Kremasti rižoto s kozicama i tikvicama
Uživajte u ljetno-jesenskoj rapsodiji okusa i nutrijenata uz današnji recept – rižoto s kozicama.
Sastojci (2 osobe)
- Riža 200 g
- Kozice 250 g
- Tikvica 1 komad
- Luk 1 komad
- Češnjak 1 češanj
- Vrhnje za kuhanje 50 ml
- Bijelo vino 50 ml
- Sol, crvena paprika, maslinovo ulje, ružmarin, origano
- Parmezan
- Peršin
Kalorije
- 1 porcija sadrži 420 kcal
Vrijeme izrade
- Priprema: 10 minuta
- Kuhanje: 35 minuta
- Ukupno: 45 minuta
Priprema – Rižoto s kozicama
- U lonac ili duboku tavu dodajte maslinovo ulje, luk i češnjak. Miješajte dok luk ne dobije zlatnu boju.
- U to dodati kozice. Dodati narezanu tikvicu, sol, prstohvat origana i crvene paprike. Miješati 5 minuta.
- U drugu tavu na malo maslinovog ulja dodati rižu. Nakon par minuta dodati vino i miješati. Kada ispari dodati vodu. Kuhati 10 minuta.
- Rižu prebaciti u kozice i miješati, po potrebi dodavati još vode. Kuhati oko 5 minuta.
- U sve dodati vrhnje za kuhanje, peršin i ružmarin. Kuhati još 2-3 minute.
Posluživanje
- Poslužiti na tanjuru i posipati parmezanom po želji.
Rižoto s kozicama – dodatne informacije
Morski organizmi dijele se na ribe, mekušce i rakove.
Kozica, uz jastoga, hlapa i škampa, pripada skupini rakova.
U Jadranskom moru pronalaze se roza kozica, mala, crvena i velika kozica.
Prosječna duljina je oko 10 cm.
Kozice su jedan od najprofitabilnijih proizvoda ribarstva u svjetskom prometu.
Rižoto s kozicama je niskokalorično jelo jer kozice sadrže vrlo malo kalorija. Na 100 g kozice sadrže 91 kcal.
Izvrstan su izvor proteina jer na 100 g sadrže čak 18 grama.
Bogate su i jodom te selenom.
Selen je esencijalni nutrijent, djeluje kao antioksidans te je potreban glutation peroksidazi.
Glutation peroksidaza sprečava stvaranje slobodnih radikala i tako zaustavlja lančanu reakciju.
Glutation peroksidaza i vitamin E djeluju sinergistički: ukoliko nastanu slobodni radikali i započne lančana reakcija, vitamin E zaustavlja proces.
Selen također surađuje s enzimom koji prevodi hormone štitnjače u njihov aktivni oblik.
Ima ulogu i u zaštiti od infekcija, a čini se da pojavi kretenizma kod dojenčadi doprinosi kombinacija manjka selena i joda.
Selen jača djelovanje imunološkog sustava i neutralizira neke toksične tvari kao što su kadmij, živa i arsen koje možemo udahnuti ili unijeti hranom.
Biomarkeri statusa su selen ili glutation peroksidaza u serumu ili eritrocitima. Selen u eritrocitima je mjera dugoročnog unosa.
Preporučeni dnevni unos je 55 µg dnevno.
Cjelovite žitarice, šparoge, orasi, češnjak, jaja, gljive, nemasno meso i plodovi mora su dobar izvor selena.
Najbolji izvor selena je brazilski oraščić te bi konzumaciju trebali ograničiti na 2 komada dnevno.
Visoke doze selena (jedan mg ili više) su toksične. Simptomi toksičnosti su povraćanje, proljev, gubitak kose i noktiju, lezije kože i živčanog sustava.
Jod je esencijalan nutrijent. Manjak joda je u brojnim zemljama eliminiran jodiranjem kuhinjske soli.
Jod je potreban za sintezu hormona štitnjače (tiroksin, T4 i trijodotironin, T3).
S obzirom da je ključan za pravilno funkcioniranje štitnjače, indirektno utječe na metabolizam hranjivih tvari, rad mišića i živaca, stanje kože, kose, zuba i noktiju te na tjelesni i psihički razvoj.
Jod pomaže pretvaranju beta karotena u vitamin A.
Najbogatiji prehrambeni izvori su riba, školjke i rakovi (morski).
Količina u hrani biljnog podrijetla ovisi o sastavu tla.
Morska sol sadrži jod, ali jodirana kuhinjska sol sadrži veće količine i vrlo je važan izvor joda.
U veganskoj prehrani izvor joda su morske alge.
Manjak jod dovodi do povećanja štitnjače (gušavost).
Manjak joda tijekom trudnoće i kasnije tijekom razvoja može dovesti do kretenizma kod dojenčadi (neadekvatne kognitivne funkcije, paraliza ekstremiteta, gluhonijemost i drugi poremećaji u razvoju).
Manjak joda je najčešći uklonjiv uzrok mentalne retardacije.
Jod u urinu i tiroksin u serumu spadaju u biomarkere statusa joda.
Određene namirnice mogu sadržavati spojeve koji utječu na jod i rad štitnjače.
Primjer su goitrogeni spojevi koji se nalaze u namirnicama poput brokule, cvjetače, kupusa i soje te ometaju ulazak joda u štitnjaču i na kraju snižavaju razinu hormona štitnjače.
Iako kozice sadrže veliku količinu kolesterola, sadrže i iznimne količine antioksidansa astaksantina i omega-3 masne kiseline.
Kolesterol je spoj koji je povezan sa kardiovaskularnim zdravljem te njegove povišene razine su poveznica sa hiperlipidemijom, srčanim i moždanim udarom te raznim drugim bolestima kardiovaskularnog sustava.
Astaksantin donosi kozicama prepoznatljivu boju te kao antioksidans pridonosi zaštiti organizma od okisadtivnog stresa.
Bez obzira što sadrže kolesterol, kozice bi se trebale naći na jelovniku jer nam donose omega-3 masne kiseline koje djeluju protuupalno te reguliraju omjere “dobrog” i “lošeg” kolesterola.
Kozice se u kulinarstvu često koriste, najviše u kombinaciji sa tjesteninom ili rižom.
Također, kozice su, uz losos i tunu, glavna namirnica japanskog jela sushi-a.
Uživajte u današnjem receptu – rižoto s kozicama!
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
