. samo 2% srednjoškolaca jelo je dovoljno povrća, a 7% dovoljno voća. Pomozite svojoj djeci da pojedu dugu: napravite pola njihovog tanjura voća i povrća za optimalno zdravlje.
Krećite se više
U usporedbi s onima koji su neaktivni, tjelesno aktivni mladi imaju jače mišiće i bolju kardiovaskularnu kondiciju. Oni također obično imaju niže tjelesne masti i jače kosti. Redovita tjelesna aktivnost u djetinjstvu također smanjuje rizik od depresije. Djeci je potrebno najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti svaki dan – isprobajte ove savjete kako biste pomogli svojoj djeci da se više kreću vanjska ikona.
Smanjite unos šećera
Većina nas jede i pije previše dodanih šećera, što može dovesti do zdravstvenih problema kao što su debljanje i pretilost, dijabetes tipa 2 i bolesti srca. Djeca mlađa od 2 godine uopće ne bi trebala imati dodani šećer u svojoj prehrani, a djeca starija od 2 godine trebala bi držati šećere na manje od 10% svojih dnevnih kalorija.
Dobar način da usporite unos šećera je izbjegavanje slatkih pića poput gaziranih pića, sokova i mlijeka s okusom. Pomozite svojoj djeci da preispitaju svoje piće nudeći umjesto toga vodu, obično mlijeko s malo masti ili 100% sok.
Smanjite vrijeme pred ekranom
Odrasli i djeca provode više od 7 sati dnevno sjedeći – a to ne uključuje vrijeme provedeno u spavanju! Mnogi od tih sati sjedenja provode se sjedeći ili ležeći uz telefon, tablet ili računalo; gledanje televizije; ili igranje videoigara (poznato i kao vrijeme pred ekranom).
Previše vremena ispred ekrana ima zdravstvene posljedice: povezano je s lošim spavanjem, debljanjem, nižim ocjenama u školi i lošim mentalnim zdravljem u mladosti. Kada smanjite vrijeme korištenja, oslobađate vrijeme za obiteljske aktivnosti.
Dobar san
Dobar san je ključan za sprječavanje dijabetesa tipa 2, pretilosti, ozljeda, lošeg mentalnog zdravlja i problema s pažnjom i ponašanjem. Jeste li znali da je djeci od 6-12 godina potrebno 9-12 sati neprekidnog sna u noći, a mladima od 13-18 8-10 sati? Premalo sna povezano je s pretilošću dijelom zato što nas neadekvatan san može natjerati da jedemo više i da budemo manje fizički aktivni. Pomozite svojoj djeci da bolje spavaju tako da se pobrinete da budu aktivna tijekom dana, uklonite ekrane iz svojih spavaćih soba i postavite dosljedan raspored spavanja, čak i vikendom.
Posljedice pretilosti kod djece – Debljina u djece nakon pandemije
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u djetinjstvu imaju neposredne i dugoročne zdravstvene rezultate. Sve češće se pretiloj djeci dijagnosticira niz zdravstvenih stanja koja su se prije viđala gotovo isključivo među odraslima. Nezdrave težine u djetinjstvu mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema u djetinjstvu kao što su:
- dijabetes tipa 2
- visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola u krvi
- bolest jetre
- problemi s kostima i zglobovima
- respiratornih problema kao što je astma
- poremećaji spavanja kao što su otežano disanje tijekom spavanja (apneja u snu)
- uranjeni pubertet ili menstruacije
- poremećaji prehrane kao što su anoreksija i bulimija
- kožne infekcije zbog vlage iz znoja koja je zarobljena u kožnim naborima
- umor
Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost u djetinjstvu također mogu rezultirati ozbiljnim psihičkim poteškoćama. Prekomjerna tjelesna ili pretila djeca:
- vjerojatnije je da će biti zadirkivani i maltretirani
- vjerojatnije je da će maltretirati druge
- mogu imati nisko samopoštovanje i mogu se osjećati društveno izolirano
- mogu biti pod povećanim rizikom od depresije
- mogu imati slabije socijalne vještine
- mogu imati jak stres i anksioznost
- mogu imati probleme u ponašanju i/ili učenju kao rezultat psiholoških poteškoća povezanih s pretilošću u djetinjstvu
Nažalost, većina pretile djece i mladih ne preraste svoj problem težine. Zapravo, većina ljudi i dalje dobiva na težini kako stari. Pretilost u odrasloj dobi dovodi do:
- visokog krvnog tlaka
- određenih vrsta raka
- srčanih bolesti
- bolesti jetre
- dijabetes tipa 2
Odrasla osoba koja je pretila u dobi od 40 godina može očekivati da će umrijeti 3-6 godina ranije od nekoga tko je u istoj dobi imao normalnu težinu. Gubitak godina je isti kao da je ta osoba bila pušač. Neophodno je da obitelji poduzmu sve što mogu kako bi spriječile pretilost kod djece i da je liječe ako se pojavi.
Debljina djece u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je 35% djece u dobi od 8 do 8,9 godina s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te smo prema statistici među prvih pet europskih zemalja s tim problemom, saznajemo na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U Hrvatskoj ukupno 35% djevojčica i 38,7% dječaka ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, pri čemu je najveći udio djevojčica s tim problemom u kontinentalnoj Hrvatskoj (35,6%), a u jadranskoj regiji živi najviše pretilih dječaka (42,2%).
Od 35,0% djece s utvrđenim problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine, samo 14,0% roditelja smatra da njihovo dijete ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Sukladno tome, neophodno je pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece radi prevencije i dugoročnog očuvanja zdravlja.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
