Alergije na hranu mogu biti prisutne kod beba i djece. Najčešće se primjećuju uvođenjem krute hrane. Ukoliko vaše dijete ima alergijsku reakciju na nešto što jede, simptomi se mogu pojaviti u roku od nekoliko minuta ili se razviti satima kasnije. Većina djece s alergijama na hranu ima blage reakcije. Osam namirnica čini 90 posto svih alergija na hranu, a jedan faktor rizika je da roditelj ili brat ili sestra imaju alergiju.
Alergije na hranu
Alergija na hranu je pretjerana reakcija imunološkog sustava na normalno bezopasne proteine u određenoj hrani. Kada dijete s alergijom pojede štetnu hranu, njihovo tijelo proizvodi antitijelo pod nazivom IgE, protein koji može otkriti hranu. Ukoliko vaše dijete ponovno pojede hranu, antitijelo govori imunološkom sustavu vašeg djeteta da oslobodi tvari poput histamina u borbi protiv “napadača”. Ove tvari uzrokuju simptome alergije, koji mogu biti blagi ili teški.
Alergije na hranu obično počinju u prve dvije godine života. U dobi od godinu dana (kada su alergije na hranu u vrhuncu), oko 6 do 8 posto djece ima alergiju na hranu. Nakon toga, prevalencija alergija progresivno opada sve do kasnog djetinjstva, kada oko 4 posto djece ima alergiju na hranu. Mala djeca s alergijama na hranu imaju veću vjerojatnost da će kasnije (u dobi od četiri do osam godina) razviti astmu od djece bez alergija.
Znakovi i simptomi alergije na hranu kod beba i djece
Ukoliko vaše dijete ima alergijsku reakciju na nešto što jede, simptomi se mogu pojaviti u roku od nekoliko minuta ili se mogu razviti satima kasnije. Većina djece s alergijama na hranu ima blage reakcije, iako teški simptomi – koji se obično razvijaju odmah – mogu biti opasni po život.
Teške alergijske reakcije
Primijetite li da dijete ima tešku alergijsku reakciju (anafilaksiju), to može biti opasno po život. Odmah nazovite hitnu pomoć. Dišni putovi vašeg djeteta mogu se zatvoriti u roku od nekoliko minuta, stoga nemojte odvojiti vrijeme da pozovete liječnika za savjet ili sami odvezete dijete u bolnicu. Trebate hitnu pomoć na mjestu događaja što je prije moguće.
Teški simptomi koji zahtijevaju hitnu liječničku pomoć uključuju:
- Poteškoće s disanjem
- Plavljenje
- Oticanje usana ili jezika
- Stezanje u grlu ili promuklost u grlu
- Teško disanje
- Omaglica ili nesvjestica
- Stezanje u prsima ili bol
- Slab puls
- Osjećaj panike
- Trnci u rukama, stopalima, ustima ili vlasištu
- Poteškoće s gutanjem, slinjenje ili iznenadni nejasan govor
Blage alergijske reakcije
Blaže reakcije uključuju:
- Svrab, suzne oči
- Svrab u ustima, nosu i/ili ušima
- Svrab ili stezanje u grlu
- Svrab kože, crvene mrlje ili koprivnjača
- Crvenilo oko usta ili očiju
- Širenje ekcema
- Kašalj
- Curenje ili začepljen nos
- Kihanje
- Bol u trbuhu
- Proljev
- Mučnina i povraćanje
- Neobičan okus u ustima
- Oteklina
Kako biti spreman na alergijske reakcije?
- Nazovite hitnu ako vaše dijete razvije bilo kakvu tešku reakciju. (Blaži simptomi alergije na hranu mogu se razviti u teže simptome.)
- Pripazite na svoje dijete i nazovite liječnika ako vam se čini da mu se stanje pogoršava ili ako koprivnjača traje dulje od 24 sata.
- Ukoliko je vaše dijete staro najmanje 12 mjeseci, antihistaminici poput cetirizina (Zyrtec) ili difenhidramina (Benadryl) mogu pomoći kod blažih reakcija, poput koprivnjače. Pitajte liječnika ili ljekarnika za odgovarajuću dozu.
- Hladna kupka može pomoći kod svrbeža, ali je ograničite na oko 10 minuta kako se vaše dijete ne bi ohladilo.
- Ukoliko vaše dijete stalno ima simptome unutar dva sata nakon što je pojelo određenu hranu, pitajte svog liječnika o procjeni. Možda ćete biti upućeni pedijatrijskom alergologu na testiranje.
- Budite spremni u slučaju da se to ponovi. Čak i ako je prva reakcija bila blaga, sljedeća bi mogla biti teška. Liječnik vašeg djeteta može vam dati plan, uključujući upute o tome kako upravljati alergijskom reakcijom.
Simptomi koji zahvaćaju više od jednog dijela tijela su više zabrinjavajući
Ukoliko vaše dijete, na primjer, ima želučane probleme kao i probleme s kožom, to znači da ima ozbiljniju reakciju od one koja je izolirana samo na trbuhu ili samo na koži.
Kronični ili stalni simptomi mogu otežati dijagnozu
Ukoliko vaše dijete ima kronične simptome – na primjer, gastrointestinalne probleme poput povraćanja ili proljeva – oni mogu biti uzrokovani nečim drugim i alergijom na hranu. Drugi primjer je ekcem, koji su suhe, ljuskave mrlje kože koje se pojavljuju na djetetovom licu, rukama, trupu ili nogama.
Djeca mogu bez problema reagirati na hranu čak i ako su je prije jela
Dijete s alergijom na jaja, na primjer, možda neće imati reakciju prvih nekoliko puta kada jede jaja. Međutim, na kraju će se pojaviti simptomi.
Keks s lješnjakom da, sam lješnjak ne
Na primjer, vaše dijete može jesti jaja, mlijeko ili mljevene orahe u kolačićima. Također, neka djeca mogu tolerirati neki sastojak kada se peče ili kuha u drugoj hrani. Ali ne i kada se jede samostalno. Više od polovice djece s alergijama na mlijeko i jaja može podnijeti mlijeko i jaja koja su pečena (npr. kolač).
Najčešće alergije na hranu kod djece
Bilo koja hrana može izazvati alergiju, ali najčešći alergeni u hrani za malu djecu nazivaju se “visoko alergena” hrana. Osam najvećih alergena u hrani čini 90 posto alergija na hranu:
- Kravlje mlijeko. Ovo je najčešća alergija na hranu kod beba i male djece, koja pogađa oko 2,5 posto djece tijekom prve dvije godine života. Većina alergija na kravlje mlijeko se preraste – samo 0,2 posto odraslih ima alergiju na mlijeko.
- Jaja. Alergija na jaja pogađa 1 do 9 posto djece. Gotovo polovica slučajeva se riješi do 2 godine, a većina se riješi u odrasloj dobi.
- Kikiriki. Alergije na kikiriki i orašaste plodove koegzistiraju u mnogim slučajevima. Između 0,4 i 1,3 posto djece pati od alergije na kikiriki i/ili orašaste plodove. Dok su prijašnje studije otkrile da je alergija na kikiriki trajna, novije studije pokazuju da jedna četvrtina ili više djece alergične na kikiriki s vremenom izgubi osjetljivost.
- Orašasti plodovi (kao što su orasi, brazilski orasi i indijski oraščići). Samo oko 9 posto djece s alergijom na orahe s vremenom izgubi osjetljivost.
- Riba. Oko 0,2 posto djece (i 0,5 posto odraslih) ima alergiju na ribu. Najčešće prijavljene alergije na ribu, prema opadajućoj učestalosti, su: losos, tuna, som, bakalar, iverak, morska pastrva i brancin.
- Školjka. Oko 0,5 posto djece ima alergiju na školjke (u usporedbi s 2,5 posto odraslih). Najčešće alergije na školjke, prema opadajućoj učestalosti, su: škampi, rakovi, jastozi, školjke, kamenice i dagnje.
- Soja. Polovica (ili više od polovice, ovisno o studiji) djece preraste svoju alergiju na soju do sedme godine života. Prema jednoj studiji, gotovo 70 posto preraste svoje alergije do 10 godina.
- Pšenica. Alergija na pšenicu pogađa 0,1 do 1 posto djece, a obično preraste do 5. godine života. Djeca s alergijama na pšenicu često imaju alergije na drugu hranu.
- Sve je veća zabrinutost i za sezam kao alergen. Poput alergija na orašaste plodove, alergija na sezam vjerojatno će se preslikati i u odraslu dob.
*******
Ako ste pronašli greške ili neispravne informacije u tekstu molimo vas da nam pošaljete na podrska@edoktor.hr kako bi ih mogli što prije ispraviti.
Ovaj članak je namijenjen samo informativnim i edukacijskim svrhama. Informacije u ovom članku nisu zamjena za stručni medicinski savjet. Ako imate bilo kakvih medicinskih pitanja ili problema, obratite se svom liječniku ili drugom zdravstvenom djelatniku.
eDoktor je platforma na kojoj možete dobiti informacije o najboljim doktorima za vaš problem -> Ispunite obrazac na eDoktor aplikaciji i mi ćemo vam pronaći najbolju ponudu.
Zapratite nas na našem Facebooku | Instagramu
Pišite nam u grupu te postavljajte pitanja ili pratite recenzije drugih pacijenata>
*Članak i njegove dijelove možete citirati na svom webu navodeći izvor s aktivnim linkom;
Izvor: www.edoktor.hr , (iza zareza dodati link na članak)
