Srce mi drhti, iako od toga ne pravim veliku stvar.
Nema dramatičnih bolova niti jasno definiranih simptoma.
Postoji nelagoda, gotovo nezamjetna, ali prisutna.
Ipak, uočeni su “klasični” faktori rizika za kardiovaskularne bolesti, primjerice pušenje, povišen krvni tlak, povišen kolesterol u krvi, šećerna bolest i infarkt u užoj obitelji.
Često se događa da osobe koje su doživjele ovu vrstu napadaja nisu imale prethodnih srčanih tegoba poput infarkta ili angine pektoris.
Što je “blagi infarkt”? Kako ga prepoznati? Kako se nositi s njegovim posljedicama?
U ovome ćemo članku predstaviti opasnost koju predstavlja “blagi infarkt”, još poznat i kao tihi ubojica.
Što je “blagi infarkt”
Blagi infarkt, poznat još i kao nepotpuni ili subendokardni infarkt, predstavlja stanje u kojem dolazi do djelomične blokade arterija koje opskrbljuju srce krvlju.
Može proći neprimijećen ili uzrokovati samo blage simptome koji se nerijetko zanemaruju.
Prema jednom istraživanju, u 42% bolesnika koji su došli u hitnu zbog bola u prsima, tipičnom za infarkt, u trenutku dolaska u bolnicu bol je već prošla.
Nažalost, blagi infarkt odlično se prikriva pa oboljele osobe nisu jedine koje podcjenjuju simptome ove vrste infarkta.
U četvrtini slučajeva osobe pogođene blagim infarktom nisu smještene na kardiološke, već na druge bolničke odjele, što povećava opasnost od mogućeg nastanka ozbiljnijih komplikacija.
Blagi infarkt srca izuzetno je po život opasno stanje te je vrlo važno educirati svekoliko pučanstvo o znakovima i potrebi brzopoteznog djelovanja.
!! Kome se obratiti !!
U slučaju sumnjivih simptoma, odmah nazovite broj 94.
Nemojte gubiti vrijeme odlazeći u bolnicu vlastitim automobilom ili pokušavajući doći do svog liječnika opće prakse.
Kako biste olakšali posao liječnicima hitne službe, trebate što preciznije odgovoriti na pitanja osobe na telefonu hitne pomoći i dati točnu adresu gdje se nalazi oboljela osoba.
I “blagi infarkt” krije smrtonosnu opasnost
Rizici povezani s blagim infarktom srca usko su povezani s činjenicom da se njegovi simptomi često zanemaruju ili podcjenjuju.
Osobe koje dožive ovaj oblik srčanog udara često primijete tipične simptome poput nelagode u prsima, tijekom 10 do 30 minuta, nakon čega se njihovo stanje prividno poboljšava.
Ta prividna stabilizacija često dovodi do toga da oboljele osobe ne traže hitnu medicinsku pomoć.
Međutim, iako simptomi mogu privremeno nestati, oštećenja srca uzrokovana nedostatkom kisika i krvi mogu proći neliječena, što može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Dodatni problem leži u činjenici da elektrokardiogram, kada osoba stigne u bolnicu većinski ne pokazuje simptome, može pokazati prividno normalne rezultate.
To dodatno otežava prepoznavanje i liječenje te sada postaje jasno zašto “blagi infarkt” predstavlja veliku prikrivenu opasnost.
Ako “blagi infarkt” pogodi važno područje srca i ne liječi se pravodobno, može biti smrtonosan baš kao i “pravi infarkt”
Često se događa da osobe s lakšim infarktom, koji je uzrokovan smanjenim dotokom krvi u “manje važno” područje srca, ne poduzimaju odgovarajući tretman.
U nešto manje od polovice slučajeva, to može imati tragične posljedice.
Za one koji se odluče ignorirati ili podcijeniti ovaj oblik srčanog udara, cijena može biti vrlo visoka.
Unutar tridesetak dana taj blaži infarkt može postati jači i potencijalno smrtonosan.
Stoga je važno shvatiti da svaki signal koji nam srce šalje zahtijeva pažnju.
“blagi infarkt”: simptomi
Da bi se izbjegla neugodna iznenađenja, u svijetu srčanih problema ključno je naučiti prepoznati simptome koji se ne smiju podcijeniti.
- Tijekom tog trenutka, bol u prsima je poput nekog teškog tereta koji pritišće, osjećaj kao da nam netko sjedi na prsima. Ta bol ne poznaje granice pa se širi prema vratu, donjoj čeljusti pa čak i lijevoj ruci. Ne nestaje niti kada osoba legne.
- Osim boli, osobu obuzima opća slabost i oblijeva je hladan znoj.
Bol u prsima može biti posljedica i nekih drugih, nešto manje zabrinjavajućih tegoba poput boli zbog međurebrenih mišića ili živaca.
No u trenutku boli, teško je razlučiti jednu vrstu bola od druge.
Simptomi poput nelagode u prsima, kratkog daha, mučnine ili nesvjestice ne bi se trebali ignorirati ili previdjeti.
Stoga je i na najmanju sumnju potrebno potražiti liječničko mišljenje, posebice ako osoba ima jedan ili više rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti.
U 20% slučajeva može se dogoditi da oboljela osoba nema tipični osjećaj pritiska u prsištu, ali može osjećati bol u leđima koja se ponekad širi do zapešća, ili pak samo bol u ruci.
Ponekad je jedini znak upozorenja snažna bol u gornjem dijelu trbuha odmah ispod prsne kosti, koja može djelovati kao bol zbog loše probave ili bol u želudcu.
Prepoznavanje tih simptoma može biti izazovno jer obično kratko traju, svega 10 do 30 minuta.
Prenesena bol: zašto infarkt srca osjećamo kao bol u ruci ili leđima
Anatomska podloga koncepta prenesenog bola leži u načinu na koji su živci povezani sa srcem i drugim dijelovima tijela.
Kada je srce pod stresom ili doživljava probleme poput smanjenog dotoka kisika, živci koji inerviraju srce mogu prenositi signale boli u druga područja tijela koja ti isti živci inerviraju.
To se posebno odnosi na simpatičke i parasimpatičke živce, koji povezuju srce s različitim dijelovima tijela.
Najčešći je primjer za blagi infarkt prenesene boli povezan s bolom koji se širi do ruku, leđa ili čak u vrat.
To se objašnjava putem živčanih vlakana koja povezuju srce s kralježnicom i mozgom, gdje se signali mogu interpretirati kao bol u drugim dijelovima tijela.
Ovo čini dijagnozu još kompleksnijom jer se simptomi mogu pojaviti na relativno neočekivanim mjestima.
Dakle, srce potencijalno ozbiljan problem može signalizirati i bolom u rukama ili primjerice leđima.
Kako i kada intervenirati
Dok je kod “pravog” infarkta neophodno intervenirati lijekovima (trombolitici, koji otapaju krvni ugrušak koji začepljuje žilu) ili andioplastikom (zahvat kojim se začepljena koronarna žila učini prohodnom) 2 – 3 sata od pojave prcih simptoma, kod “blagog infarkta” je vremenski raspon za intervenciju duži.
Kod “pravog” infarkta dolazi do potpunog začepljenja jedne od koronarnih arterija, zbog čega krv ne dospijeva do srčanog mišića koji ta arterija opskrbljuje.
Oštećenja stoga mogu biti vrlo ozbiljna i, ako se ne intervenira na vrijeme, dio srčanog mišića može nekrozirati (odumrijeti), uz veće ili manje posljedice ovisno o pogođenom području.
Blagi infarkt događa se primjerice kada koronarna arterija nije potpuno začepljena ugruškom, no protok krvi je smanjen u odnosu na normalno stanje.
Naravno, blagi infarkt može dovesti do izuzetno teških posljedica, posebice neliječen.
Prevencija i brza reakcija ključni su u spašavanju života i smanjenju dugoročnih posljedica.
Lijekovi i angioplastika su učinkoviti unutar prvih 24 – 48 sati od pojave prvih simptoma.
Upravo se zato ne smiju zanemariti niti znaci upozorenja i treba pri pojavi boli što prije zatražiti hitnu pomoć.
To treba učiniti i u slučaju nedoumice.
Naime, bolje je podvrgnuti se pregledu “bez razloga”, nego podcijeniti simptome.
To vrijedi za sve ljude, ali posebno za ugrožene skupine:
- osobe starije od 50 – 60 godina
- pušači
- osobe s povišenim krvnim tlakom ili povišenim kolesterolom u krvi
- dijabetičari
- osobe koje su prethodno imale srčanih simptoma i / ili je netko iz uže obitelji doživio infarkt srca ili moždanog udara prije navršene 50.godine života
Nakon dolaska u jedinicu hitne pomoći, važno je da Vas pregleda liječnik specijalist internist, odnosno kardiolog, upravo zato jer ponekad ovaj vid infarkta ne uzrokuje nepravilnosti na elektrokardiogramu.
Blagi infarkt: dijagnoza i liječenje
Dijagnoza blagog infarkta uključuje fizički pregled, analizu simptoma i medicinsku povijest pacijenta jednako kao i EKG, testove krvi za enzime srca te slikovni prikazi srca poput koronarne angiografije.
Liječenje je usmjereno na poboljšanje protoka krvi u srcu i sprečavanje daljnjeg oštećenja srčanog mišića.
Angioplastika
Angioplastika se obično izvodi u kardiološkom kateterizacijskom laboratoriju pod lokalnom anestezijom.
Kardiolog umetne tanku fleksibilnu cijev (kateter) u preponsku arteriju ili arteriju na ručnom zglobu.
Kateter se vodi kroz arteriju do mjesta suženja ili blokade u koronarnim arterijama.
Kada dosegne ciljano mjesto, na njegovom se vrhu nalazi mali balon koji se napuhne kada se kateter postavi na mjesto suženja.
Tako se pritišću naslage kolesterola i krvni ugrušci, šireći tako suženi dio i obnavljajući normalan protok krvi u srce.
Ovaj postupak može biti praćen ugradnjom stentova.
Nakon angioplastike pacijenti provode neko vrijeme na promatranju u bolnici kako bi se osiguralo njihovo stabilno stanje bez komplikacija.
Blagi infarkt: podrška i rehabilitacija
Multidisciplinarni pristup uključuje različite aspekte kako bi se osigurala potpuna rehabilitacija i povratak u puni životni ritam.
Fizikalna terapija ima važnu ulogu u jačanju srčanog mišića i poboljšanju kardiovaskularne kondicije.
Strukturirani programi vježbanja, prilagođeni individualnim potrebama pacijenata pomažu u postizanju optimalnog zdravlja srca i općenito boljeg fizičkog stanja.
Zdrava je prehrana također bitan faktor.
Edukacija o pravilnoj prehrani, kontrola unosa masnoća, soli i šećera, dakako uravnotežen i hranjiv jelovnik pomažu u održavanju zdravog srca.
Stručni savjetnici ili terapeuti mogu pomoći pacijentu u suočavanju s emocionalnim izazovima, strahovima i stresom koji mogu pratiti ovakve vrste zdravstvenih problema.
Uz redovnu tjelesnu aktivnost te kontroliranjem rizičnih čimbenika pomaže se sprječavanje ponovnih srčanih incidenata.
Pročitajte još i vodič za samopomoć te o akutnim i hitnim stanjima
Teški i blagi infarkt: prevencija
Prevencija infarkta ključna je za očuvanje zdravlja srca.
To uključuje:
- redovite preglede kod liječnika
- praćenje i kontrolu faktora rizika poput krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi
- zdravu prehranu bogatu povrćem i ribom
- tjelesnu aktivnost.
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama.
Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet.
Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
