5 najsmrtonosnijih zaraznih bolesti na svijetu

Koje su zarazne bolesti najsmrtonosnije u svijetu? Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), među najveće ubojice ubrajaju se donje respiratorne infekcije, tuberkuloza, HIV/AIDS, malarija i virusni hepatitis – svake godine zajedno uzrokuju milijune smrti, pretežno u zemljama s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi. Rizik se najučinkovitije smanjuje cijepljenjem, higijenom, ranim otkrivanjem i dosljednim liječenjem.

Zarazne bolesti i dalje ubijaju milijune ljudi svake godine, unatoč napretku medicine i cijepljenja. Neke se šire kapljičnim putem, druge preko vode, hrane ili insekata, a njihov teret nerazmjerno pogađa zemlje u razvoju s manje razvijenom zdravstvenom infrastrukturom. U nastavku donosimo pregled bolesti koje se u globalnim statistikama redovito nalaze pri vrhu ljestvice smrtnosti, uz objašnjenje uzroka, prijenosa i mogućnosti prevencije.

Donje respiratorne infekcije

Upale pluća i druge infekcije donjih dišnih putova godinama se nalaze među vodećim uzrocima smrti od zaraznih bolesti u svijetu. Uzrokuju ih razni virusi i bakterije, a šire se kapljičnim putem, kašljanjem, kihanjem ili bliskim kontaktom. Najranjivije skupine su mala djeca, starije osobe i ljudi s kroničnim bolestima ili oslabljenim imunitetom.

Svake godine milijuni ljudi diljem svijeta oboljevaju od teških oblika respiratornih infekcija, a znatan dio slučajeva završava smrtnim ishodom, osobito tamo gdje je pristup zdravstvenoj skrbi otežan. Cijepljenje protiv pneumokoka i gripe, kao i dobra higijena ruku, znatno smanjuju rizik.

U ovu skupinu ubrajaju se i sezonske epidemije gripe koje se vraćaju svake godine te povremene pandemije uzrokovane novim sojevima virusa – poput pandemije COVID-19 koja je početkom 2020-ih obilježila zdravstvene sustave diljem svijeta i podsjetila koliko brzo se respiratorna infekcija može proširiti globalno.

Tuberkuloza

Tuberkuloza je bakterijska bolest koja se prenosi zračnim putem, kašljanjem ili kihanjem zaražene osobe. Iako je izlječiva i moguće ju je spriječiti, i dalje se ubraja među vodeće uzroke smrti od jednog infektivnog uzročnika te svake godine oboli i umre veliki broj ljudi diljem svijeta.

Liječi se kombinacijom antibiotika kroz duži vremenski period. Problem nastaje kada se terapija ne provodi pravilno ili se prekida prije vremena – tada se mogu razviti sojevi bakterije otporni na lijekove, čije je liječenje znatno kompliciranije, dulje i skuplje. Otpornost na lijekove ostaje jedan od najvećih izazova u suzbijanju tuberkuloze na globalnoj razini.

HIV/AIDS

HIV je virus koji napada imunološki sustav i, ako se ne liječi, dovodi do AIDS-a, stanja u kojem je tijelo ranjivo na infekcije i bolesti koje inače ne bi bile opasne. Prenosi se putem tjelesnih tekućina – spolnim kontaktom, krvlju te s majke na dijete tijekom trudnoće, poroda ili dojenja.

Zahvaljujući antiretrovirusnoj terapiji, HIV danas više nije nužno smrtna presuda – osobe koje redovito uzimaju terapiju mogu živjeti dug i kvalitetan život, a virusno opterećenje može se svesti na razinu koja onemogućuje daljnji prijenos. Ipak, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje nemaju pristup dijagnostici i liječenju, zbog čega HIV/AIDS ostaje jedan od vodećih uzroka smrti od zaraznih bolesti, posebno u dijelovima Afrike.

Malarija

Malarija je po život opasna bolest uzrokovana parazitima koji se na ljude prenose ugrizom zaraženih ženki komaraca roda Anopheles. Iako je izlječiva i moguće ju je spriječiti, svake godine bilježi se velik broj oboljelih i umrlih, pretežno u tropskim i suptropskim područjima, s posebno teškim posljedicama za djecu mlađu od pet godina.

Kontrola prijenosnika – komaraca – ključna je mjera prevencije. To uključuje impregnirane mreže za spavanje, insekticide u zatvorenom prostoru i uklanjanje mjesta gdje se komarci razmnožavaju. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremeno liječenje antimalaricima znatno smanjuju rizik od smrtnog ishoda.

Virusni hepatitis

Virusni hepatitis, osobito tipovi B i C, uzrokuje kroničnu upalu jetre koja s vremenom može dovesti do ciroze ili raka jetre. Hepatitis B i C prenose se krvlju i tjelesnim tekućinama, dok se hepatitis A i E najčešće šire onečišćenom hranom i vodom.

Velik dio oboljelih od kroničnog hepatitisa dugo ne zna da su zaraženi jer bolest u ranoj fazi često ne izaziva simptome. Zbog toga se otkriva kasno, kada su oštećenja jetre već uznapredovala. Cjepivo protiv hepatitisa B jedno je od najučinkovitijih dostupnih cjepiva i uvelike smanjuje rizik od kronične infekcije, dok se hepatitis C danas može u velikoj većini slučajeva izliječiti suvremenim antivirusnim lijekovima.

Bolesti proljeva i crijevne infekcije

Crijevne infekcije koje uzrokuju proljev i dalje su jedan od vodećih uzroka smrti male djece diljem svijeta. Nastaju uslijed bakterijske, virusne ili parazitske infekcije crijevnog trakta, a najčešće se šire lošom higijenom, onečišćenom vodom za piće ili kontaminiranom hranom.

Glavna opasnost nije sama infekcija, već dehidracija koja iz nje proizlazi – gubitak vode i elektrolita može biti smrtonosan ako se ne nadoknadi na vrijeme. Pristup čistoj pitkoj vodi i osnovnim sanitarnim uvjetima ostaje ključan preduvjet za smanjenje smrtnosti od ovih bolesti, a milijuni ljudi u svijetu i dalje nemaju taj pristup.

Prevencija zaraznih bolesti

Većina navedenih bolesti izlječiva je ili se njihov rizik može znatno smanjiti dostupnim mjerama prevencije:

• Cijepljenje prema preporučenom kalendaru (djeca i odrasli), uključujući cjepiva protiv gripe, pneumokoka, hepatitisa B i ospica
• Redovita higijena ruku i pravilno pranje ruku prije jela i nakon korištenja toaleta
• Pristup čistoj pitkoj vodi i sigurno pripremljenoj hrani
• Zaštita od uboda komaraca u područjima gdje je prisutna malarija ili druge bolesti koje prenose insekti
• Redoviti probir i rano testiranje na HIV, hepatitis i tuberkulozu, osobito u rizičnim skupinama
• Dosljedno dovršavanje propisane terapije, bez samovoljnog prekidanja liječenja

Zdravstveni sustavi diljem svijeta ulažu u jačanje ovih mjera, no razlike u dostupnosti zdravstvene skrbi između bogatijih i siromašnijih regija i dalje su glavni razlog zašto zarazne bolesti ostaju vodeći uzrok smrti u pojedinim dijelovima svijeta.

Često postavljana pitanja

Koja je zarazna bolest trenutno najsmrtonosnija u svijetu?
Prema podacima WHO-a, donje respiratorne infekcije, tuberkuloza, HIV/AIDS, malarija i virusni hepatitis redovito se nalaze pri vrhu globalnih statistika smrtnosti. Točan poredak i brojke mijenjaju se iz godine u godinu, pa najnovije podatke uvijek treba provjeriti na službenim stranicama WHO-a.

Mogu li se te bolesti spriječiti?
Da, velika većina se može spriječiti ili znatno ublažiti cijepljenjem, higijenom, sigurnom vodom za piće i pravovremenim liječenjem. Nedostatak pristupa zdravstvenoj skrbi, a ne nedostatak znanja o prevenciji, najčešći je razlog visoke smrtnosti u pojedinim regijama.

Je li COVID-19 i dalje među vodećim uzrocima smrti?
COVID-19 je tijekom pandemije početkom 2020-ih uzrokovao velik broj oboljenja i smrti diljem svijeta te ostaje važan primjer koliko brzo se nova respiratorna infekcija može proširiti globalno. Danas se prati kao jedna od sezonskih respiratornih bolesti, a aktualne podatke o njegovu utjecaju objavljuje WHO.

Gdje mogu pronaći najnovije statistike?
Najnovije i najpouzdanije podatke o zaraznim bolestima i uzrocima smrti u svijetu objavljuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a za europski kontekst i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Za podatke o Hrvatskoj mjerodavan je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Izvori

• Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) – who.int
• Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) – ecdc.europa.eu
• Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) – hzjz.hr