Ibuprofen ili paracetamol kod prehlade, gripe i drugih infekcija

Novi tekstovi, odgovori na pitanja i iskustva drugih pacijenata.
Sadržaj članka 6 poglavlja
Ibuprofen se smije uzimati uz COVID-19 - nema dokaza da pogoršava bolest, potvrdile su EMA i WHO. Kao prvi izbor za temperaturu i bol ipak se preporučuje paracetamol, a propisanu terapiju protuupalnim lijekovima ne treba prekidati bez liječnika.
Kratki odgovor: ibuprofen je siguran kod većine viroza i infekcija, uključujući COVID-19 – nema dokaza da pogoršava tijek bolesti. Za vrućicu se ipak najčešće preporučuje paracetamol kao prva linija, dok se ibuprofen dodaje kada je potrebno jače djelovanje protiv boli i upale. Oprez je nužan kod čira na želucu, bubrežnih bolesti i uzimanja antikoagulansa.
Paracetamol ili ibuprofen kod virusne infekcije
Kod prehlade, gripe ili neke druge virusne infekcije tijelo se brani povišenom temperaturom, bolovima u mišićima i općom slabošću. Dva najčešća lijeka koja se u tom slučaju uzimaju bez recepta su paracetamol i ibuprofen. Djeluju na različit način i imaju različit profil sigurnosti, pa se pitanje koji od njih odabrati postavlja gotovo kod svake infekcije, uključujući i COVID-19.
Paracetamol prvenstveno snižava temperaturu i ublažava bol, ali nema značajno protuupalno djelovanje. Ibuprofen pripada skupini nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) – uz snižavanje temperature i ublažavanje boli djeluje i protuupalno, što ga čini korisnim kod grlobolje, upale sinusa ili bolova u mišićima i zglobovima.
Je li ibuprofen siguran kod COVID-19
Na početku pandemije COVID-19 pojavile su se sumnje da ibuprofen može pogoršati tijek bolesti. Te su tvrdnje proizašle iz pojedinačnih, niskokvalitetnih opažanja, a ne iz kontroliranih istraživanja. Europska agencija za lijekove (EMA) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) naknadno su potvrdile da nema znanstvenih dokaza koji bi povezivali ibuprofen s težim tijekom COVID-19 ili s lošijim učinkom cjepiva.
Prema uputama EMA-e, pacijenti koji već uzimaju ibuprofen ili druge NSAID lijekove zbog kroničnih bolesti ne trebaju samoinicijativno prekidati terapiju ako obole od COVID-19 ili druge virusne infekcije – o eventualnoj promjeni terapije uvijek odlučuje liječnik. Isto vrijedi i za povremenu upotrebu radi ublažavanja simptoma poput vrućice i bolova.
Zašto se ipak preporučuje paracetamol prvo
Iako sigurnosni podaci ne govore protiv ibuprofena, većina europskih smjernica i dalje preporučuje paracetamol kao prvi izbor za blagu do umjerenu vrućicu i bol, jer se desetljećima smatra lijekom s najmanje nuspojava kada se koristi prema uputi o lijeku. Ibuprofen se tada uvodi kao dodatna ili alternativna opcija ako paracetamol sam po sebi ne kontrolira temperaturu ili bol dovoljno dobro.
Vrućica sama po sebi obično nije opasna – riječ je o prirodnoj obrani organizma protiv infekcije. Ni paracetamol ni ibuprofen ne skraćuju trajanje bolesti niti djeluju na sam virus, već isključivo ublažavaju simptome dok se organizam bori s infekcijom.
Paracetamol vs ibuprofen – usporedba
| Svojstvo | Paracetamol | Ibuprofen |
|---|---|---|
| Djelovanje | Snižava temperaturu, ublažava bol | Snižava temperaturu, ublažava bol i upalu |
| Kada se preporučuje prvi izbor | Blaga do umjerena vrućica i bol | Kada je izražena upalna komponenta (grlobolja, bolovi u zglobovima) |
| Djelovanje na želudac | Blago, uz rijetke nuspojave na uobičajenim dozama | Može nadražiti sluznicu želuca, rizik od čira uz dugotrajnu upotrebu |
| Oprez kod bubrega | Uglavnom siguran u preporučenim dozama | Nije preporučljiv kod smanjene bubrežne funkcije ili dehidracije |
| Interakcija s antikoagulansima | Rijetka, uz redovito praćenje kod dugotrajne upotrebe | Povećan rizik krvarenja u kombinaciji s lijekovima za razrjeđivanje krvi |
| Kombiniranje | Može se naizmjenično kombinirati s ibuprofenom uz savjet liječnika ili ljekarnika | Može se naizmjenično kombinirati s paracetamolom uz savjet liječnika ili ljekarnika |
Tko treba biti oprezan s ibuprofenom
Ibuprofen i drugi NSAID lijekovi nisu prikladni za svakoga. Oprez je posebno potreban kod:
Zabrinuti ste za svoje nalaze?
Učitajte nalaz i dobijte razumljivo objašnjenje za 30 sekundi.
- osoba s čirom na želucu, gastritisom ili čestim probavnim tegobama
- osoba s kroničnom bolešću bubrega ili smanjenom bubrežnom funkcijom
- osoba koje uzimaju antikoagulanse ili druge lijekove za razrjeđivanje krvi
- trudnica, posebno u trećem tromjesečju, gdje se ibuprofen ne preporučuje
- osoba s nekontroliranom hipertenzijom ili srčanim zatajenjem
- osoba dehidriranih zbog vrućice, povraćanja ili proljeva – dehidracija povećava opterećenje bubrega
U tim je slučajevima paracetamol obično sigurniji izbor, a svaka odluka o kombiniranju lijekova ili odstupanju od uobičajene terapije treba proći kroz razgovor s liječnikom ili ljekarnikom. Doziranje uvijek treba pratiti uputu o lijeku i ne prelaziti preporučenu dnevnu dozu.
Najčešća pitanja
Mogu li uzeti ibuprofen ako imam COVID-19?
Da. Prema dostupnim podacima EMA-e i WHO-a, ibuprofen ne pogoršava tijek COVID-19 niti utječe na učinkovitost cijepljenja. Ako već uzimate ibuprofen zbog neke druge kronične bolesti, ne prekidajte terapiju bez savjeta liječnika.
Što je bolje za vrućicu, paracetamol ili ibuprofen?
Za blagu do umjerenu vrućicu većina smjernica preporučuje paracetamol kao prvi izbor. Ibuprofen se koristi kada paracetamol ne kontrolira temperaturu dovoljno dobro ili kada je izražena upalna komponenta bolesti.
Smijem li kombinirati paracetamol i ibuprofen?
Naizmjenično uzimanje oba lijeka u razmaku moguće je kod visoke vrućice koja se ne kontrolira samo jednim lijekom, ali to je bolje unaprijed provjeriti s liječnikom ili ljekarnikom, posebno ako uzimate i druge lijekove.
Zašto se ibuprofen ne preporučuje svima?
Ibuprofen može nadražiti sluznicu želuca i opteretiti bubrege, a u kombinaciji s antikoagulansima povećava rizik krvarenja. Osobe s tim stanjima trebaju paracetamol smatrati sigurnijim prvim izborom.
Provjerite interakcije prije kombiniranja lijekova
Ako uz ibuprofen ili paracetamol uzimate i druge lijekove, provjerite moguće interakcije prije kombiniranja pomoću alata za provjeru interakcija lijekova. Ne mijenjajte terapiju na svoju ruku.
Izvori
- Europska agencija za lijekove (EMA)
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
- Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)
- Europska medicinska agencija (EMA)
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
- dr. Mahyar Etminan
Medicinski disclaimer: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne zamjenjuje stručni medicinski savjet. Za dijagnozu i liječenje obratite se svom liječniku.

