Pečena puretina s batatom i zelenom salatom
Iako je od bijelog mesa najčešće konzumirana piletina, danas donosimo recept jednostavnog jela koji kao glavnu namirnicu sadrži puretinu.
Kao prilog, puretina je upotpunjena s batatom koji je prava riznica nutrijenata.
Puretina s batatom primjer je cjelovitog obroka koji donosi vitamine, minerale i proteine.
Sastojci (2 osobe)
- Pureća prsa 300 g
- Batat 2 manja komada
- Zelena salata 10 listova
- Maslinovo ulje, bučino ulje, sol, papar
Kalorije
- 1 porcija sadrži 410 kcal
Vrijeme izrade
- Priprema: 10 minuta
- Pečenje: 30 minuta
- Ukupno: 40 minuta
Priprema – Puretina s batatom
- Pureća prsa narezati na plosnate komade i začiniti paprom i soli.
- Na tavu staviti maslinovo ulje i kad se zagrije dodati meso. Peći s jedne strane i kada dobije boju, okrenuti meso i peći s druge strane,
- Batat oguliti i narezati na ploške debljine prsta.
- U zdjelu staviti batat i dodali malo maslinovog ulja i sve promješati. Na pleh za pečenje staviti papir za pečenje te odati batat.
- Pleh staviti u zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva i peći 30 minuta.
Posluživanje
- Pureća prsa i batat poslužiti na tanju. Sa strane poslužiti zelenu salatu koja je začinjena soli, paprom i bučinim uljem.
Puretina s batatom – dodatne informacije
Batat ima niži glikemijski indeks od krumpira pa je zbog toga bolji odabir za osobe sa šećernim bolesti jer će uzrokovati manje podizanje šećera u krvi.
Također, bogat je vlaknima koja osim osjećaja sitosti pomažu i u regulaciji šećera u krvi.
Puretina je bijelo meso koje se tradicionalno priprema za blagdane. Porijeklom je iz Amerike i smatrala se namirnicom za bogate.
Puretina se često nalazi na stolu za vrijeme Božića, ali i za Dan zahvalnosti na zapadu.
Krasi ju dobar proteinski profil, ali i izvor kvalitetnih masnih kiselina te selen.
Sadrži puno manje zasićenih masnih kiselina od crvenog mesa.
Zasićene masne kiseline povezane su sa bolestima kardiovaskularnog sustava te se preporučuje smanjiti njihov unos.
Selen je antioksidans i štiti stanice i tkiva od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali.
Budući da njegove antioksidativne sposobnosti dopunjuju djelovanje vitamina E oni se uzajamno jačaju.
Batat se naziva slatkim krumpirom i također potječe iz Amerike gdje se od davnina konzumira.
Kao i krumpir, u Europu je došao nakon otkrića Amerike gdje se dalje proširio po svijetu i ima veliku značajnost.
Iako je prva pomisao na batat narančasto meso, batat može biti narančast, ljubičast, žut i crven izvana te bijel, žut i narančast iznutra.
Iako po teksturi i sličnosti s jelima uz koje se konzumira, batat jako sliči krumpiru, njegova nutritivna vrijednost je vrlo visoka.
Batat je bogat vitaminom C i E.
Vitamin E je vitamin topljiv u mastima i antioksidans koji inhibira oksidaciju polinezasićenih masnih kiselina u hidroperokside.
Nastali peroksidni radikali zatim uzrokuju lančanu reakciju oksidacije novih masnih kiselina.
Kao što i sama boja govori, batat je izrazito bogat karotenoidima.
Najvažniji karotenoid je beta karoten, koji se u crijevima i jetri lako može rascijepiti i dati retinol.
Retinol stvara purpurni pigment rodopsin koji je fotoreceptor štapičastih stanica u zjenici.
Beta karoten ima važnu ulogu u prevenciji noćnog sljepila što je sporo oporavljanje vida nakon bljeska svjetlosti u mraku ili nesposobnost viđenja pri prigušenom svjetlu.
U stanici se retinol i retinal konvertiraju u ostale aktivne oblike ovisno o potrebi.
Beta karoten ima ulogu prekursora vitamina A, ali također dijeluje i kao antioksidans.
Vitamin A ima u oku dvije nezamjenjive funkcije: održava transparentnost rožnice i sudjeluje u konverziji svjetlosne energije u živčane impulse što se događa na mrežnici.
Vitamin A je moguće nakupiti u organizmu i stvoriti rezervu koja se koristi u periodima bez izvora ovog vitamina.
Glavno skladište, metabolički i regulatorni centar za vitamin A je jetra u kojoj se može skladištiti vitamina A dovoljno za deficit od par mjeseci.
Najbogatiji izvor vitamina A su namirnice životinjskog podrijetla – jetra, ulje iz jetre riba, mlijeko i mliječni proizvodi, maslac i jaja. Konzumiranje tamnozelenog i tamno-narančastog povrća i voća osigurava adekvatan unos vitamina A.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
