COVID-19 i demencija mogu biti povezani, kažu znanstvenici. Od početka pandemije COVID-19 u svijetu je potvrđeno više od 425 milijuna infekcija SARS-CoV-2. U svijetu je gotovo 6 milijuna ljudi umrlo od infekcije ili s njom.
Dugotrajni COVID
Za većinu, simptomi su blagi do umjereni. Ali za neke su simptomi bolesti produljeni.
Stručnjaci su opisali ovaj problem, dugi COVID, kao “nemogućnost oporavka nekoliko tjedana ili mjeseci nakon početka simptoma koji su upućivali na COVID, bez obzira na to jeste li testirani ili ne”.
Simptomi dugotrajnog COVID-a variraju, ali neki su uobičajeni simptomi COVID-19, kao što su umor, otežano disanje, kašalj i bol u zglobovima.
Neurološke posljedice COVID-19
Druge infekcije respiratornim virusom povezane su s neurološkim i psihijatrijskim posljedicama. Autori jednog znanstvenog pregleda primjećuju da “brojni respiratorni virusi mogu inficirati stanice perifernog i središnjeg živčanog sustava, izazvati upalne kaskade i izravno i neizravno uzrokovati različite neurološke manifestacije.”
Čini se da COVID-19 nije iznimka, jer mnogi ljudi prijavljuju neurološke simptome nakon infekcije SARS-CoV-2. Ovi simptomi mogu uključivati:
- smanjena sposobnost jasnog razmišljanja
- anksioznost
- poteškoće s pamćenjem i koncentracijom
- poteškoće sa spavanjem
- promjene raspoloženja
Stručnjaci sada istražuju kako COVID-19 može utjecati na neurokognitivnu funkciju i može li povećati rizik od demencije.
COVID-19 i živčani sustav
SARS-CoV-2 obično dobiva pristup tijelu putem kapljica koje ulaze u nos ili usta. Odatle virus prelazi u grlo. Potom može putovati do pluća i drugih organa i, prema različitim studijama, može ući u živčani sustav.
Krvno-moždana barijera sprječava većinu virusa da uđu u mozak. Stoga su neke studije istraživale proizlaze li neurološki učinci COVID-19 bilo iz virusne invazije središnjeg živčanog sustava ili iz sistemskih učinaka infekcije.
Jedan pregled sugerira da se oba mogu pojaviti paralelno. U teškim infekcijama, nedostatak kisika i oluja citokina mogu oštetiti krvno-moždanu barijeru i omogućiti virusu da uđe u mozak.
Drugi pregled potvrđuje to, sugerirajući da SARS-CoV-2 može poremetiti krvno-moždanu barijeru ili inficirati periferne neurone, a zatim ući u središnji živčani sustav.
Sve je više dokaza da COVID-19 može uzrokovati neurološka oštećenja. U jednoj recenziji iz 2020. liječnik je primijetio da se “očekuje da će COVID-19 dugoročno utjecati na živčani sustav.”
ACE2 receptori
Neka istraživanja sugeriraju da bi SARS-CoV-2 mogao napasti živčani sustav na isti način na koji napada druge stanice, putem receptora enzima koji konvertira agiotenzin 2 (ACE2).
Međutim, samo određene stanice u živčanom sustavu imaju te receptore. Među njima su ekscitatorni i inhibitorni neuroni i druge vrste stanica, kao što su astrociti, oligodendrociti i endotelne stanice.
Jedan pregled ističe da su ACE2 receptori izraženi u malim krvnim žilama u mozgu, što bi moglo pružiti potencijalni put za ulazak SARS-CoV-2 u mozak.
Bez obzira na to napada li virus središnji živčani sustav ili ne, jasno je da infekcija SARS-CoV-2 može dovesti do kognitivne disfunkcije koja može trajati mjesecima ili čak godinama nakon akutne faze COVID-19.
Upala
Mnogi ljudi koji su hospitalizirani s COVID-19 imaju upalne komplikacije koje mogu utjecati na živčani sustav. Jedna studija je izvijestila da ti pacijenti doživljavaju delirij, smanjenu svijest, moždani udar i druge encefalopatije nakon infekcije SARS-CoV-2.
U ovoj studiji znanstvenici su otkrili da je stupanj upale povezan s ozbiljnošću simptoma COVID-19 i povećanjem proupalnih citokina.
“Naš zajednički stav o tome je da infekcija SARS-CoV-2/COVID-19 utječe na starije pacijente s osnovnom neurovaskularnom bolešću, bilo da je riječ o cerebrovaskularnoj bolesti, subkliničkoj Alzheimerovoj bolesti, Parkinsonovoj bolesti ili nekoj drugoj neurodegenerativnoj bolesti, stvarajući upale središnjeg živčanog sustava, koje se manifestiraju kao akutni delirij ili delirij koji se nadovezuje na demenciju.”
liječnik iz istraživanja
COVID-19 i demencija
Studije su pokazale da ljudi s demencijom imaju povećan morbiditet i smrtnost od COVID-19. Mnogi imaju komorbiditete povezane s lošim ishodom COVID-19, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes, hipertenzija i pretilost.
“Čimbenici koji uzrokuju ili pridonose demenciji, uključujući hipertenziju i dijabetes, mogu biti ono što osobe s demencijom čini ranjivijim na zarazu COVID-19. […] Otkriveno je da rizik od zaraze COVID-19 dvostruko veći za osobe koje žive s demencijom od onih bez nje.”
liječnica iz istraživanja
Osobe s demencijom su u većem riziku od COVID-19 – ali može li bolest pogoršati postojeću demenciju ili uzrokovati razvoj demencije?
Može se dogoditi da za osobe s demencijom SARS-CoV-2 može lakše ući u mozak jer je krvno-moždana barijera oštećena. To bi moglo objasniti pogoršanje simptoma prijavljenih u osoba s demencijom nakon COVID-19.
Jedna studija navodi: “Postoje dokazi o dvosmjernom odnosu između virusnih infekcija i demencije: osobe s demencijom imaju povećan rizik od infekcije, dok slab imunološki odgovor na infekciju stavlja pojedince u povećan rizik od demencije.”
Drugi rizik od COVID-19, a posebno teških oblika ove bolesti, je tromboza, uzrok moždanog udara. Prema jednoj velikoj studiji, moždani udar može udvostručiti rizik od razvoja demencije.
Ublažavanje rizika
Studije sugeriraju da je najbolji način za izbjegavanje neuroloških učinaka COVID-19 optimizirati zdravlje mozga i tijela na sljedeće načine:
- biti fizički aktivan
- obavljanje kognitivno poticajnih aktivnosti
- spavati 7 do 8 sati svake noći
- uravnotežena prehrana sa svim esencijalnim vitaminima i mineralima
- imati redovite društvene interakcije.
I, kao što je nekoliko stručnjaka primijetilo, cijepljenje protiv COVID-19 jedan je od najučinkovitijih načina za minimiziranje rizika od teškog COVID-a i dugotrajnog COVID-a.
COVID-19 i demencija – Zaključak
Još uvijek nije jasno može li COVID-19 biti čimbenik rizika za demenciju. Liječnici ističu sljedeće:
“O potencijalnom doprinosu virusa Alzheimerovoj bolesti i demenciji dugo se raspravljalo unutar istraživačke zajednice. Međutim, nijedno dosadašnje istraživanje nije definitivno pokazalo da virus može uzrokovati Alzheimerovu bolest. Budući da je COVID-19 još uvijek relativno nov, još neko vrijeme nećemo znati hoće li infekcija utjecati na rizik od demencije.”
Ukoliko ste imali COVID-19, to ne znači da ćete dobiti demenciju. U tijeku su istraživanja kako bi se utvrdio odnos.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
